Mirovinci drže sve više stranih dionica – odlično, ali ne baš sada

Autor: Tomislav Pili , 29. svibanj 2022. u 08:29
Foto: SHUTTERSTOCK

Ovogodišnja bura na svjetskim tržištima kapitala odrazila se na nas.

Domaći mirovinski fondovi sve se više okreću stranim dionicama, pa ove godine zbog toga plaćaju dosta visoku cijenu s obzirom na višemjesečne turbulencije na velikim svjetskim burzama. No, dugoročno, takva bi strategija trebala polučiti dobar rezultat, smatraju stručnjaci. Od početka godine na svjetskim tržištima vlada vrlo negativan sentiment, dodatno pojačan nakon izbijanja ruske invazije na Ukrajinu.

To je izazvalo dodatni skok cijena hrane i energenata, što pak potpaljuje inflaciju. Sve je više glasova u financijskoj zajednici koji smatraju da je inflacija izvan kontrole i da su prognoze (ponajprije središnjih banaka) o njezinom smirivanju tijekom 2023. i 2024. ipak preoptimistične.

Potop od 25 posto

Od početka 2022. pa do sredine svibnja američki dionički indeks S&P 500 u minusu je 15,8 posto. No, to nije ništa prema prodajnom pritisku na tehnološkim dionicama koji se ogleda u gubitku indeksa Nasdaq od gotovo 25 posto. Mrvicu bolja situacija je u Europi s obzirom da njemački DAX za ovu godine bilježi gubitak od 12 posto dok je indeks STOXX sastavljen od 600 dionica najvećih europskih kompanija u gubitku također dvoznamenkastih 11 posto.

Koliko su dionice – u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti te rasta kamatnih stopa kako bi se zauzdala inflacija – nepopularna roba, govori i zastrašujući podatak da se vrijednost dionica u svijetu ove godine istopila za 11 bilijuna dolara. S druge strane, domaće dionice odlično odolijevaju ovoj buri na svjetskim tržištima.

Trgovinska godina na Zagrebačkoj burzi započela je vrlo optimistično. Krajem siječnja indeks CROBEX prešao je 2200 bodova, najvišu razinu od početka 2017. godine. Međutim, ruskim napadom na susjednu državu započeo je i oštar pad CROBEX-a koji je dosegnuo vrhunac 7. ožujka. Od tada kreće stabilan oporavak koji je u potpunosti izbrisao ovogodišnje gubitke, pa je hrvatski indeks sredinom ovog mjeseca bilježio tek simboličnih 0,07 posto minusa za 2022. godinu.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog/S. Šimunović/PIXSELL

Još je bolja situacija ako se pogleda indeks CROBEXtr koji uz cijenu dionicu uračunava i dividende koje naše kompanije isplaćuju. To je mjerilo za ovu godinu u plusu od 0,9 posto. No, prinosi obveznih mirovinskih fondova negdje su između ove dvije krajnosti, odnosno potonuća stranih tržišta i stabilnosti domaće burze.

Prema podacima portala Hrportfolio sredinom svibnja, u članovima najbrojnijoj kategoriji B gdje za mirovinu štedi 1,9 milijuna građana, prinos izražen mjerilom MIREX za ovu je godinu u padu od 3,6 posto. Podsjetimo, u ovoj kategoriji većina imovine, točnije 57,2 posto, uložena je u državne obveznice, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za ožujak.

Domaće dionice zauzimaju udjel od 13,2 posto, strane dionice 9,2 posto, a inozemni investicijski fondovi 11 posto. Dionicama je daleko više izloženija kategorija A gdje domaće dionice zauzimaju 26,7 posto udjela, a inozemne 13,4 posto. K tome, u strane investicijske fondove uloženo je malo manje od 16 posto imovine.

No, kategorija A za ovu je godinu u gubitku više od 4 posto. Valja naglasiti kako gubitke trpi i kategorija C izložena isključivo obveznicama. Zbog rasta prinosa što dovodi do smanjenja vrijednosti dužničkih vrijednosnica, prinos kategorije C u minusu je kao i kategorije A, više od 4 posto.

30,3

posto dioničke imovine PBZ/CO kategorije A krajem 2021. uloženo je u ‘strance’

Skok američkih dionica

Iz godišnjih izvješća mirovinskih fondova dade se iščitati da su tri društva – PBZ/CO, AZ i Raiffeisen – u posljednjih godinu dana znatno povećali udjel imovine uložen u strane dionice. Tako je fond kategorije A društva PBZ/CO krajem 2020. u domaćim dionicama imao malo više od 28 posto imovine uložene u tu vrstu vrijednosnica. Godinu dana kasnije zabilježen je mali pomak na 30,1 posto imovine. S druge strane, udjel stranih dionica u ukupnoj dioničkoj imovini povećan je sa 24,5 posto na 30,3 posto.

Pri tome izraženi rast bilježi udjel američkih dionica koji je narastao sa 5,2 posto na 9,6 posto. Kod fonda kategorije B udjel hrvatskih dionica porastao je sa 14,6 na 16,2 posto. No, udjel stranih dionica povećan je sa 18,9 na 23,3 posto. I ovdje najveći porast bilježe američke dionice, sa 4,6 na 7,6 posto, a povećan je i udjel slovenskih, sa 6,8 na 8 posto.

Raiffeisenov fond kategorije A udjel domaćih dionica tijekom 2021. povećao je simbolično – sa 21,4 na 21,9 posto. No, udjel stranih dionica povećan je sa 24,3 na 27,7 posto. U fondu kategorije B udjel “stranaca” povećan je sa 13,7 na 17,8 posto, a domaćih sa 9,3 na 9,7 posto. AZ-ov fond kategorija A tijekom prošle godine povećao je izloženost stranim dionicama sa 20,7 na 24,3 posto dok je udjel domaćih dionica – smanjen, sa 27 na 26,5 posto. U fondu kategorije B udjel domaćih dionica povećan je sa 10,5 na 12,2 posto, a stranih sa 12,3 na 16,2 posto.

Erste Plavi odlučio se za djelomičnu suprotnu strategiju od ova tri društva te je u fondu kategorije A povećao izloženost domaćim dionicama koje su sa 22,6 posto krajem 2020. narasle na 25,7 posto. Istovremeno, udjel američkih dionica smanjen je sa 13,2 na 12 posto, a najviše je srezan udjel dionica iz eurozone – sa 12 na 7,7 posto. Istovremeno, udjel dionica slovenskih kompanija je blago povećan, sa 6,6 na 7,7 posto.

U fondu kategorije B udjel slovenskih vrijednosnica narastao je sa 3,9 na 6,2 posto, a blago je povećan i udjel dionica iz SAD-a, sa 7,5 na 7,65 posto. No, zato je udjel dionica iz eurozone srezan sa 7,5 na 5 posto. Što se tiče hrvatskih dionica, Erste Plavi ih je povećao sa 14,9 na 16,5 posto. Na pitanje kako vide potencijal hrvatskih dionica u ovoj godini, iz Erste Plavog kažu kako globalna tržišta bilježe pad od početka godine uzrokovan inflatornim okruženjem koje je pojačano zbog geopolitičke krize.

”Domaće tržište ove godine bilježi bolje rezultate od svjetskih prosjeka zbog velikog udjela defanzivnih sektora u indeksima i turizma koji ima vjetar u leđa zbog otvaranja nakon pandemije. Zbog navedenog, kao i hedging strategije koju primjenjujemo na stranim tržištima, njihov udio u portfeljima je pao dok je udio domaćeg tržišta rastao”, poručili su iz tog mirovinca.

”Utjecaj na profitabilnost kompanija ovisi o sposobnosti da svoje troškove prebaci na krajnjeg kupca te se potencijal hrvatskih dionica treba promatrati u ovom svjetlu na razini pojedine kompanije. Obzirom na veliku nakupljenu potražnju tokom pandemijskog razdoblja, očekuje se dobra turistička sezona što bi u konačnici moglo doprinijeti boljim rezultatima turističkog sektora, posebno u dijelu smještajnih kapaciteta više kategorizacije koji lakše mogu podići cijene u inflatornom okruženju”, dodali su iz Erste Plavog.

Što se tiče tržišnih kretanja na američkom i europskom tržištu, ona će u ostatku godine zasigurno biti obilježena značajnom razinom volatilnosti uslijed pritjecanja novih podataka o razinama inflacije, potezima središnjih banaka kao i direktnim i indirektnim posljedicama ratnih događanja u Ukrajini, smatraju u tom društvu.

“Obzirom na ovisnost Europe o ruskom plinu i nafti, europska dionička tržišta dodatno su pod pritiskom. Iako nedavna volatilnost na tržištima i pad cijena negativno utječu na prinose, otvaraju se prilike za dugoročna ulaganja po povoljnijim uvjetima te vjerujemo da će tržišta u dugom roku omogućiti ostvarivanje zadovoljavajućih povrata za članove”, kažu u Erste Plavom.

4

posto u gubitku su za ovu godinu kategorije A i C, a 3,6 posto kategorija B

Superiorni prinosi

Je li se takav drugačiji pristup odrazio na prinose Ersteovih fondova? Pa, baš i nije. Ersteov fond u kategoriji A sredinom svibnja bilježio je gubitak za 2022. od 4,4 posto, nešto više od MIREX-a, a u kategoriji B od 3,7 posto, neznatno više od mjerila za tu kategoriju.

No, to ne znači da će veće okretanje kako hrvatskim, tako i stranim dionicama donijeti u dugom roku zaradu mirovinskim fondovima. Načelno govoreći, veća izloženost stranim dionicama, kao i dionicama općenito, kod OMF-ova kategorije A svakako je dobra, smatra ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

”Dionice kao klasa imovine dokazano nose superiorne prinose u dugom roku i stoga bi čak i veća izloženost od postojeće bila opravdana jer članovi kategorije A u prosjeku imaju još desetljeća rada tj. uplaćivanja mirovinskih doprinosa pred sobom prije nego odu u zasluženu mirovinu. Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj snažno raste i krajem prošle godine iznosila je 133 milijarde kuna, što je 31% hrvatskoga BDP-a.

Za njih hrvatsko tržište postaje premalo i oni svakako moraju ulagati vani, čak i puno više nego sad”, ocjenjuje Brkljača. To je opravdano i s pogleda diverzifikacije odnosno sigurnosti ulaganja jer prevelika izloženost jednom tržištu (pa makar to bilo i domicilno) nije dobro, naročito kada znamo da će veći dio mirovine budućih umirovljenika i dalje prvenstveno ovisiti o jednom izdavatelju (RH) odnosno o stanju u domaćem gospodarstvu (tri četvrtine mirovinskih doprinosa i dalje uplaćujemo u I. stup, a samo jednu četvrtinu u OMF-ove), dodaje taj ekonomist.

”Dakle, apsolutno treba pozdraviti i veću strukturnu izloženost stranoj imovini i dionicama posebno, jer oni su trenutno i dalje relativno niski: struktura imovine obveznih mirovinskih fondova kategorije A je takva da je i dalje dvije trećine imovine uloženo na domaće tržište, a samo jednu trećinu na strano (kod kategorije B i C domaća komponenta još je i puno veća)”, kaže Brkljača. No, ako pak govorimo o kratkom roku odnosno neposrednoj budućnosti, na fond menadžerima je da procijene koliko im veća izloženost rizičnijim oblicima imovine poput dionica u ovom trenutku ima smisla.

“Naime, završilo je dugotrajno razdoblje ekstremno ekspanzivnih monetarnih politika u kojima su cijene dionica i ostalih oblika imovine vani jako aprecirale, pa je pitanje kakvi će se prinosi na njima ostvariti sada kada se počinju agresivnije zatezati monetarne politike. Drugim riječima, ako bismo htjeli biti cinični, mogli bismo ovako zaključiti: ako su naši fond menadžeri već u dobroj mjeri propustili priliku za fantastične zarade na američkim i drugim dionicama u zadnjih 10-15 godina, još bi bilo gore da ‘pokupe’ gubitke koji bi mogli uslijediti”, zaključuje Brkljača.

Komentirajte prvi

New Report

Close