Još skuplje autoosiguranje je pred vratima – tko je kriv?

Autor: Ana Blašković , 29. travanj 2022. u 10:10

Skok cijene dijelova ili nered unutar osigurateljne branše.

Inflacija se polako, ali sigurno kapilarno prelijeva u sve pore ekonomije i društva: posljednjih mjeseci cjenovni udar energenata i sirovina poskupio je većinu dobara i usluga za građane, ali i tvrtke. Suočeni (i) s rastom cijena autodijelova osiguratelji su se našli u oštrijim škarama između premije i pritiska sve izdašnijih isplata šteta.

Stoga se sve jače važe neizbježno podizanje premije za automobilska osiguranja. Problem je jaka konkurencija: svi mjerkaju tko će napraviti prvi korak jer u slučaju krive oklade ulog je – gubitak tržišnog udjela.

Najprije poskupljuje kasko

U prošloj godini 15 domaćih društava za osiguranje isplatilo je 7,3 milijarde kuna šteta po svim osnovama, od čega 4,3 milijarde kuna na štete iz neživotnih osiguranja. Pritom je više od trećine iznosa, 1,46 milijardi kuna isplaćeno za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, dok je za osiguranje cestovnih vozila isplaćeno još nešto manje od 800 milijuna kuna, podaci su regulatora.

Poznavatelji aktualne situacije, koji su o ovoj temi željeli ostati anonimni, smatraju da manevarskog prostora za korekciju premija ima prvenstveno u kasko osiguranju koji čini oko 12 posto ukupne premije. Kod, zakonom obaveznih, AO osiguranja borba za klijente je ratom cijena je žestoka, pa su posljedično i ulozi veći.

Proteklih mjeseci nije nezabilježen ostao rast ulaznih troškova poput cijene grijanja zbog plinske krize, ali i autodijelova čije se povećanje procjenjuje na najmanje 30 posto. Cijene autodijelova su u uzlaznoj krivulji zadnjih desetak godina, samo što je ona u zadnje vrijeme postala strmija. Njemačko udruženje osiguravatelja (GDV) izračunalo je da je cijena dijelova od 2013. do prošle godine porasla 44 posto.

1087 kuna

prosječna je cijena police obveznog automobilskog osiguranja u prosincu

Prosječno je to godišnje bilo oko šest posto, a Automobilwoche ilustrira primjer stražnjih svjetala koja su u osam godina postala skuplja za čak 67 posto. Iza skoka cijena je niz uzorka i tektonskih pomaka na automobilskom tržištu: od ‘dieselgate’ afera najvećih proizvođača i kazni koje su platili, zaokreta prema električnim vozilima, postrožavanja ekoloških normi do korona krize i inflacije. Svima je zajedničko to da su proizvođačima donijeli milijarde eura troškova koje oni prebacuju na krajnje kupce.

I najnoviji podaci o tome koliko su osiguratelji odriješili kesu u ožujku, potvrđuju spomenuta poskupljenja. U prva tri mjeseca 2022. isplaćeno je 1,88 milijardi kuna, nešto više od 5 posto nego u istom razdoblju godinu prije toga.

Od toga 1,07 milijardi kuna isplaćeno na neživotna osiguranja i u tom slučaju riječ je o četiri posto više u godini dana. Brojke regulatora bilježe povećanje udjela šteta za autoosiguranja; AO je s lanjske trećine udjela porastao na 40,5 posto (433 milijuna kuna isplaćenih u tri mjeseca), a osiguranje cestovnih vozila raslo je na 19,6 posto (210 milijuna kuna).

Premda se stisak između premije i šteta sužava, istodobno rastu premijski prihodi, poglavito u sferi neživota. Do kraja ožujka ukupna bruto premija porasla je više od 9 posto, na 3,55 milijardi kuna pri čemu je priljev iz neživotnog segmenta društvima donio 2 milijarde i 700 milijuna kuna. Koliko osiguranje vozila donese osigurateljima zorno ilustrira da se na svakih 100 kuna uplaćene premije više od 40 kuna odnosi na limene ljubimce.

433 milijuna

kuna šteta isplaćeno je u prva tri mjeseca po AO policama

Dok osiguravatelji prstom upiru na udar skupljih dijelova koji nagrizaju profitabilnost, dijametralno suprotni pogled ima auto struka. “Cijene autodijelova stalno, gotovo svakodnevno rastu. Isto je s cijenama rabljenih automobila koji, u prosjeku, danas stoji desetak posto više nego prije godinu dana zbog korona krize i rata u Ukrajini. Ono što nije poraslo jest cijena rada i to upravo zbog osiguranja”, kaže Antonio Đureta, tajnik i voditelj pravnih poslova Hrvatske udruge auto struke.

Cijena sata stvar ugovora

”Osiguranja drže monopol u Hrvatskoj na određivanje šteta. Kad se dogodi nesreća pravilo je takvo da klijent ide u osiguranje, kod njihovog procjenitelja, na procjenu i tako prema autolimarima, autolakirerima i mehaničarima cijene diktira osiguranje koje odbija platiti realni iznos radnog sata. To je suprotno europskoj praksi da osoba ide kod svog mehaničara ili neovisnog sudskog vještaka koji realno procjenjuje štetu”, tvrdi Đureta.

Dodaje da osiguranja ne žele platiti više od 100 kuna za radni sat, dok je cijena u susjednoj Sloveniji viša od 50 eura. Svaka autoservisna radionica mora imati vlastitu službenu cijenu sata rada po kojoj radi, a osiguranja im to osporavaju i ne plaćaju im račune popravka u cijelosti. Osiguranja 20 godina plaćaju autoservisima istu cijenu popravka od 100 kuna plus PDV.

To je razlog, kaže, da je sat rada u Hrvatskoj nerealno nizak, a isplaćeni iznos često nije dovoljan za pokrivanje nastale štete što stvara nered na tržištu jer građani onda traže popravke na crno. “Na taj način autoservisi su u problemima, rad ‘u fušu’ cvjeta, a najviše gube građani koji pristaju na nagodbe, pa sami plaćaju razlike do punih popravaka, kao i proračun koji ostaje bez poreza”, sumira.

Takvu argumentaciju naši sugovornici iz industrije osiguranja odbacuju. “Implicira se da su procjenitelji zaposleni u osiguranjima korumpirani, to što netko radi u osiguranju ne znači da ne radi po pravilima struke. Koliko iznosi sat rada stvar je ugovora osiguratelja i autoservisa”, kaže jedan naš sugovornik. Iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) ističu da je prosječna cijena AO police 2013. bila oko 200 eura, a otad je zbog rata cijena pala na današnjih 122 eura.

“Postoji apsolutna potreba za korekcijom cijena imajući u vidu niz okolnosti. Prije svega, Vrhovni sud povećao je orijentacijske kriterije za naknadu nematerijalnih šteta za 50 posto još u 2020. i to s retroaktivnim djelovanjem, došlo je do rasta cijena popravaka i autodijelova zbog inflacije”, kaže direktor Ureda Hrvoje Pauković. Dodaje da društva upravljaju rizicima i nastoje ponuditi osiguranicima korektne i konkurentne cijene, no da postoje “mnoge silnice koje ukazuju na buduću nužnost korekcije cijena na više”.

Đureta smatra da ne stoji teza da bi cijene polica trebale rasti. “Priče da bi se police trebale dizati zbog autodijelova su smiješne. Svake godine ispod radara se dižu cijene polica, u ožujku su bile 3 posto više na godišnjoj razini. Osiguratelji prvo trebaju riješiti problem u svojim redovima s onim društvima koje ruše cijene i ne isplaćuju fer štete po policama”, kaže.

“Ako imate štetu 20.000 kuna, osiguranje vam ponudi, recimo 4-5 tisuća kuna, pa vi prigovorite, jednom, dvaput. Na kraju se u najboljem slučaju dogovorite za 12.000 kuna jer u protivnom znate da ćete morati na sud, a tko zna koliko će to trajati. Neki od njih upravo računaju na to”, kaže.

Osiguravatelji ističu da je vanjska ocjena koliko bi police trebale koštati banalna jer ne uzima u obzir poslovni model, faktore rizika te niz regulatornih zahtjeva koja društva moraju zadovoljavati.

Novi crypto?

Industrija osiguranja lani je uprihodila 11,7 milijardi kuna bruto premije, gotovo 12 posto više nego prethodne godine. Od toga je 2,96 milijardi bila AO premija dok je od kaska za cestovna vozila uplaćeno preko 1,4 milijarde kuna. Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje ističu da je prosječna premija AO police u prosincu stajala 1087,43 kuna, 60 kuna skuplja nego prije godinu dana.

Pozitivni lanjski trendovi nastavili su se i u prva dva mjeseca 2022., no rat u Ukrajini planove je stavio pod upitnik. Premda osiguranja ne očekuju potencijalno prelijevanje efekata krize u mjeri kao na banke, neizvjestan ostaje posredni efekt na gospodarstvo u kojem posluju.

Da su teme automobilskih šteta goruće za industriju pokazuje i to da će se o njima raspravljati na tradicionalnoj konferenciji Hrvatski dani osiguranja koja se početkom svibnja održava u Opatiji, a među predavanjima je i ono pod indikativnim nazivom “Inflacija šteta – jesu li auto dijelovi novi crypto?”.

Komentirajte prvi

New Report

Close