Uoči početka primjene novih pravila u javnoj nabavi koje je Sabor nedavno usvojio, državna revizija pročešljala je postupke provođene u prethodne tri godine u 20 javnih poduzeća i u njih 16 utvrđene su nepravilnosti u sustavu javne nabave.

Samo za četiri tvrtke – Agenciju Alan, APIS IT, Plovput i Podzemno skladište plina – revizori su dali pozitivno mišljenje, dok su HRT, Hrvatske ceste, Luka Vukovar i Zračnu luku Zadar ocijenili neučinkovitim sustavima koje treba značajno popraviti. Ukupna vrijednost nabave u ovim poduzećima od 2013. do 2015. prelazila je 8,1 milijardu kuna, a najvrijednije nabave pri tom bile su u HC-u (5,2 milijarde) i HRT-u (579 milijuna kuna). Izostanak planiranja javne nabave s potrebama i ulaganjima u poslovnoj godini jedna je od glavnih zamjerki, za što je posebno ilustrativan primjer takve loše prakse u HC-u, u kojem su za trogodišnje razdoblje planirali nabavu roba i usluga u vrijednosti od preko 11,3 milijarde kuna.

HC-ovci su kritizirani i za nerealno utvrđivanje rokova izvođenja radova, pa su, navode revizori, zbog kasnog uvođenje izvođača u posao i nedovoljne pripremljenosti projekta jednom izvoditelju platili indirektni trošak od preko milijun kuna. Dodaci ugovoru za produljenje rokova u HC-u, ali i u drugim javnim poduzećima, nisu zaključivani na vrijeme, te nisu vodili dovoljno računa o ugovorenim jamstvima. Jedan od upečatljivih slučajeva za revizore u HC-u bio je projekt obnove državne ceste Vukovar-Orolik za koju je s odabranim ponuditeljem u svibnju 2013. zaključen ugovor vrijedan 45,7 milijuna kuna bez PDV-a. Ugovoreni rok od godinu dana na zahtjev izvođača produljen je za tri mjeseca, ali je potom izvođač raskinuo ugovor i prekinuo radove.

HC je, pak, naplatio jamstvo od 4,6 milijuna kuna, a prema dokumentaciji procijenjena vrijednost za nedovršene radove iznosila je 29 milijuna kuna. Zbog hitnosti pregovorima se odabralo novog izvođača koji je radove obavio za 1,6 milijuna kuna više od plana. U Luci Vukovar kritizirana je posebno neplanirana nabava 300 tisuća kuna vrijednog službenog vozila u 2014., no najviše pozoronosti i negativnih kritika dobili su na HRT-u. Među ostalim, na javnoj televiziji ne prate i ne obrazlažu opravdanost nabave, a ne razmatraju ni moguća rješenja iz postojećih kapaciteta. Primjerice, utvrđeno je početkom ove godine da HRT koristi usluge 99 agencijskih radnika na poslovima tehničara, kamermana, montažera, scenskih radnika i sekretara režije.

Njihov angažman u 2013. tvrtku je stajao 1,4 milijuna kuna, godinu kasnije 2,7 milijuna, a u 2015. čak 8,4 milijuna. Uprava je to pravdala restrukturiranjem HRT-a tijekom kojega je, po mišljenju rezvozra bez utvrđene sistematizacije, smanjen broj zaposlenih u tim poslovima uz "poticajne otpremnine". Nabavljana je i primjerice mrežna infrastruktura vrijedna 2,2 milijuna kuna koja niti nakon dvije godine nije stavljena u funkciju, a velik broj automobila uzetih u najam nije korišten, niti su objavljena neka od autorskih djela kojih je u tri godine nabavljeno u vrijednosti 137 milijuna kuna. Na odvjetnike je, bez utjerivanja duga za pretplate, utrošeno 4,2 milijuna kuna, dok su istodobno povećali broj pravnika i na njihove plaće utrošili 3,4 milijuna.