Rad od kuće

Autor: Darko Bičak , 15. lipanj 2007. u 06:30

Predviđa se da će uskoro više od 100 milijuna ljudi u svijetu raditi izvan ureda. Takav rad povećava dnevnu produktivnost osobe za 20 posto, a na razini tvrtke ubrzava poslovanje i za više od 30 posto

Konkurencija na svjetskom tržištu sve je veća, tehnologija je dostupnija, poslovni sve fleksibilniji, a vrijeme je postalo u pravom smislu novac koji treba maksimalno iskoristiti. Klasični rad u uredu u sve više sektora svjetskog gospodarstva postao je raritet jer je priroda poslovanja takva da se mora za svoje klijente i partnere biti dostupan 24 sata dnevno. Moderni ICT sektor pružio je nužne alate da se to i praktično ostvari jer je razvojem Interneta, do prije nekoliko godina nezamislivih brzina i mogućnosti žičanog i bežičnog prijenosa podataka gotovo čitav svijet postao ured. Sociolozi predviđaju da će se uz daljniji razvoj komunikacijskih tehnologija, ponajprije Interneta, sve više mijenjati način rada u svim sektorima svjetskoga gospodarstva. Predviđa se da će uskoro više od 100 milijuna ljudi u svijetu raditi izvan svojih ureda. Već sada se zbog dinamike posla nerijetko radi kod kuće, na putu, u hotelu. Rad na daljinu vodi do brisanja granica između radnog i privatnog vremena. Najpoznatiji modeli rada izvan ureda su rad kod kuće te teleworking, odnosno rad s bilo koje lokacije upotrebom naprednih informacijskih tehnologija poput GPRS-a, Bluetootha, VPN-a i slično. Da rad izvan ureda nije samo puki trend nastao zbog komfornosti poslovnih ljudi, pokazuju istraživanja prema kojima rad izvan ureda povećava dnevnu produktivnost osobe za barem 20 posto, a na razini tvrtke ubrzava poslovanje i za više od 30 posto. Dovoljno je samo izračunati koliko se vremena dnevno gubi u odlascima i dolascima na sastanke ili čekanje na odgovor na mail poslovnog suradnika koji je upravo u vrijeme kad mu je upućen dokument krenuo na sastanak, pa mora doći do lokacije, održati sastanak i vratiti se u ured.

Devet od deset
Nedavno istraživanje skandinavske telekomunikacijske kompanije Telia Sonare na tržištima na kojima posluje pokazalo je da sedam od deset manjih poduzetnika često radi izvan ureda, a preliminarni rezultati za ovu godinu su i devet od deset. Premda su to očekivani rezultati za Skandinaviju koja je vodeća europska makroregija u informatici i telekomunikacijama, trend rada izvan ureda zahvaća i ostatak Europe. Osim sve većih zahtjeva tržišta, razlog je i sve veći broj pristupačnih jeftinih uređaja koji omogućuju rad u pokretu, kao i logistička potpora telekom operatera koji to omogućuju. U Hrvatskoj također postoji niz tvrtki koje osim fleksibilnog radnog vremena svojim zaposlenicima sve više omogućuju i rad kod kuće. To se posebno odnosi na tvrtke iz ICT sektora od kojih mnoge pripadaju svjetskim multinacinalnim divovima. Tako je prema nedavnom istraživanju Poslovnog dnevnika jedna od najtipičnijih takvih tvrtki zagrebački Ericsson Nikola Tesla (ENT), koji s obzirom na vrstu djelatnosti kojom se bavi strukturu zaposlenih, potpunu informatizaciju poslovnih procesa, kao i razvijenu komunikacijsko-informatičku strukturu ima sve preduvjete za primjenu teleworkinga. Prema službenim podacima te tvrtke, u ENT-u svi zaposleni imaju mobilne telefone i u sustavu su VPN usluge, u prosjeku na svakog zaposlenika dolazi 1,3 osobnih računala, a više od 70 posto njih ima prijenosna računala. Velik broj djelatnika ENT-a korisnici su Racoma, kompjutorskog softvera koji osigurava besplatan dostup kompanijskom intranetu, kao i Internetu i zaštićenim kompanijskim podacima. U toj tvrtki smatraju da je granica između radnog i slobodnog vremena za većinu ljudi u branši već odavno izbrisana, pogotovo ako je riječ o kupcima na tržištima koja su u različitim vremenskim zonama. Podravka je također tvrtka u kojoj se ozbiljno radi na službama integracije aplikacija koje omogućuju rad na daljinu. U Koprivnici objašnjavaju da je razvijen tehnološki napredan IS/IT sustav za rad svugdje u svijetu kako bi se povezali menadžeri iz svih njezinih ureda u 17 država. Najvažnije je, objašnjava direktor Integracija i aplikacija Darijo Galinec, da top-manadžment to doista u velikoj mjeri i koristi u svakodnevnom radu te da s obzirom na to Podravka može doista biti vrlo dobar primjer korištenja tehnologije za rad izvan ureda.

Kako se dio top-menadžmenta nalazi u Koprivnici, dio u Zagrebu, a ostatak na poslovnim putovanjima diljem svijeta, u Podravki je uobičajeno da se sjednice Uprave odvijaju putem konferencijske veze. Daljnjim razvojem IS/IT sustava u Podravci namjeravaju uvesti elektronske forme u čitavi proces za praćenja i odobravanja proizvodnog procesa bez obzira gdje se ovlašteni zaposlenik ili menadžer nalazio. Suprotan primjer je, prema istom istraživanju, bila Pliva u kojoj praksa rada izvan ureda nije razvijena, kako su objasnili u toj tvrtki. Direktorica komunikacija u toj farmaceutskoj tvrtki Tamara Pečarević-Sušanj kazala je da zbog prirode posla u Plivi ni danas određen broj djelatnika nije vezan uz radno mjesto u uredu kao što su, primjerice, stručni suradnici u prodaji i marketingu s kojima je tvrtka u stalnom kontaktu putem Interneta i elektroničke pošte. No drukčiji rad izvan ureda u kompaniji nije sustavno organiziran i za sada se i ne planira, objašnjava Pečarević-Sušanj. Ona smatra da je takva praksa moguća samo u nekim specifičnim djelatnostima i da kao takva, osim pozitivnih, može imati i negativnih implikacija. Sličnog su mišljenja i u Ini gdje je prema sistematizaciji samo dvoje djelatnika iz područja informatike dobilo odobrenje da svoj posao obavljaju izvan matičnog radnog mjesta.

Statična Europa
Rad na daljinu ponekad podrazumijeva i rad iz nekog ureda izvan matičnog grada, odnosno zemlje. Dok je u Sjevernoj Americi to normalna pojava, u Europi samo oko dva posto stanovnika EU radi u državi koja nije njihova matična zemlja i taj je postotak uglavnom nepromijenjen posljednjih 30 godina. Budući da Europska unija teži napretku, pomaganje radnicima pri preseljenju u druge države ili sektore postalo je još važnije jer im omogućava stjecanje novih vještina i iskustva što je u globalnoj ekonomiji važno i za njih i za poslodavca. Zbog toga je od veljače 2006. godine oko milijun ponuda za popunjavanje radnih mjesta diljem Europske unije oglašeno na novom web siteu s informacijama o tržištu rada na području čitave unije – EURES. Europljanima su velik problem strani jezik jer iako gotovo svaki drugi stanovnik unije govori neki nemateriniji jezik, taj se postotak razlikuje od države do države. Engleski jezik je najrasprostranjeniji u EU te ga govori oko 34 posto Europljana.

Zapadne tvrtke potiču rad od kuće radi uštede

Prema rezultatima istraživanju britanskog Institut of Directors, zaposlenik je oko 65 posto produktivniji radi li od kuće nego u uredu, što kompanijama može uštedjeti velika sredstva. Jedan od razloga za to je u činjenici da se zaposlenici na svojim radnim mjestima ne mogu 100 posto posvetiti projektu na kojem rade jer ih neprestano netko prekida ili im daje dodatne zadaće, što kod kuće nije slučaj. Za primjer se navodi British Telecom čijih oko 10 posto, od ukupno 110.000 radnika, radi od kuće čime godišnje uštede oko 70 milijuna funti. Sličan primjer je i s njemačkim BMW-om, koji također prakticira taj način rada.

Komentirajte prvi

New Report

Close