Hrvati prednjače po još jednom pitanju u Europskoj uniji. Gotovo tri četvrtine građana Hrvatske, njih 72 posto, želi da zemlje Europske unije zajednički financiraju energetsku tranziciju, što je jedan od najviših postotaka u EU-u, pokazala je anketa Europske investicijske banke (EIB) objavljena u četvrtak.
Najviše za energiju sunca
“Građani Hrvatske su izrazito skloni zajedničkom europskom odgovoru na izazove energetske tranzicije. Čak 72 posto ispitanika želi bližu suradnju Hrvatske s drugim državama članicama EU-a, u usporedbi sa 68 posto na razini EU-a. Isti udio podupire i udruživanje sredstava za financiranje ulaganja u energetsku tranziciju, što je jedan od najviših postotaka u Uniji, s obzirom na prosjek EU-a od 59 posto. U svim državama članicama prevladava potpora zajedničkom financiranju, a tek 22 posto ispitanika smatra da bi svaka država trebala sama snositi troškove takvih ulaganja”, istaknuto je u EIB-ovoj osmoj anketi o klimi, piše Hina.
Pritom, sedam od deset hrvatskih građana, njih 71 posto, navodi da bi se osjećali ponosnijima što su Europljani kada bi EU ostvario energetsku neovisnost. Taj je udio je među najvišima u EU-u i nadmašuje europski prosjek od 62 posto.
Anketu je provela agencija Ipsos na uzorku od 23 tisuće ispitanika iz svih 27 država članica EU-a, a neki od ključnih nalaza su i da gotovo osam od deset građana Hrvatske, njih 78 posto, smatra da energetsku tranziciju treba provesti bez odgode, što je nešto više od prosjeka EU-a od 75 posto.
Na pitanje koje koristi očekuju od energetske tranzicije, pri čemu je bilo moguće odabrati više odgovora, 85 posto hrvatskih ispitanika navelo je manju ovisnost o uvozu nafte i plina, 84 posto stabilnije ili niže cijene energije, a 79 posto usporavanje klimatskih promjena.
Iako su te tri očekivane koristi zastupljene u podjednakom omjeru, napominju iz EIB-a, njihov se poredak na razini EU-a promijenio u odnosu na 2022. godinu. Naime, prije četiri godine usporavanje klimatskih promjena najčešće se navodilo kao glavna korist u 19 država članica, dok je smanjenje uvoza nafte i plina bilo na prvom mjestu u njih osam, pa tako i u Hrvatskoj. U svim državama članicama većina ispitanika očekuje da će energetska tranzicija pridonijeti usporavanju klimatskih promjena, pri čemu se taj udio kreće od 58 posto u Estoniji do 87 posto u Mađarskoj.
Anketa je pokazala i da devet od deset hrvatskih građana, njih 92 posto, smatra da bi niskougljični izvori energije trebali biti prioritet, što je također jedan od najviših postotaka u Uniji, čiji prosjek iznosi 87 posto. Pritom, najveću potporu uživa sunčeva energija, 66 posto, znatno iznad europskog prosjeka od 52 posto, dok je na drugom mjestu energija vjetra s 37 posto.
Na pitanje o prioritetima energetske tranzicije EU-a, gotovo dvije trećine hrvatskih građana, njih 62 posto, smatra da bi naglasak trebalo staviti na razvoj konkurentne europske industrije čistih tehnologija, čak i po cijenu sporijeg uvođenja tih tehnologija. I to je jedan od najviših udjela u EU-u i iznad europskog prosjeka od 55 posto. S druge strane, 30 posto ispitanika prednost daje bržem uvođenju čistih tehnologija uz oslanjanje na uvoznu opremu. U svim državama članicama EU-a većina ipak podupire proizvodnju čistih tehnologija u Europi, navodi EIB.
Energetske krize
“Hrvatska ima izniman potencijal za iskorištavanje sunčeve energije, a građani prepoznaju važnost ulaganja u čiste izvore energije za sigurniju i održiviju budućnost. EIB je predan pružanju potpore Hrvatskoj u njezinoj energetskoj tranziciji kako bi smanjila ovisnost o uvozu nafte i plina te pridonijela jačanju europske otpornosti na energetske krize”, rekao je potpredsjednik EIB-a Marko Primorac u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
