Zeleno gospodarstvo
Trend energetske obnove

Dubinskom obnovom do manjih troškova i kvalitetnijeg življenja

Od 2014. energetski je obnovljeno oko 5,7 milijuna ‘kvadrata’ zgrada
PD VL native tim
28. rujan 2023. u 22:01

Nakon što je u ožujku 2023. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima, ovih bi dana trebao biti raspisan i poziv kojim bi i ostali građani dobili istu priliku. Riječ je u iznosu od 200 milijuna eura kojom je predviđena obnova oko 300 zgrada (80 milijuna eura) i 10.000 kuća (120 milijuna eura). Postotak subvencije ovisit će o stupnju obnove, a on može biti i do 80 posto troškova ako je riječ o dubinskoj obnovi. Kako mnogi građani još uvijek misle da je za energetsku obnovu dovoljno promijeniti fasadu i staviti nove prozore, a ne razmišljaju o unapređenju grijanja, primjeni obnovljivih izvora energije i sl., dubinska energetska obnova najčešće izostaje u praksi.

Interes postoji, ali i prepreke

Energetsku obnovu možemo podijeliti u tri kategorije: integralnu energetsku (uključuje jednu ili više mjera energetske učinkovitosti na ovojnici zgrade kojima se ostvaruje godišnja ušteda od najmanje 50% energije za grijanje); dubinsku (obuhvaća poboljšanje toplinske izolacija; unapređenje sustava grijanja, hlađenja, rasvjete; integraciju sustava koji koriste obnovljive izvore energije, s uštedom od najmanje 50% na godišnjoj razini) i sveobuhvatnu (uz sve prethodno obuhvaća i povećanje sigurnosti u slučaju požara, zdrave unutarnje klimatske uvjete, mehaničku otpornost i stabilnost zgrade…).

“Kroz dubinsku obnovu poboljšat će se, dakle, toplinska izolacija ovojnice zgrade, unaprijedit će se tehnički sustavi (grijanje, hlađenje, rasvjeta), pa i integrirati sustavi koji koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe zgrade”, pojašnjava stručnjakinja za energetsku učinkovitost, dr. sc. Vesna Bukarica iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP). Na svim javnim pozivima za sufinanciranje, na kojima je stopa sufinanciranja bila 60 posto opravdanih troškova (ili 80% za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu), interes građana bio je velik te je broj prijava i zahtjeva za sufinanciranjem višestruko nadvisivao raspoloživa sredstva. Ovo, smatraju u EIHP-u, pokazuje da su suvlasnici prepoznali koristi koje donosi energetska obnova. Interes, dakle, postoji, no postoje i vrlo značajne prepreke.

Na ZGRADOnačelnik.hr-u, informativnoj platformi za (su)vlasnike nekretnina u Hrvatskoj, navode tri ključna problema – informiranost, odlučivanje i financiranje – ali i upozoravaju kako je javnih poziva i novaca za obnovu premalo. “Zgrade uglavnom imaju iste probleme oko održavanja, a na prvom mjestu je nerazumijevanje da je cijela zgrada u njihovom suvlasništvu i da je potrebno održavati sve, a ne samo vlastiti stan. Problemi su i nerazumijevanje obveza (prava donekle i poznaju), manjak financijskih sredstava, nezainteresiranost suvlasnika, kao i nesuglasice među njima. Navedeni problemi gotovo su identični u slučaju energetske obnove, osim što bih nadodala i nedovoljno razumijevanje energetske obnove”, kaže Jasmina Džanović, partnerica na ZGRADOnačelnik.hr-u. Iako je za energetsku obnovu potrebna odluka natpolovične većina ili 51 posto (i to prema veličini (su)vlasničkih dijelova, pa nije jednakovrijedan glas onoga tko ima garsonijeru ili stan od 100 m2), kada se treba podići kredit, banke inzistiraju na prosječnih 70 posto potpisa, što stvara dodatni problem. Isto tako, pozivi za sufinanciranje nisu kontinuirani, veliki je broj zainteresiranih zgrada, a premalo sredstava. Tome treba dodati još i administraciju, visoke cijene radova i premali broj raspoloživih izvođača.

“Dogovor suvlasnika prvi je korak, a za to je potrebna svijest o potrebama za redovitim održavanjem i unapređenjem stanja zgrade i tehničkih sustava, informiranost i razumijevanje procesa obnove te same prijave za sufinanciranje. Proces nije jednostavan, ali je jasan i izvediv”, kaže Margareta Zidar, glavna projektantica zgrade EIHP-a, koji je upravo krenuo u prvu fazu dubinske energetske obnove poslovne zgrade s ciljem ostvarenja nZEB standarda (engl. nearly zero-energy building). Potpuna digitalizacija sustava grijanja i hlađenja, povećana toplinska izolacija vanjske ovojnice, novi sustav rasvjete, integracija obnovljivih izvora energije i e-mobilnosti, čime se ostvaruje gotovo nulta emisija CO2, kriteriji su obnove koji donose ‘titulu’ građevine gotovo nulte energije.

Uštede više od 50 posto

“Obnova je dio većeg projekta kojeg provodimo, čiji je cilj osnivanja nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije, koji će djelovati u obnovljenoj zgradi EIHP-a. Projekt je financiran iz programa “Energija i klimatske promjene” u sklopu Financijskog mehanizma EGP-a za razdoblje 2014. – 2021. godine, u iznosu od 1,6 milijuna eura”, otkriva Bukarica. Trening centar je, pojašnjava, program za edukacije ključnih dionika u procesu nZEB obnove zgrada kojima će se kroz pilot-akciju obnove zgrade EIHP-a pokazati sve dobrobiti obnove prema nZEB standardu, ali i iskušenja u provedbi. Kao primjer dobre prakse iz ZGRADOnačelnika navode obnovu jedne višestambene zgrade iz Osijeka. Nakon što su napravili energetsku obnovu, imali su upola manju godišnju potrošnju energije – 37.350 eura. Identična zgrada u blizini, koja nije energetski obnovljena, u istom je razdoblju grijanje platila 73.000 eura. Uštede, naravno, ovise o mjerama koje suvlasnici odluče provesti. Optimalna kombinacija mjera na zgradi može donijeti uštede i veće od 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. No, osim ušteda na troškovima za energiju, suvlasnici dobivaju i značajne druge koristi: ugodnije i zdravije uvjete življenja, porast tržišne vrijednosti zgrade, a uz sveobuhvatnu obnovu raste i sigurnost i otpornost zgrade na neželjene događaje, kao što su potresi.

U Hrvatskoj imamo oko 238 milijuna ‘kvadrata’ zgrada, a od 2014. energetski smo obnovili oko 5,7 milijuna. Od toga gotovo 177.000 četvornih metara prema nZEB standardu. Stoga, dubinska energetska obnova ne samo da ima smisla, već je nužno potrebna provedba većeg broja projekata za što su na raspolaganju i sredstva EU-a.

Sadržaj omogućio EIHP

New Report

Close