Digitalizacija transportne dokumentacije i tehnološka rješenja u javnom prijevozu otvaraju mogućnosti za smanjenje troškova, učinkovitije korištenje energije i bolju organizaciju poslovanja.
O njihovoj primjeni i prednostima govorilo se na konferenciji Poslovnog dnevnika “Transport i logistika – novi tokovi rasta”. Elektronički teretni list eCMR mogao bi hrvatskom gospodarstvu donijeti oko 18 milijuna eura godišnje uštede, ubrzati naplatu i smanjiti administrativne troškove u prijevozu.
Na promjene koje eCMR, pametni tahografi druge generacije i pravila europskog paketa mobilnosti donose cestovnom prijevozu pozornost je na konferenciji Poslovnog dnevnika “Transport i logistika – novi tokovi rasta” skrenuo Božidar Bajsič, direktor Editela.
Velika korist za velike tvrtke
Bajsič je istaknuo da eCMR zamjenjuje papirnati teretni list digitalnim dokumentom dostupnim na mobilnom uređaju. Pri preuzimanju i isporuci robe bilježe se potvrda, točno vrijeme i GPS lokacija, a ako se utvrdi da je roba oštećena ili da dio pošiljke nedostaje, u digitalni se dokument mogu dodati fotografije i opis nepravilnosti.
“Podaci su dostupni uključenim stranama odmah, umjesto da papirnate kopije ili njihove fotografije putuju e-poštom i aplikacijama za razmjenu poruka nekoliko dana. Digitalni se dokument čuva u propisanom roku, koji je uobičajeno deset godina. Sustavi ne moraju biti isti, ali moraju biti međusobno kompatibilni. Razmjena se odvija integracijom i API-jem ili preko portala, a aplikacija radi i bez interneta, pri čemu se podaci sinkroniziraju nakon uspostave veze”, rekao je.
Pritom je upozorio na nedostatke papirnate dokumentacije. “Papir koji na kraju nastaje često je nečitljiv, gubi se, pocijepan je, prljav”, kazao je, ističući da digitalno evidentiranje preuzimanja i predaje robe te manje eventualnih nepravilnosti može pomoći u izbjegavanju naknadnih sporova. Prema podacima koje je iznio, u Europskoj uniji godišnje se razmijeni oko 400 milijuna teretnih listova. Obrada papirnatog dokumenta traje približno pet minuta, a uz skeniranje i arhiviranje stoji oko 6,20 eura, dok je trošak obrade eCMR-a procijenjen na oko 1,60 eura. Razlika iznosi približno 4,60 eura po dokumentu, što na razini EU, kazao je, donosi oko 1,84 milijarde eura uštede godišnje.
U Hrvatskoj se potencijalna ušteda procjenjuje na približno 18 milijuna eura godišnje ako se digitalizira cijeli lanac, od pošiljatelja do prijevoznika. Kako je napomenuo, najveću korist od eCMR-a imaju velike logističke i prijevozničke tvrtke, trgovački lanci, proizvođači i distributeri koji svakodnevno organiziraju velik broj isporuka, osobito međunarodnih.
Digitalizacija im omogućuje bržu razmjenu dokumentacije, manje administrativnog posla i bržu naplatu prijevoznih usluga, čime se poboljšava novčani tok. Primjena eCMR-a u Hrvatskoj još je ograničena jer zemlja nije ratificirala tu konvenciju. Zbog toga prijevoznici koji prolaze kroz Hrvatsku i dalje moraju imati papirnatu dokumentaciju, čak i ako u drugim državama koriste elektronički teretni list.
Bajsič je naveo da je Dodatnom protokolu uz Konvenciju CMR pristupilo 22 od 27 članica Europske unije, a puna primjena europskih pravila o elektroničkim informacijama u prijevozu očekuje se 2027. godine.
Osim o digitalizaciji dokumentacije u prijevozu, na konferenciji se govorilo i o tehnološkim rješenjima u javnom gradskom prometu. Siniša Uglik, rukovoditelj održavanja u Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET), predstavio je mogućnosti skladištenja energije i autonomije vožnje tramvaja i električnih autobusa.
“Električni autobusi ZET-a mogu prijeći do 515 kilometara s jednim punjenjem, dok je deklarirani doseg zglobnih autobusa 454 kilometra. No, stvarna autonomija ovisi o uvjetima vožnje, potrošnji energije i korištenju grijanja. ZET trenutačno ima 66 električnih autobusa, a dugoročni je cilj da vozni park čini 170 električnih autobusa”, kazao je Uglik pa pojasnio da baterije klasičnih autobusa imaju raspoloživi kapacitet od 394 kilovatsata, a zglobnih 550 kilovatsati. “Najveća snaga punjenja iznosi 150 kilovata, pa punjenje klasičnog autobusa traje oko tri sata, a zglobnog četiri sata”, istaknuo je.
Nema struje, nema problema
Prema standardiziranoj metodi mjerenja ESORT 1, potrošnja električne energije iznosi 0,797 kilovatsati po kilometru za klasične autobuse i 1,224 kilovatsata za zglobne. “Na potrošnju utječu prometni uvjeti i način vožnje, a grijanje je povećava. ZET zato prati stanje baterija i potrošnju putem telematike kako bi mogao nadzirati doseg vozila i smanjiti rizik da autobus ostane bez energije na liniji”, naglasio je Uglik.
Sustav baterija ugrađen u tramvaje NT2400 proizvođača Končar omogućuje im da u slučaju nestanka napajanja nastave kretanje do sljedećeg napajanog dijela pruge. “One omogućuju kratkotrajnu vožnju u slučaju nestanka napajanja kontaktne mreže, kako bi tramvaj stigao do sljedećeg napajanog sektora. Minimalni traženi doseg bio je 200 metara, no tijekom ispitivanja tramvaj NT2400 s baterijama mogao je prijeći i više od dvije tisuće metara. U takvom je režimu brzina vožnje ograničena na pet kilometara na sat. Pritom se automatski smanjuje rad pomoćnih sustava, uključujući rasvjetu i klimatizaciju”, istaknuo je Uglik.
Baterije tramvaja služe i za pohranu energije nastale kočenjem. “Ona se može ponovno iskoristiti za pokretanje vozila, čime se smanjuje vršno opterećenje kontaktne mreže. Kada se baterija napuni, energija se može vratiti u kontaktnu mrežu, a ako je u tom dijelu mreže nema tko preuzeti, višak se pretvara u toplinu”, rekao je Uglik.
