Bez sufinanciranja iz EU kapitalni projekti ne bi bili ostvareni

Lovro Benčević, Miljenko Šoštarić, Stjepan Mihaliček i Ivan Vrhovec na panel diskusiji o razvoju grada putem europskih fondova/Jurica Galoić/PIXSELL Lovro Benčević, Miljenko Šoštarić, Stjepan Mihaliček i Ivan Vrhovec na panel diskusiji o razvoju grada putem europskih fondova/Jurica Galoić/PIXSELL

Grad puno radi na poboljšanju infrastrukture i uvjeta za tvrtke pa smo osigurali i 6 mil. kn (svih 100% iz EU) za cestu u zoni Pojatno.

Zaprešić je prošloga petka bio posljednji domaćin Regionalnih dana EU fondova u ovoj godini, a koje s ciljem informiranja javnosti o mogućnostima financiranja koje pružaju EU fondovi organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s kolegama iz tijela u Sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova. Grad Zaprešić je samo jedan od primjera dobre prakse, a da je tome tako govori i činjenica kako je upravo edukacija o korištenju EU fondova održana u Objektu Vršilnica, čija je obnova rezultat projekta Novo ruho novih dvora vrijednog 4.855.637,50 kuna sufinanciranog iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

EU sredstva jedan su od ključnih izvora financiranja gradskih investicija i velikih kapitalnih projekata, a bez kojih Grad Zaprešić u ovom trenutku ne bi mogao realizirati pojedine projekte. Kako objašnjava gradonačelnik Željko Turk u periodu od 2017. godine dosad imali su gotovo 33 milijuna kuna ugovorenih sredstava izvan Gradskog proračuna koja su pomogla da se obrade veliki kapitalni projekti, podigne kvaliteta življenja i ubrza razvojni ciklus Grada Zaprešića. Da su upravo europski fondovi hrvatska sadašnjost i budućnost, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Velimir Žunac.

 

Androlić

Predstavili smo mogućnosti financiranja ruralnoga razvoja.

"Mi smo najmlađa članica Europske unije tako da učimo, odrastamo i sazrijevamo u istom trenutku. Ova Vlada je napravila značajne iskorake, a koliko smo uspješni govori i činjenica kako smo u siječnju 2017. bili na samo 9 posto ugovorenosti EU sredstava, a do kraja ove godine bit ćemo na 60 posto", istaknuo je Žunac dodavši kako je preostalo još sredstava i mogućnosti budući da financijska perspektiva ne završava nakon 2020. kad je krajnje vrijeme za ugovaranje projekata, dok je njihova provedba moguća do 2023. godine. Vodeći se razvojnom strategijom, Grad Zaprešić u svojim strateškim odrednicama nastoji poticati poduzetnike i razvijati poduzetničku infrastrukturu.

Analiza gospodarstva iz 2017. pokazuje kako su najzastupljenija grane gospodarstva u Zaprešiću trgovina s 23% posto, a slijede ju uslužne djelatnosti sa 16% te stručne znanstvene i tehničke, građevinarstvo i prerađivačka industrija od ukupno 33%. "Grad puno radi na poboljšanju infrastrukture i uvjeta za svoje poduzetnike, te su upravo u toj namjeni osigurana sredstva u iznosu od 6 milijuna kuna i to 100% sufinancirana europskim novcem u poduzetničkoj zoni u Pojatnu, gdje se gradi kompletno nova prometnica koja će privući nove tvrtke i stvoriti nova radna mjesta", rekao je pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarski razvitak Grada Zaprešića Miljenko Šoštarić.

 

Šoštarić

Tvrtkama se na e-mail šalje bilten s podacima o opcijama financiranja.

Zadovoljni poduzetnici - duša grada
Zadovoljni poduzetnici duša su grada, a kako je biti poduzetnikom u Zaprešiću s iskustvom korištenja doprinosa iz EU fondovarekao je vlasnik tvrtke Mihaliček koji zapošljava 50 djelatnika s rastom prometa od 10 do 15 posto godišnje. "Na natječaj smo se prijavili jer su rasli i apetiti naše firme, razvijali smo nove poslove i dobivali ljude. Aplicirali smo za škarastu dizalicu i laserski stroj za ugradnju i obradu betona, a dobili smo 300.000 kuna nepovratnih sredstava, što je bilo 55% od naše investicije", rekao je Stjepan Mihaliček navodeći kako je takav oblik doprinosa za njih bio relevantan jer bi iznajmljivanje ili kupnja polovnih strojeva mogla biti nauštrb sigurnosti u radu.

Da bi se što više poduzetnika poticalo na mjere korištenja EU fondova u organizaciji Odsjeka za investicije i fondove EU poduzetnicima se na elektroničku adresu dostavlja bilten koji sadržava dostupne informacije o raznim mogućnostima financiranja, pa tako i mogućnosti financiranja iz fondova EU s ciljem razvijanja novih poslovnih ideja i poticanja konkurentnosti na domaćim i stranim tržištima, objašnjava Šoštarić.

 

33 milijuna

kuna ugovorenih sredstava od 2017. dosad u Zaprešiću je stiglo izvan gradskoga proračuna

Još jedan pozitivan primjer kao rezultat napora Grada jest i onaj iz tvrtke Optika kabel TV. "Jedan projekt prijavili smo 2015., a ticao se nabave servera za pružanje telekomunikacijskih usluga. Dvije godine kasnije smo ga potpisali, a radilo se o predujmu od 40%", rekao je Ivan Vrhovec. Osim ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, u posljednje tri godine mnogi projekti, na što su posebno ponosni, bili su orijentirani i na omogućavanje što boljih uvjeta školovanja.

Tako je energetska obnova Osnove škole Ljudevita Gaja ukupne vrijednosti od 5.843.917,61 kuna donijela uštedu energije za grijanje od 71,4% u odnosu na stanje prije obnove, a 50% od ukupnog iznosa financirano je iz EU fondova. S druge strane, iz Europskog socijalnog fonda projektom Znanje svima omogućena je socijalna integracija 22 učenika s teškoćama u procesu odgoja i obrazovanja, a da bi to bilo moguće bilo je potrebno osigurati stručno osposobljene pomoćnike u nastavi. Razdoblje provedbe je od 2017. do 2021. s ukupnom vrijednosti od 4 milijuna kuna i stopom sufinanciranja 85% prihvatljivih troškova. 

 

Vrhovec

Za nabavu servera za telekomunikacijske usluge iz EU smo dobili 40% predujma.

Kvalitetan i učinkovit sustav
Osim za poduzetnike, EU fondovi važni su i za ruralni razvoj, a Kristina Androlić iz Androlić konzaltinga održala je radionicu Predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj" na kojoj su sudionicima predstavljene aktualne mogućnosti financiranja u okviru mjera ruralnog razvoja, a predstavljen im je i proces prijave putem AGRONET aplikacije. Na području županije neke aktivnosti su već usmjerene upravo na ruralni razvoj, a LAG Sava aplicirao je na 9,2 milijuna bespovratnih sredstava za četiri grada, od kojih je dio otpao i na Zaprešić, objašnjava predsjednik LAG-a Lovro Benčević.

"Mi smo mikro razina korištenja EU sredstava, a realizirali smo 12 projekata na našem području. Pritom smo se orijentirali malim poljoprivrednicima i na 10 jedinica lokalne samouprave i cilj nam je odrađivati projekte usmjerene na društvenu djelatnost", rekao je Benčević. 

 

Benčević

Realizirali smo 12 projekata, najviše za male poljoprivrednike.

Kao jedinica lokalne samouprave Grad Zaprešić želi uspostaviti kvalitetan i ekonomski učinkovit sustav prikupljanja komunalnog otpada upravo u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša. Planirani rezultat projekta je povećanje prikupljenog komunalnog otpada za 4% do 2020. godine, a upravo u tom smjeru ide Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.700.000, kuna od čega je čak 85% iznosa za nabavku 3000 spremnika za selektivno prikupljanje otpada sufinancirano iz EU fondova. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!