Pametna proizvodnja postaje fokus globalne proizvodnje. Ona otvara visoko plaćena radna mjesta, potiče tehnološke inovacije i generira više gospodarske aktivnosti od bilo kojeg drugog sektora. To su prepoznale i brojne vlade svijeta te putem raznih inicijativa potiču pametnu industriju. Tako njemačka ima ‘Industrie 4.0’, Francuska ‘Industrie du Futur’, Kina ‘Made in China 2025’, SAD ‘Manufacturing USA’, Švedska ‘Smart industry Sweden’ itd. Na koji način naša vlast daje podršku pametnoj industriji, koliko je ona zastupljena u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., te kakva inicijativa Vlade bi bila najpotrebnija u ovom trenutku, upitali smo stručnjake iz vodećih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj.

IT kao alternativa turizmu

Goran Marković, član Uprave InfoDoma, kaže kako naše doba karakterizira visok stupanj digitalizacije i posvemašnje umreženosti, a time, i čestih i nepredvidivih promjena i neizvjesnosti. One su uzrokovane prirodnim pojavama, ali i djelovanjem čovjeka, primjerice globalnog zatopljenja i ratova. Koncept pametnih industrija je jedan od načina kojim se napredna društva pokušavaju nositi s izazovima novog doba. “Mnoge države su u tome vidjele priliku za transformaciju i ostvarivanje bolje pozicije u međunarodnom okruženju. Početne inicijative, poput njemačke ‘Industrie 4.0’, u prvom redu su bile zasnovane na tehnološkim unaprjeđenjima i optimizaciji postojećih modela stvaranja vrijednosti. Unatoč mlakom pokušaju da i Hrvatska ponudi svoju viziju Industrije 4.0, možemo slobodno reći kako smo prvi val propustili”, smatra Marković i nadodaje da je ono na što bi se trebali fokusirati, uključujući Vladu Republike Hrvatske i sve sastavnice našeg društva, vizija Industrije 5.0 koju je početkom godine objavila Europska komisija. Novi koncept pravilno prepoznaje kako se transformacija industrije ne može dobro sagledati i provesti bez uzimanja u obzir i šireg konteksta, transformacije cjelokupne ekonomije pa i samog društva. Dodatno, kroz novi koncept kreatori EU politika su vidjeli priliku i za jačanje otpornosti gospodarstva, prelazak na zelene izvore energije i socijalno osjetljiviju ekonomiju.

“Deklarativno se naša Vlada u NRS2030 odredila prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, što je svakako u skladu i s konceptom Industrije 5.0, kako ju vidi EU. Međutim, ostaje za vidjeti gdje će zaista biti i fokus ove Vlade i svih budućih, a dobar pokazatelj opredijeljenosti će biti operativni programi za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Za sada oni još nisu doneseni i općenito proces definiranja prioriteta i područja u koja će se investirati u sljedećem programskom razdoblju dobrano kasni”, ističe član Uprave InfoDoma.

Osim određivanja strateških prioriteta, na koje još čekamo, smatra kako je uloga Vlade Republike Hrvatske da potpomaže i katalizira pozitivne trendove i aktivnosti koje će najviše doprinijeti razvoju i stabilnosti društva. Pri tome ne smijemo zaboraviti kako se u ovim kriznim vremenima IT industrija pokazala otpornom te istovremeno potentnom za stvaranje novih vrijednosti. Dok u tradicionalnim industrijama imamo malo šansi za ozbiljniji prodor na svjetskoj sceni, IT bio trebao postati alternativa kontinuirano dominantnom turizmu koji unatoč ukupnom doprinosu nije isključiva niti jedina dugoročna poluga rasta i razvoja Hrvatske. ”Industrija 5.0 nova je prilika za transformaciju ekonomije i cjelokupnog društva, a ne samo industrije. Uz već dostupna značajna financijska sredstva, to je prilika za izgradnju konkurentnijeg i održivijeg gospodarstva, koje nije ovisno o državnoj potrošnji, uz nužno smanjivanje korupcije i negativnih efekata ‘ortačkog kapitalizam.’ To će nam omogućiti izgradnju pravednog i naprednog društva, kakvome težimo”, smatra Marković.

Koja je uloga države

Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing u tvrtki DignetSoftware, kaže kako je pametna industrija u Hrvatskoj krenula s obzirom na činjenicu da su gospodarski subjekti, pogotovo onaj dio njih koji posluje sa svijetom, prepoznali potrebu vlastite transformacije. “Promotivne, ja bih čak rekao prosvjetiteljske aktivnosti Vlade pridonijele su tome da je velik dio gospodarskih subjekata upoznat s trendovima pametne industrije i s elementima koje treba zadovoljiti ili usvojiti da bi se moglo krenuti tim putem. Ipak, kod najvećeg broja poslovnog subjekata to je usvojeno tek na informativnoj, teoretskoj razini. U praksi je to proces koji ide daleko sporije iz razloga nedostatka ljudskih potencijala s jedne strane i financijskih sredstava s druge”, kaže Komorčec i nadodaje da nije za očekivati da će se malo i srednje gospodarstvo ozbiljnije uključiti u rasprave o strategiji razvoja jer ono za tako velike riječi naprosto nema vremena. “Malo i srednje gospodarstvo koncentrirano je na ostvarivanje zadovoljavajućih poslovnih rezultata pa mu malo vremena preostaje za ove druge aktivnosti. To znači da o interesima malog i srednjeg gospodarstva u kontekstu transformacije u pametnu industriju treba brinuti i netko izvan njega, poglavito država”, smatra Komorčec. Sigurno da veliku pomoć u izgradnji pristupa i puta u transformaciji prema pametnoj industriji, osobito kad govorimo o malim i srednjim poslovnim subjektima, predstavljaju sredstva EU koja se mogu koristiti za tu namjenu. Gledano kroz prizmu korištenja tih sredstava moglo bi se reći da je podrška vlasti značajna, ali sigurno ne i dostatna, kaže Komorčec.

”Želimo li ozbiljnije veći dio gospodarstva približiti statusu pametne industrije, potrebni su daljnji značajni napori hrvatskih vlasti na otvaranju mogućnosti malim i srednjim gospodarskim subjektima u području edukacije zaposlenih, uvođenja digitalnih tehnologija i korištenja cloud tehnologija. To je osnovni preduvjet da se taj veliki segment hrvatskog gospodarstva, mali i srednji gospodarski subjekti, počnu hvatati korak u usvajanju novih tehnologija koje će ih približiti četvrtoj industrijskoj revoluciji”, kaže Komorčec.

Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova A1 Hrvatska, smatra kako Nacionalna razvojna strategija do 2030. pravilno prepoznaje da će Hrvatska svoj gospodarski oporavak i razvojni iskorak temeljiti na konkurentnim gospodarskim granama pri čemu je pametna specijalizacija koja bi se trebala primjenjivati u svim područjima (od pametnog sela/ruralnog razvoja do pametnih gradova), uz prateću digitalizaciju javne uprave, gospodarstva i društva u cjelini, osnovni preduvjet za ostvarenje ove ambicije.

“Neovisno o ovoj krovnoj strategiji, u tijeku je finalizacija dvije vrlo bitne dodatne strategije – Strategija pametne specijalizacije i Strategija Digitalne Hrvatske, o čijim pravilno definiranim ciljevima i akcijskim planovima uvelike ovisi realizacije ambicije iz Nacionalne razvojne strategije. Naime, bez posebno izdvojenog područja koje će biti fokusirano na digitalnu tranziciju gospodarstva i digitalne proizvode i platforme tako da ICT bude prepoznat kao posebna vertikala te reformskih aktivnosti koje će država poduzeti, ne možemo govoriti o zadovoljavajućem razvoju pametnih industrija uz transformaciju postojećeg ICT-a u narednom periodu od 10 godina”, napominje Martina Dragičević. Nadodaje da pri tome ne treba izgubiti iz vida važnost razvoja pametnih vještina što podrazumijeva i reformu kurikuluma u kojem ne više samo STEM nego STEAM treba imati ključnu ulogu za kontinuirani razvoj novih generacija koje mogu svojim znanjem podržati realizaciju pametnih rješenja te njihov daljnji inovativni razvoj. Dodatno, država bi trebala osigurati bespovratna sredstva svim poduzetnicima u ICT sektoru za razvoj prioritetnih područja koja će biti definirana u navedenim strategijama.

“Da bi zaista postali konkurentni u dijelu pametne industrije neovisno o grani – od agrikulture do pametnog prometa, potrebno je da država osigura funkcionalno koordinacijsko tijelo koje će aktivno voditi nadzor nad ispunjenjem pojedinih međuresornih aktivnosti iz navedenih strategija, koje bi trebale biti pozicionirane prioritetno i imati istu razinu važnosti poput primjerice reformskih mjera koje su definirane u NPOO”, kaže Martina Dragičević.

Demografska revitalizacija

Vlatko Roland, član Uprave Prehnita, smatra kako Hrvatska ima potencijala iskoristiti digitalnu transformaciju u vlastitu korist, međutim, ključno je uzeti u obzir načine prilagodbe naprednih tehnoloških rješenja kako bi ona u potpunosti došla do izražaja i doprinijela optimizaciji poslovnih procesa. “Činjenica je da Vlada ima priliku aktivno sudjelovati u provedbi digitalne preobrazbe u okviru vlastitih upravljačkih struktura. S jedne strane tog procesa su stručnjaci iz IT industrije, dok se s druge strane nalaze donositelji odluka i, ako želimo kvalitetno implementirati pametna rješenja, nužna je njihova sinergija. Neophodno je promijeniti paradigmu tako da državna uprava aktivno radi na poboljšanju procedura i prilagođavanju potrebama građana i cjelokupnog gospodarstva, umjesto da slijepo slijedimo često neprilagođene zakonske propise”, kaže Roland. Veliki je problem, ističe, što donositelji odluka ne razumiju dovoljno dobro specifičnosti područja i podataka temeljem kojih donose zaključke. “Digitalna transformacija ne smije podrazumijevati imitiranje postojećih poslovnih procesa, već prvenstveno mora biti okrenuta svrsishodnosti rezultata i stvarnim poslovnim zahtjevima. Praktična primjena najnovijih tehnologija s ciljem što kvalitetnije provedbe inovativnih procesa poput inventarizacije je itekako moguća. Jedan od najboljih primjera je Prehnitovo inovativno rješenje PAW za upravljanje imovinom kojim dajemo uvid u stvarno stanje u prostoru snimanjem iz zraka dronovima te pametnom organizacijom velike količine prikupljenih podataka i fotografija kroz digitalnu interaktivnu kartu”, ističe Roland.

Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini, kaže kako su Nacionalnom razvojnom strategijom definirani razvojni smjerovi i strateški ciljevi koji trebaju potaknuti brži razvoj Hrvatske kroz razvoj gospodarstva i bolje iskorištavanje vlastitih potencijala. Definiran je strateški okvir kao temelj održivom, uključivom i inovativnom razvoju Hrvatske, uz postizanje otpornosti društva i gospodarstva na globalne krize. “Između ostalog se zahtijeva ulaganje u digitalnu infrastrukturu te uvođenje digitalnih rješenja i pametnih tehnologija u interesu građana i hrvatskog gospodarstva. U okviru razvojnog smjera ‘Zelena i digitalna tranzicija’ definiran je strateški cilj ‘Digitalna tranzicija društva i gospodarstva’, a kao pokazatelj uspješnosti očekuje se porast DESI indeksa do EU prosjeka 2030. godine, a za što su tehnološke inovacije i podrška istima, očekivano jedan od ključnih faktora u ostvarivanju navedenog cilja.

Globalna je svijest da se takav značajniji rast može ostvariti samo uz poticanje digitalnog u području industrije. Stoga se kroz nacionalnu strategiju stavlja naglasak na stvaranje i primjenu znanja, poticanje ulaganja u inovacije i nove tehnologije, a sve u svrhu gospodarskog rasta i razvoja temeljenog na povećanju produktivnosti u javnom i privatnom sektoru”, ističe Andreja Kajtazi i napominje da se priprema Strategija Digitalne Hrvatske 2030. koja će agregirati različite sektorske i višesektorske strategije, te razraditi koje su to aktivnosti i prioriteti kod digitalne tranzicije našeg društva i gospodarstva. Područja djelovanja su fokusirana na digitalnu tranziciju gospodarstva, digitalizaciju javne uprave, razvoj komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija uz naglašenu važnost interoperabilnosti i koordinacije. “Prioritetno je potrebno osnažiti sinergijski efekt gospodarstva i javne uprave – pojednostavniti administrativno okruženje za poduzetnike kroz tehnološku optimizaciju i digitalizaciju procesa javne uprave te osigurati dostupnost podataka u vlasništvu javnopravnih tijela i gospodarstvu. S obzirom na to da su Hrvatskoj na raspolaganju značajna financijska sredstva iz EU izvora za ove aktivnosti više nam taj preduvjet ne bi trebao biti prepreka”, kaže direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini i napominje da vjeruje da će te aktivnosti doista voditi stvaranju okruženja koje vodi značajnijoj zastupljenosti pametne industrije. “Naime, Hrvatska kao malo tržište u globalnom svijetu, mora poticati inovacije u svim sektorima i ubrzati proces digitalizacije industrije i države na svim razinama ako želi ići u korak s europskim zemljama koje u tom području diktiraju tempo”, smatra Andreja Kajtazi.

Voditelj ureda ATRON electronica u Zagrebu Mario Škarica kaže kako razvojni smjerovi obuhvaćeni u strategiji vlade ne mogu funkcionirati izdvojeno tako da će i rezultati podrške pametnoj proizvodnji ovisiti o rezultatima postignutim u cjelokupnom procesu. “Od vitalnog su značaja procesi demografske revitalizacije, kvalitetnih obrazovnih programa, jačanje pravosuđa i javne uprave, ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija i gradova te pozicioniranje u europskom i svjetskom gospodarstvu. Za uspjeh inicijative potrebna je uključenost svih segmenata društva te zadržavanje kvalitetnih kadrova na domaćem tržištu rada. Vlada bi dodatno trebala relaksirati obveze poslodavaca kad su u pitanju davanja na plaće zaposlenih kako bi u konačnici zaposlenik dobio veći neto iznos i tako bio stimuliran za rad u Hrvatskoj. Obrazovani i sposobni mladi ljudi su traženi na razvijenom europskim tržištima i bez problema na istima pronalaze radna mjesta. Tržište rada u Hrvatskoj bi u konačnici trebalo postati atraktivno i za strane radnike koji već u dobroj mjeri popunjavaju manjak stručne i kvalitetne radne snage”, smatra Škarica.

Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže kako je ‘sve lijepo na papiru’, ali da do ostvarenja treba napraviti dobre osnove I na njima graditi. “Prvi korak je neka konkretna digitalna agenda za sve industrije. Nije samo eRačun u digitalnoj promjeni. Treba promijeniti i stimulirati te harmonizirati uvjete da se digitalna promjena dogodi na svim područjima i u svim procesima. Ali, prvo u glavama odlučivača na nivou poduzeća i organizacija. Zato treba definirati prioritete, standarde i predložiti dobre prakse. I tu ima Hrvatska puno konkretnog posla”, kaže Bajsič i nadodaje kako bi država trebala osnovati i radna tijela, skupine profesionalaca iz različitih područja koje će imati konkretne zadatke i rokove do kad trebaju producirati svoje analize i preporuke ako želimo nešto zaista promijeniti i postići ciljeve u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030.

“Nažalost, svakim danom kojim gubimo, idemo sve više prema kaosu na tržištu i put prema boljem bit će sve teži i skuplji”, ističe Bajsič.

Imamo dobru perspektivu

Marko Emer, predsjednik Uprave servisa mojeRačun, napominje kako je digitalna tranzicija društva i gospodarstava jedan od strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije, što je i očekivano s obzirom na strategiju Europske komisije ‘Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030.’ “Hrvatska ima dobru perspektivu kada govorimo o ICT-u i tehnološkim inovacijama; izvoz ICT sektora čini 28 posto ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Treba naglasiti i kako je ICT jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva, štoviše u pandemijskoj 2021. ostvario je rast od čak 11 posto. Evidentno je kako imamo znanje i volju, no istovremeno smo jedna od tri EU članice koja gubi svoje ICT stručnjake, samo je u prošloj godini taj pad iznosio 2,8 posto, vjerojatno u korist razvijenih zemalja koje već uživaju blagodati pametne industrije. Vlada jeste donijela Nacionalnu razvojnu strategiju, ali nedovoljno ističe vlastitu predanost u provedbi strateških ciljeva koje je sama postavila”, smatra Emer. Naša je obveza, kaže, okrenuti se pametnim industrijama i Vlada bi trebala to svakodnevno komunicirati u javnom prostoru dok god svakom poduzetniku ne bude jasno da je digitalna transformacija neizbježna, a put do oporavka je potpuna digitalizacija poslovanja, smanjenje opterećenja rada i educiranje zaposlenika za primjenu digitalnih rješenja.

Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, kaže kako je zelena i digitalna tranzicija Hrvatske u skladu sa strategijom koju donosi Europska Unija. S istim smjernicama se i Schneider Electric nastoji maksimalno uskladiti i odgovoriti u tržišnim nastupima. “Ono što smo prepoznali kao još jednu značajnu poruku s tržišta jest da su kompanijama diljem svijeta potrebne smjernice kad je u pitanju pametna proizvodnja. Spajanje informatičkih i operativnih tehnologija, koje olakšava provedbu pametne proizvodnje, je komplicirano. Stoga, kako bi podržali i osnažili tvrtke za razvoj novih mogućnosti kroz koje će podržati svoju digitalnu i zelenu transformaciju, kreiramo brojne edukativne programe i formiramo snažna partnerstva”, ističe Vašarević.

Iz tvrtke InSky Solution poručuju kako su više nego ikada svjesni koliko podrška pametnoj industriji od strane vlasti može biti krucijalna i pomoći u njihovoj strategiji prema zacrtanom cilju da budu globalni broj jedan u digitalizaciji turizma i globalni pružatelj rješenja s kojima su već sada regionalno prepoznati i priznati.

“Inicijativa Vlade ne može biti slučajni bum naših IT kompanija koje su se neovisno o razvojnoj strategiji prometnule u planetarne divove. Ne može biti niti nedovoljno sustavna digitalizacija javnih uprava i poboljšanje infrastrukture. Potrebno je staviti puno veći naglasak na samu tehnološku inovaciju u svakodnevnom životu, osigurati maksimalne iznose fondova Europske Unije, smanjiti i ‘olakšati’ birokraciju uz snažnu i stvarnu borbu protiv korupcije. S time bi se sama pametna industrija ukorijenila u svakodnevni život hrvatskih građana, poslovnih subjekata, korisnika, dobavljača i javnog sektora uz privlačenje velikog broja inovacija, novih ideja, kako za naše tržište, tako i u pogledu hrvatskog utjecaja regionalno i globalno. Zašto ne bi kada pomislimo na pametnu industriju zapravo prva i najsnažnija asocijacija bila Hrvatska. Jednoga dana, u vrlo skoroj budućnosti, s obzirom na nevjerojatne globalne uspjehe naših kompanija do sada, nastale tu u našem dvorištu, zašto ta asocijacija ne bi bila sve globalnijeg karaktera”, kaže Trpimir Kvesić, CEO tvrtke InSky Solution.

U OiV-u drže da je Hrvatska na vrijeme prepoznala važnost pametne industrije, naročito u području osiguravanja infrastrukturnih preduvjeta za njen razvoj u svim dijelovima Hrvatske. “Važnost razvoja širokopojasne infrastrukture prepoznat je kao prioritet u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, a OIV provodi projekt Izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture kojim će izgraditi više od 5000 kilometara svjetlovodne infrastrukture na kopnu i moru diljem cijelog teritorija Hrvatske. Vrijednost projekta je 786,8 milijuna kuna, od čega je 655 milijuna kuna financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, ističu iz OiV-a te poručuju da će se navedenim projektom osigurati infrastrukturni preduvjeti za razvoj tržišta širokopojasnih usluga i osigurati povezanost za više od 700 javnih korisnika u ruralnim i suburbanim dijelovima Hrvatske te na otocima. Time se stvaraju, ističu, ne samo preduvjeti za digitalizaciju javne uprave, već se će se poboljšati pokrivenost širokopojasnim internetom u ruralnim područjima koja su sve više prepoznate kao atraktivne turističke destinacije.