Nautičari su prošle godine u Hrvatskoj trošili prosječno sto eura dnevno po osobi. Pritom su prosječni dnevni izdaci čarteraša od 161 eura, jer oni  iznajmljuju plovila te ponekad i skipera, više no dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (68 eura).

Najbolji potrošači među čarterašima su Francuzi, Rusi i Britanci, a među ostalim nautičarima Talijani, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam Tomas nautika Jahting 2012. koje je danas predstavljeno u Ministarstvu turizma. Radi se o periodičnom istraživanju o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj, a zadnji Tomas nautika napravljen je prije krize, 2007. godine. .Tako se pokazalo da su prosječni dnevni izdaci nautičara u čarteru smanjeni za 6 posto u odnosu na 2007. godinu, a ostalih 13 posto u odnosu na 2007. godinu (iako su uslijed porasta čartera prosječni izdaci na razini 2007.)

Istraživanje je provedeno u razdoblju od lipnja do listopada 2012. u 25 marina i osam luka otvorenih za javni promet od Umaga do Dubrovnika, na uzorku od 2171 osobe metodom osobnog intervjua s domaćim te nautičarima s 13 inozemnih tržišta.

Prosječni nautičar u Hrvatskoj ima 45 godina, ima višu ili visoku školu, a svaki drugi dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima višim od 3.500 eura. Nautičari su dakle stariji, obrazovaniji i viših primanja u odnosu na goste hotela, kampova i privatnog smještaja. Inozemni nautičari vjerni Hrvatskoj, tri četvrtine ispitanih već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj, dok je lani na Jadranu po prvi put plovilo tek 11 posto nautičara (najviše čarteraši). Najvjerniji čarteraši dolaze nam iz Slovenije i Austrije, a novi iz Švedske, Velike Briztanije i Francuske.

Sajmovi i mediji u najmanjoj su mjeri pomogli da nam dođu nautičari. Glavni izvor informacija o Hrvatskoj kao destinaciji je prethodno iskustvo (46%), potom internet (29%) te preporuke rodbine i prijatelja (24%), dok je preko sajmova o Hrvatskoj saznalo samo 4 posto posjetitelja.

S krizom je pala aktivnost nautičara u destinacijama, poput šopinga i odlaska u restorane, te na izlete. Restorani su i dalje za polovicu nautičara (pogotovo Ruse) najčešći odabir za večeru, za ručak je nešto slabiji prosjek. Doduše, smanjeni šoping možda više ima veze s ponudom nego njihovim navikama, s obzirom da kao najveću manu u marinama navode nedostatak mjesta za kupovinu.

Ljepota prirode, čistoća mora, prometna povezanost polazne luke i osobna sigurnost, prostorni raspored marina i uslužnost osoblja u marinama te gastronomska ponuda destinacije najveći su aduti hrvatske ponude nautičarima. Nešto slabije zadovoljstvo nautičari pokazuju kad je u pitanju vrijednost za novac ukupne nautičke ponude, te zabavni sadržaji. Hrvatska je tako ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja (Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske) kada je riječ o ljepoti i očuvanosti prirode, klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, te sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje. Konkurenti nas šiju u ponudi čartera, raspoloživosti tranzitnih vezova i opremljenost marina, ugostiteljskoj ponudi, a vrijednost za novac ukupne nautičke ponude ocijenjena je boljom u Hrvatskoj jedino u usporedbi s Italijom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost