Još samo malo, još koji kilometar, još sat, dva, nema veze – na ovo je vjerojatno u jednom trenutku pomislila nekolicina vozača, ali pitanje je što se nakon takvih odluka može dogoditi i kako one utječu na njih i kompanije.
O tome se raspravljalo na konferenciji Poslovnog dnevnika “Transport i logistika 2026. – novi tokovi rasta”. U panelu “Vision Zero u praksi” fokus je bio baš na sigurnosti i učinkovitosti.
Sve više opreme
Ante Gašpar iz službe prometne policije naglasio je važnost zaštite vozača kroz poštivanje radnog vremena i odmora. “Smatram da tvrtke idu sve više u smjeru zaštite vozača pa čak i iz ekonomskih interesa. Naime, ako nema vozača, kompanija teško može funkcionirati i to je sve povezano.”
Goran Puž, predstojnik ureda Uprave Hrvatskih cesta, osvrnuo se na infrastrukturu i stanje cesta te što bi se moglo popraviti da pogreška vozača kamiona ne završi tragično. Pojašnjava kako su se ceste nekada gradile u skladu s propisima te da budu sigurne, dok se danas ceste rade s namjerom da – ako vi pogriješite, one greške opraštaju.
“Svakim danom se na ceste ugrađuje sve više opreme. Krajnji cilj je da ceste budu takve da automobili voze autonomno i sigurno po njima. U tom smislu mi unapređujemo infrastrukturu i radimo na tome da naše ceste budu sigurne tako da se izbjegnu one tragične greške.” Ukazao je i na probleme s kojima se susrećemo, a u prvom redu tu je manjak adekvatnih stajališta.
“Odmorišta na državnim cestama kronično nedostaju i to ne parkirališta, nego odmorišta koje imaju infrastrukturu potrebnu vozaču da se stvarno odmori, pod to mislim na sanitarne čvorove, tuševe, možda ugostiteljske objekte”, rekao je i naglasio kako su prepoznali taj nedostatak, kako rade studije gdje bi se takvo što trebalo izgraditi i kao će u konačnici to i učiniti. Dodao je i da računaju da će dio odmorišta, gdje su primjerice punionice za električna vozila, naći privatni interes za obnavljanje i proširenje. Osim toga, kaže kako se vozačima i dionicima redovito daju informacije o stanju na cestama koje nastoje pružiti kroz Centar za nacionalnu pristupnu točku i Nacionalni centar za upravljanje prometom, a u cijeli proces je uvedeno i mjerenje težine vozila.
“Ponekad su teretna vozila pretovarena pa uvodimo sustav vaganja u pokretu koji se ugrađuje primjerice na mostovima i prelaskom preko tog mjesta bit će izmjereno osovinsko opterećenje vozila, koje će biti i snimljeno”, naglašava da je ta tehnologija već u tijeku te da to važu zbog cesta jer imaju podatak da je 20 posto teretnih vozila u pretovaru, a takva eksponencijalno povećavaju uništavanje ceste. Gašpar je nadodao da se oni, koji su u takvom prekršaju, već sada kažnjavaju pa je pojasnio što se sve inače kontrolira kod zaustavljanja teretnih vozila.
“Jedan dio tiče se tahografa, radnog vremena i socijalnog zakonodavstva što smo dužni provjeriti u nekom obujmu. Osim toga, drugi dio tiče se tehničke ispravnosti vozila što mi zovemo mobilni tehnički pregled”, kaže pa ističe kako je kamion sam po sebi kompleksno vozilo pa nerijetko ima neki nedostatak, ali naglašava da u educiranju policijskih službenika nastoje biti tolerantniji u onoj mjeri koliko je to stvarno moguće.
Revizija cestovne sigurnosti
No, dok je vozila lako provjeriti, pitanje je kakvo je stanje s cestama. Puž kaže da je posljednjih godina uvedena praksa revizije cestovne sigurnosti pa navodi kako se uvode i nove tehnologije kao što su postavljanje dodatnih ograda na određenim mjestima. One služe za sigurnost motociklista i pomoću bežičnih odašiljača signaliziraju kada je došlo do udarca u odbojnu ogradu.
“Puno bolje ćemo znati gdje se i kada nesreća dogodila, ali naša temeljna zadaća u smislu sigurnosti je zapravo osigurati nove prometnice. Stoga velik dio investicija ide na obilaznice koje puno doprinose sigurnosti.”
S obzirom na teretni promet, kaže, one imaju veliku ulogu jer spajaju industrijske zone, a “mnoga naselja i općine predviđaju nove poslovne zone i za njih je presudno da imaju vezu na mrežu državnih cesta, a putem nje i brzu vezu na mrežu autocesta.”
Za kraj su se sugovornici osvrnuli na visoke brojke stradalih na hrvatskim cestama i problem modernih distrakcija u vožnji poput pametnih telefona i složenih zaslona te izrazili nadu da će daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu, poštivanje propisa te budući razvoj tehnologije pridonijeti smanjenju nesreća.
