Preporuka Europske komisije da proglasimo gospodarski pojas pljuska je svim našim garniturama političara jer dokazuje da smo mi koji smo zagovarali gospodarski pojas oduvijek bili u pravu," prva je reakcija Alena Solde, profesora Odjela za studije mora Sveučilišta Split na upit je li mu znano da bi se u Saboru uskoro moglo raspravljati o proglašenju gospodarskog pojasa u hrvatskom dijelu Jadranskog akvatorija.

Naime, ova je tema na inicijativu Ivana Šimunovića, zastupnika Hrvatske stranke prava Ante Starčević pod točkom 106 uvrštena na dnevni red aktualne sjednice Sabora koja završava 14. ožujka. To znači da bi rasprava o gospodarskom pojasu morala biti ovaj tjedan. Argument s kojim Šimunović istupa odgovor je Marie Damanaki, povjerenice za pomorstvo i ribarstvo pri Europskoj komisiji iz listopada 2013. hrvatskoj europarlamentarki Ruži Tomašić u kojemu stoji: "Proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa ostaje u nadležnosti obalnih država, a one, uključujući Hrvatsku, suvereno mogu odlučiti hoće li proglasiti takav pojas u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora s ciljem osiguravanja gospodarskog potencijala svojih resursa na održiv način." Iako nam EK govori da se sami počnemo brinuti za riblji fond Jadrana, Soldo nije baš uvjeren u pozitivan ishod.

"Dva su razloga tome, od kojih je prvi činjenica da stručnjaci kod nas nemaju nikakvu važnost, pa se temom pojasa opet bave isti oni ljudi koji su dosad izmišljali hrpe besmislenih razloga zašto ne proglasiti gospodarski pojas, što možemo iščitati i iz izjava premijera, koje su mu najvjerojatnije napisane od tih istih osoba. Stoga se od njih ni ne može očekivati nekakvo drugačije mišljenje, jer bi time potvrdili svoju dosadašnju nestručnost. Drugi razlog leži u tome što proglašenjem gospodarskog pojasa postajemo odgovorni za njegovo stanje, što administraciji ne odgovara iz razloga što najveći dio njih koji bi se tim pitanjem trebali baviti o tome ne zna ništa," kaže Soldo te podsjeća na postojanje "sindroma turista" kod naših političara koji simbolizira stanje svijesti prema moru, gdje se političari njime bave samo ljeti, na odmoru, kada razmišljaju koju ribu pojesti. Europska komisija je još prošlo ljeto, nekoliko mjeseci prije nego je Damanaki odgovorila Tomašić, svim članicama na prostoru Sredozemlja preporučila uspostavu gospodarskih pojasa. Hrvatska bi, prema lanjskoj procjeni Bruxellesa, godišnje kroz svoj pojas u Jadranu mogla zaraditi oko 135-140 milijuna eura.Bivši zastupnik i političar Tonči Tadić danas predsjednik Euro-mediteranskog foruma bio je prvi među inicijatorima koji su još 2001. tražili gospodarsku zaštitu ribljeg bogatstva u podmorju Jadrana.

"Od 2001. pa sve do srpnja 2013. mjerodavni u državnim strukturama uvjerali su me da Hrvatska ne smije proglasiti ni ekološki ni gospodarski pojas jer se tome protivi Europska unija, da bi lani doznali kako upravo ona od svojih članica zahtijeva aktiviranje pojasa radi bolje kontrole mora i ribljeg fonda," ističe Tadić. Ne skriva golemu ljutnju dok podsjeća da proglašavanje ekološkog pojasa uopće nije uvjetovano pravnom stečevinom EU. Države su potpuno samostalne u odluci, no Hrvatska je propustila to uraditi za razliku od Finske koja je odluku provela 2005. te Italije koja je eko-pojas u svom dijelu Jadrana uvela 2006. godine.Gospodarski pojas podrazumijeva da matična država ima primarno pravo izlova uz obvezu cjelovita nadzora i pune skrbi za zaštićeno područje dok sa Europskom komisijom samo definira postoji li eventualni višak koji će se onda kroz model kvota prepustiti ribarima iz ostalih članica Unije.

Nebriga koju Hrvatska godinama svjedoči prema svom dijelu Jadrana, opominje Tadić, ostavlja iznimno lošu sliku kojom i na razini EU i pred tijelima UN ilustrira kako joj uopće nije stalo do zaštite pripadajućeg mora. Proglašavanjem pojasa nestao bi, kaže, i sadašnji golemi "rusvaj" u vodama Jadrana. Silno ga zanima, dodaje, s kojim će argumentima vladajući odbaciti inicijativu iako se našla u proceduri Sabora. Optimizam ne gaji ni bivša esdepeovka Mirela Holy, predsjednica novoosnovane političke stranke ORAH i zastupnica u Saboru. Poznavajući mentalitet i modele postupanja vladajuće većine u Saboru vrlo je izvjesno da rasprave neće biti u najavljenom terminu iako je točka uvrštena na dnevni red. Vjerojatnije je, iznosi, da će je odgoditi i potom nakon određene stanke opet staviti na dnevni red, ali ovoga puta kao prijedlog Vlade.