Kada bi se u narednih 20 godina u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložilo ukupno 50 milijardi kuna, dovelo bi se je u stanje u kojem je bila kad je izgrađena prije 40 do 100 godina, rečeno je na tribini “Kakvu željeznicu želimo” koju je jučer organizirao Savez za željeznicu, uz pomoć Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Zaključeno je da Hrvatska nema najgore željeznice, ali da jako zaostajemo za zemljama Europske unije te, ono što je posebno zabrinjavajuće, konstantno nazadujemo.

Jedan od glavnih razloga za postojeću situaciju je nepostojanje strategije te činjenica da se u 28 godina hrvatske neovisnosti na čelu Hrvatskih željeznica izrotiralo 25 Uprava. Ante Bajo iz Instituta za javne financije ističe da je financijsko stanje HŽ-a neodrživo i bazira se na državnom proračunu. “Hrvatska željeznica je registrirana kao javno trgovačko poduzeće, ali godišnje između 50 i 80 posto novca za funkcioniranje pojedinih tvrtki unutar toga sustava dolazi iz proračuna. Govorimo o milijardama kuna, a nakon što je 2013. Vlada ukinula HŽ Holding, zapravo se i ne zna precizno koliko koja od brojnih povezanih tvrtki troši i dobiva iz proračuna”, kazao je Bajo.

Na nepostojanje neke zajedničke osi željezničkog sustava nakon ukidanja Holdinga upozorava i Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ona upozorava na vrlu nisku razinu investicija u željeznicama te ističe da se u proteklom razdoblju 85% investicija odnosilo na cestogradnju, a manje od 10% na željeznice. Svi ovi problemi su doveli da je prosječna brzina na istim prugama manja nego što je bila u vrijeme Austro-Ugarske. Rapidan primjer za to je, kažu željezničari, da im je 1990. od Zagreba do Vinkovaca trebalo dva sata, a danas četiri sata. Zbog svega toga su željeznice sve manje popularne u Hrvatskoj, iako su najsigurniji način prijevoza i u zadnjih 10 godina nije bilo smrtnih slučajeva među putnicima. Službene statistike govore da se u EU 28,2% tereta preveze željenicama, a u zemljama poput Švicarske i Austrije to doseže gotovo 50%.

U Hrvatskoj je to 17,3%. Po pitanju putnika je još gore jer se svega 3% putnika u vozi željeznicom, a u EU je to 8,4%. U Švicarskoj se 17,3% ukupnih putnika preveze vlakom, a Austriji 12,1. Češka i Slovačka su na osam posto.