Svijet novca
Svijet novca

Mladi financijski pismeniji, ali loše raspolažu novcem

HUB i Štedopis proveli su istraživanje financijske pismenosti predstavljeno na konferenciji ‘Financije za nove generacije’.

Tomislav Pili
27. travanj 2023. u 22:00
Predsjednica Štedopisa, Marina Ralašić, predstavila je rezultate i glavne zaključke istraživanja/M. Lukunić/PIXSELL

Mladi u Hrvatskoj stoje značajno bolje s financijskom pismenošću nego prije tri godine. Naime, Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje proveli su istraživanje financijske pismenosti tinejdžera koje je pokazalo rast financijskog znanja i uključenost te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu.

S druge strane, tinejdžeri još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem. Istraživanje je predstavljeno na konferenciji “Financije za nove generacije” koja se krajem ožujka održala u Zagrebu u organizaciji HUB-a i Štedopisa.

Rast od 14 posto

Predsjednica Štedopisa, Marina Ralašić, predstavila je rezultate i glavne zaključke istraživanja financijske pismenosti tinejdžera. “Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima kroz cijelu školsku godinu povećava razinu financijske pismenosti mladih”, izjavila je Marina Ralašić.

Najvažniji nalaz ovog istraživanja je značajni rast financijskog znanja za čak 14 posto u odnosu na 2020. godinu. Naime, 77 posto tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca koji se svodi na razumijevanje da inflacija obezvrjeđuje novac. Također, poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera u Hrvatskoj u usporedbi s 2020., pa tako tinejdžeri pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje. Tako je 76 posto tinejdžera izjavilo da štedi, što je pet posto više nego 2020.

Osim toga, zabilježen je blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, tako njih 53 posto ima otvoren račun u banci od kojih se polovica koristi mobilnim bankarstvom što je 17% više nego 2020. Istraživanje je pokazalo da 80 posto dobiva džeparac, što je pet posto manje u odnosu na 2020. Od toga je njih 86% iz strukovnih škola, što je značajan napredak u odnosu na 2020. kada je džeparac dobivalo samo njih 29%.

77

posto tinejdžera razumije da inflacija obezvređuje novac

“Iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem”, izjavila je Tamara Perko, direktorica HUB-a. U odnosu na istraživanje provedeno 2020. došlo je do promjene rangiranja najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti.

Tada je najvažnije bilo dobiti stalni posao (79%), a sada je to imati vlastiti automobil (72%) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71%). Također se istraživalo i koji financijski problemi zabrinjavaju tinejdžere u budućnosti, a najveći izvori zabrinutosti su u vezi s troškovima samostalnog života (28%) i pronalaskom dobro plaćena posla (21%).

Nakon predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol “Kako unaprijediti razinu financijske pismenosti mladih?” na kojem se problematizirala važnost financijske pismenosti u obrazovnom sustavu. Na okruglom stolu sudjelovali su Hana Bečirević, učenica u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu, Andrea Bosanac, učiteljica u Osnovnoj školi Kajzerica, Zvjezdana Kidrić, voditeljica Službe za financijsku pismenost u Ministarstvu financija, Martina Primorac Krmpotić, profesorica u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu te Sanjin Tomljenović, predsjednik udruge Financijski klub s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Cilj panel rasprave bio je odgovoriti na pitanje kako mlade zainteresirati za edukaciju iz područja financija, ali i kako ih potaknuti na pozitivne promjene u kontekstu odnosa prema novcu.

Zainteresiranost djece

Zvjezdana Kidrić je kazala kako je “odlično da financijsko ponašanje i znanje imaju pozitivne pomake, međutim da bismo mogli biti u potpunosti zadovoljni treba nam i treća komponenta, a to je odnos prema novcu”. “Nažalost, i dalje emocionalno reagiramo kada je u pitanju novac, emocionalno ga trošimo te kupujemo impulzivno”, kazala je Kidrić. Pojasnila je da se zato i na nacionalnoj razini radi na unaprjeđenju financijske pismenosti, pa je tako 2015. donesen prvi Nacionalni strateški okvir za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača.

Martina Primorac Krmpotić navela je da se u radu s djecom primijeti velika zainteresiranost za teme financija. “Međutim, ono što zabrinjava su izvori preko kojih učenici dolaze do informacija. Kroz svoje predmete učenicima uvijek naglašavam da društvene mreže i njihovi vršnjaci nisu uvijek adekvatni izvori”, pojasnila je Primorac Krmpotić. Andrea Bosanac kazala je kako bi učitelji i profesori trebali dobiti više prostora i više mogućnosti za edukaciju djece, a upravo ovakve inicijative mogu predstavljati dobar početak.

“Naravno, uz čitalačku i matematičku pismenost, financijska pismenost također treba dobiti veliku ulogu u društvu. Tako mi u osnovnoj školi Kajzerica imamo izvannastavnu aktivnost ‘Kultura financijske pismenosti’ pod nazivom ‘Štedograd’, a kroz koju vidimo da i djeca u osnovnoj školi znaju što je novac te zato smatram da s njima što ranije treba početi razgovarati o toj temi”, naglasila je Primorac Krmpotić.

Hana Bečirević potvrdila je da se u osnovnoj školi tema financijske pismenosti nije obrađivala. “Čim sam došla u srednju školu i saznala za predmet vezan uz financijsku pismenost, znala sam da ću se prijaviti. Dio utjecaja na tu odluku su imali roditelji koji rade u financijskom sektoru, ali i neovisno o tome zanima me ta tema jer su financije nešto što me čeka i sva edukacija će mi koristiti za moju budućnost”, zaključila je Bečirović.

New Report

Close