Nakon izazovne 2020. godine, obilježene pandemijom Covid-19 virusa, očekivanja za 2021. bi mogli opisati kao blago optimistična. Nakon djelomičnog oporavka u drugom kvartalu 2020., jak drugi val pandemije u kojem se nalazimo dovodi u pitanje gospodarski oporavak koji su makroekonomisti ugradili u svoje prognoze do kraja 2020., te pogotovo 2021.

Ekspanzivne monetarne i fiskalne politike, u ovolikoj mjeri rijetko viđene u povijesti, zaustavile su
“melt-down” ekonomije i omogućile preživljavanje kompanijama u najpogođenijim industrijama te izbjegavanje dijela negativnih posljedica na potrošnju, zaposlenost i plaće. Spašavanjem realne ekonomije spašen je i financijski sektor.

Očekivanja u 2021. će u najvećoj mjeri ovisiti o mogućnosti procjepljivanja većeg dijela populacije.

Ranom primjenom cjepiva i ponovnim pokretanjem gospodarstva već od početka 2021. vjerujemo da bi došlo do stabilizacije, dok bi u negativnom scenariju produženog “lockdowna” u EU te uvođenja strožih mjera u SAD-u, dodatni fiskalni stimulans za izbjegavanje pada realne ekonomije bio nužan. Problemi u financijskom sektoru, izraženi kroz rast nenaplativih potraživanja posljedice čega smo vidjeli u 2008., značili bi “crni scenarij”, odnosno poništenje efekata spašavanja gospodarstva u 2020.

Monetarna politika, kao instrument za podupiranje ekspanzivne fiskalne politike, će morati zadržati ekspanzivnost barem na sadašnjoj razini, čemu pogoduje i izostanak inflacije.

Dosegnuta niska razina kamatnih stopa vjerojatno će zadržana određeno vrijeme, što negativno utječe na prinose mirovinskih fondova u budućnosti, pogotovo obvezničkog dijela. Visoke valuacije dioničkog portfelja, koji je u 2020. pretrpio samo minorne korekcije unatoč krizi, zahtijevat će pažnju s ciljem ostvarivanja pozitivnih realnih prinosa.

Hrvatska ekonomija je 2020. preživjela bez većih šokova zbog poduzetih mjera Vlade RH i HNB-a, a mirovinski fondovi djelovali su kao dodatni stabilizacijski čimbenik. Razloge za optimizam u 2021. nalazimo u očekivanom priljevu sredstava iz europskih fondova, daljnjim mjerama Vlade s obzirom na postojanje fiskalnog kapaciteta te ulozi HNB-a kao stabilizatora financijskog sustava. Mirovinski fondovi, kao kupci državnih obveznica te mogući sudionici u privatizacijama, i u budućnosti će djelovati kao stabilizacijski čimbenik na tržištu. Najavljeno pristupanje eurozoni i instrumenti koji su nam na raspolaganju su potakli svjetske rating agencije na povećanje ratinga uz pozitivna očekivanja što je vjerojatno put koji nas čeka i u 2021. godini.