U ovako visokoj inflaciji, nameće se jedan pametan financijski potez

Autor: Tajana Štriga , 04. lipanj 2022. u 09:02
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Dokle god je stopa inflacije viša od kamatne stope koju plaćate banci, vaša efektivna realna kamatna stopa je u negativnom teritoriju.

Jednogodišnja rasprava analitičara jesu li inflatorni pritisci tranzitorni ili početak novog trenda dobila je sasvim novi zaokret kada je Državni zavod za statistiku sredinom mjeseca objavio kako su potrošačke cijene skočile za čak 9,4 posto u travnju.

Potrošačke cijene rastu već 15 mjeseci uzastopno uz značajno ubrzanje rasta ostvareno u posljednjih osam mjeseci. Samo po sebi za mnoge je ovo već dovoljan dokaz kako smo nadišli fazu u kojoj inflaciju možemo smatrati “tranzitornom”.

Uzimajući u obzir uzročnike rasta cijena, ali i činjenicu da se cijene proizvoda relativno teško korigiraju na niže čak i kada padnu troškovi proizvodnje, smatram kako je u ovom trenutku u potpunosti izvjesno govoriti o prosječnoj stopi inflacije od oko 10 posto godišnje u toku ove godine.

Slika nije tako crna

Takva razina rasta cijena neupitno će imati značajan učinak na budžet građana. Ipak, promatrano u relativnim terminima, slika nije tako crna kao što se može činiti na prvu.

U razdoblju od 2017. do 2022. prosječan rast neto plaće u Hrvatskoj iznosio je 4,6 posto čime je značajno nadmašen prosječan rast cijena u istom razdoblju od 1,2 posto. Građanima je dohodak rastao brže od troškova i bili su bogatiji.

Međutim, čak i ukoliko promotrimo prva dva mjeseca 2022. za koja raspolažemo s podacima o kretanju neto plaća, možemo vidjeti kako su one porasle za 5,8 posto godišnje u prosjeku, tek neznatno ispod prosječnog rasta cijena od 6 posto u istom razdoblju. Uzimajući u obzir navedeno, možemo zaključiti kako u prosjeku za sada nije došlo do značajnog smanjenja raspoloživog dohotka građana (ne negirajući pritom negativan učinak na financijski najugroženije dijelove stanovništva poput umirovljenika te zaposlenika u sektorima sa najnižim rastom plaća). Uz potonje u trenutačnom inflatornom okruženju najviše gube štediše koje u posljednjim mjesecima sve više traže alternativne načine čuvanja novca koji će im barem koliko toliko očuvati vrijednost istoga.

Radi jednostavnosti predočavanja ove problematike pretpostavimo kako ste štediša koji je početkom ove godine na svom bankovnom računu imao ušteđenih milijun kuna. Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa banaka na oročene depozite kućanstava trenutačno (podaci za ožujak) iznosi oko 0,06 posto godišnje što implicira da ostvareni primitak od kamata iznosi 600 kuna.

S druge pak strane, prosječna godišnja inflacija od 10 posto znači da će se u relativnim terminima vrijednost vašeg novca do kraja godine smanjiti, odnosno da ćete sa istom svotom moći kupiti 10 posto manje dobara i usluga nego što ste mogli godinu ranije. S druge pak strane, analogija funkcionira i u obrnutom smjeru, pa inflatorno okruženje ide na ruku dužnicima što je trenutačno dodatno naglašeno manjkom odgovara monetarne politike.

Povijesno gledano, efekt rasta inflacije na dužnike bio je ograničen uobičajeno brzim i izravnim odgovorom središnjih banaka (poput onoga što pratimo u SAD-u) u vidu povećanja kamatnih stopa. Imajući na umu kako su aktualni uzlazni pritisci na cijene uvelike uzrokovani čimbenicima na koje monetarna politika ne može imati utjecaj (rat u Ukrajini, poremećaji u trgovinskim tokovima, političke odluke vodećih zemalja proizvođača energenata), upitna je dodana vrijednost koju bi rast kamatnih stopa imao za ekonomiju, izuzev olakšanja situacije štedišama.

Konzervativni ECB

Stavljanje pritiska na trošak servisiranja duga poduzeća i građana moglo bi uzrokovati recesijske pritiske, ali i dodatno opteretiti proračune zaduženih zemalja koje se ionako bore s dodatnim troškovima naoružanja i servisiranja humanitarne krize.

Iz svega navedenoga, smatram da je sigurno zaključiti da će monetarna politika Europske središnje banke ostati konzervativne prirode dok će eventualno podizanje kamatnih stopa biti relativno postupno i skromno.

Uzimajući u obzir trenutačno ponuđene kamatne stope i razinu inflacije, zaduživanje se nameće kao pametan financijski potez za mnoge građane i poduzeća. Kamatne stope na stambene kredite nastavljaju se kretati na razini od svega oko 2,5 posto, a niske razine kamatnih stopa zadržale su se i u ostalim kreditnim segmentima. Dokle god je stopa inflacije viša od kamatne stope koju plaćate banci, vaša efektivna realna kamatna stopa nalazi se u negativnom teritoriju.

Sa prosječnom inflacijom od 10 posto, uzimanje čak i tradicionalno “najskupljih” potrošačkih kredita rezultirat će negativnom efektivnom realnom kamatnom stopom od oko -5 posto.

Ovime nipošto ne želim sugerirati kako bi građani i poduzeća trebali bez razmišljanja srljati u dug i maksimalno se zadužiti, već naglasiti kako je u trenutačnim okolnostima korištenje duga za financiranje kupnje koju ste ionako planirali obaviti mudra financijska odluka.

Ovo je posebice slučaj za one građane koji imaju solidna primanja (te su im ona povećana u skladu s rastom cijena) i koji već raspolažu s dijelom novca potrebnim za financiranje kupnje auta/kuće/vikendice ili nečeg trećeg, a što znači da im inflacija nagriza štednju namijenjenu za tu svrhu.

U suštini govorimo o transferu bogatstva od kreditora prema dužnicima što bi se moglo pokazati kao dobar scenarij za velik dio radničke klase, a posebice za one sa fiksnim zaduženjima čiji rast dohotka ide u korak sa rastom inflatornih pritisaka.

Komentari (1)
Pogledajte sve

U prijevodu krade se od štediša i daje se dužnicima. Potiče se zaduživanje kao nešto to je dobro. Legalna <span class=”hascheck-corrected” data-error-id=”1″>krađa</span> od vrijednog naroda. <span class=”hascheck-corrected” data-error-id=”0″>Patetično</span> i jadno.

New Report

Close