Od sto eura svoje financijske imovine prosječni Hrvat prošle je godine tek 26 eura uložio u osiguranje, uključujući i mirovinsko. Poznato je da naši građani najviše sredstava drže na bankovnim računima, od osiguranja uglavnom kupuju ona koja baš moraju, za auto i mirovinu, a tek onda u ulažu u dionice i investicijske fondove.
Te je navike teško mijenjati, što jako dobro znaju osiguravatelji koji su lani zauzeli tek 4,82 posto ukupne imovine svih financijskih institucija. U apsolutnim iznosima to je šest milijardi eura na kraju 2024. Prije 17 godina, 2007., aktiva hrvatskih osiguratelja bila je upola manja, tri milijarde eura ili 5,1 posto tadašnje ukupne imovine financijskih institucija.
Osiguravateljna društva 2024. su, nakon nekoliko teških godina, ipak završila nešto optimističnije: broj polica porastao je za tri posto u odnosu na godinu prije, a zaračunata bruto premija za 9,9 posto, na 1,92 milijarde eura. Ukupno tržište osiguranja prošlu godinu je zaključilo s drugom najvećom stopom rasta u posljednjih 15-ak godina, s time da je najveća stopa rasta bila 2021., kada je započeo oporavak od Covid-19 pandemije.
No, još je velik jaz između potencijalnih rizika i društvene stvarnosti u ključnim osiguravateljnim segmentima – imovini, zdravstvu i mirovinskom sustavu – u odnosu na stupanj i penetraciju osiguranja, upozorio je na ovogodišnjem najvažnijem skupu osiguravatelja, Hrvatskim danima osiguranja, Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
Tržišni potencijal
Usprkos oporavku, udjel premije osiguranja u bruto društvenom proizvodu se i dalje kreće oko 2,3 posto, što je i dalje ispod razine iz 2022., kada je iznosio 2,5 posto. To je jasan signal da industrija osiguranja kaska za razvojem domaćega gospodarstva i životnog standarda. Domaći osiguravatelji teško se probijaju i na europsko tržište – lani su naplatili 183,1 milijuna eura bruto premije, odnosno 9,5 posto prošlogodišnje ukupno naplaćene premije, što je čak nešto slabije nego 2023. godine. Najznačajnija su tržišta Italije (119,5 milijuna eura), Slovenije (41,2 milijuna) i Austrije (19,7 milijuna eura), što je 98,5 posto naplaćene bruto premije ostvarenih na tržištima EU zemalja. Najznačajnije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s 134 milijuna eura naplaćene bruto premije.
Ukupan iznos likvidiranih šteta na širem europskom tržištu raste iz godine u godinu i lani je dosegnuo 139 milijuna, što je i očekivano s obzirom na to da se domaći osiguravatelji već nekoliko godina natječu na tržištima EU-a. Vodeći osiguravatelj u Hrvatskoj i dalje je Croatia osiguranje koje je lani dodatno učvrstilo poziciju s blagim porastom tržišnog udjela u ukupnoj naplaćenoj premiji na 25,5 posto. Na drugom mjestu je Euroherc osiguranje s 12,8 posto, a slijede ih Adriatic osiguranje s 12,7 posto, Allianz Hrvatska s 11,6 posto, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group sa 7,5 posto te Generali osiguranje sa 7,3 posto tržišta. Ostala društva imaju pojedinačni udio manji od šest posto.
Croatia osiguranje postalo je i prvo hrvatsko osiguravajuće društvo koje je dobilo “eksterni rejting jedne od najpoznatijih svjetskih rejting agencija”, kako je objavila kompanija u prosincu 2024. Tvrtka je kod Fitcha dobila ocjenu A- uz stabilne izglede. Kako su iz kompanije objasnili medijima, rejting im je “iznimno važan za suradnju s najvećim reosigurateljima na svjetskom tržištu”. Otkad je 2017. Croatia osiguranje pripojilo jedinog domaćeg reosiguravatelja Croatia Lloyd, na domaćem tržištu nema specijalizirane reosiguravateljne tvrtke.
Prošlogodišnji značajan rast premije u prvom je redu posljedica rasta neživotnih osiguranja od 11,2 posto, dok su životna osiguranja napokon zaustavila trend pada premije, uz ostvareni rast 4,2 posto. Koliko je taj rast značajan za industriju, dovoljno govori podatak da je premija životnih osiguranja u 2023. pala za čak 15 posto. Ukupna premija životnih osiguranja lani je dosegnula 1,92 milijardi eura. Naplaćena premija neživotnog osiguranja, koja čini 82,6 posto ukupne premije, iznosila je 1,59 milijardi eura, a životnih osiguranja 335,1 milijuna eura, s udjelom u ukupnoj premiji od 17,43 posto. Ukupne likvidirane štete lani su dosegnule 1,3 milijarde eura, uz stopu rasta od 8,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Ukupna premija po stanovniku u 2024. iznosila je 497 eura, od toga na neživotna osiguranja se odnosi 411 euro i samo 87 eura za životno osiguranje.
Usprkos rastu premije po stanovniku, Hrvatska je još daleko od prosjeka razvijenih zemalja, što može ukazivati na potencijal daljnjeg rasta tržišta osiguranja, pogotovo u segmentu životnih osiguranja. U strukturi ukupne premije osiguranja udjel veći od deset posto imaju još samo životna osiguranja – lani je naplaćeno 335,1 milijun eura bruto premija, što je rast od 4,2 posto u odnosu na 2023., kada je iznosila 321,5 milijun eura. Usprkos tome, udio premije životnih osiguranja u ukupnom portfelju tržišta osiguranja je u padu.
Prostor za širenje
Društva za osiguranje, njih 14 sa sjedištem u Hrvatskoj i još četiri podružnice društava za osiguranje iz drugih EU članica, najžešću tržišnu utakmicu vode u segmentu automobilske odgovornosti koja u strukturi ukupnoga premijskog prihoda sudjeluje s oko 30 posto i koji je lani rastao za oko 13 posto, dok drugu poziciju drži kasko osiguranje cestovnih vozila s udjelom od 15,4 posto, s rastom od 14,5 posto, prema HUO. Hrvatska prema zadnjem popisu stanovništva, ima 3,8 milijuna stanovnika, a čak 2,3 milijuna, odnosno 60,6 posto su registrirani vozači.
Prema recentnoj analizi o osiguranju motornih vozila koju je objavio HUO, tijekom 2023. i 2024. dogodio se pravi bum registriranih vozila, da bi lani bio oboren apsolutni rekord od gotovo 208 tisuća novoregistriranih vozila. Prosječna naplaćena bruto premija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u 2024. lani je iznosila 191 euro, 20 eura ili 11 posto više nego u godini ranije. Višu prosječnu premiju imali su samo Adriatic i Euroherc osiguranje zahvaljujući prodaji na tržištu Europske unije.
Velik potencijal osiguravatelji vide i u zdravstvenom osiguranju. Bruto premija na tom tržištu raste iz godine u godinu, između ostalog i zbog povećanje cijena medicinskih usluga u obveznom i dodatnom zdravstvenom osiguranju, te participacija. U ukupno naplaćenoj premiji zdravstveno osiguranje sudjeluje sa 6,8 posto. No, valja imati na umu da natpolovičnu većinu od 80,2 milijuna eura premije dopunskog zdravstvenog osiguranja naplaćuje HZZO, pa potencijal tog segmenta tržišta osiguravajuće kuće vide u direktnim plaćanjima građana u privatnim zdravstvenim ustanovama i sistematskim pregledima koje tvrtke plaćaju zaposlenicima, što im je porezno priznati trošak.
Kapital i rezerve
Godine 2024. iznosila su 1,8 milijardi eura i činila ukupno 30,3 posto ukupnih izvora sredstava. Društva za osiguranje u pravilu su konzervativni ulagači dugog horizonta ulaganja. Veliki dio imovine ulažu u državne obveznice – u strukturi ulaganja najveći udjel čine ulaganja u dužničke financijske instrumente čiji je udjel u ukupnim ulaganjima iznosio na kraju prošle godine 52,4 posto. Potom slijede vlasnički financijski instrumenti, nekretnine, zajmovi i depoziti te udjeli u investicijskim fondovima. Zanimljivo je, međutim, da su lani osiguravatelji ulaganja u dužničke instrumente (obveznice) smanjili za osam postotnih bodova u odnosu na 2023., ali su u dionice povećali za pet postotnih bodova, na 13,8 posto. Za 3,5 postotna boda povećali su i ulaganja u nekretnine, na 12,7 posto.
Iako hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast brži od prosjeka Europske unije, i dalje zaostaje u smislu tržišne penetracije i profitabilnosti. U industriji navode kako su im ključni izazovi visoki troškovi distribucije, niska profitabilnost u korporativnom segmentu te rastući troškovi šteta. Osiguravateljna industrija u Hrvatskoj pod pritiskom je brojnih strukturnih izazova, od kojih su ključni i do 40 posto više provizije agencija i brokera nego u CEE regiji, stalno rastući troškovi zamjenskih dijelova automobila uz premije autoosiguranja koje su na razini 2013. godine, te činjenica da troškovi medicinskih usluga i do četiri puta premašuju rast premije primjerice dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Jedan od velikih ograničavajućih faktora za brži rast industrije je, ističu, rast kanala agregatora za više od 30 posto godišnje. Kanal agregatora u osiguravateljskoj industriji je digitalni ili online kanal distribucije koji služi kao posredna platforma (najčešće web portal ili aplikacija) na kojoj korisnici brzo i jednostavno uspoređuju ponude od više osiguravajućih društava te ugovaraju police izravno putem te platforme. Agregatori obrađuju podatke, automatski generiraju izračune premije, prikupljaju korisničke zahtjeve i prosljeđuju ih osigurateljima, a za uslugu zarađuju naknadu od osiguravatelja. Takav poslovni model je za agregatore, prema analizi McKinseyja, izvrstan: oni obično ostvaruju visoke profitne marže do 30 do 40 posto dobiti prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije (EBITDA). Za osiguravatelje taj poslovni model ima mračnu stranu jer podrazumijeva jaku cjenovnu konkurenciju, dovodi do “utrke prema dnu”, gdje se osiguravatelji natječu prvenstveno cijenom, smanjujući marže i profitabilnost.
“Nužno je kontinuirano ulagati u tehnologiju kako bismo unaprijedili digitalnu infrastrukturu i optimizirali korisničko iskustvo”, upozorila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska na najvećem skupu osiguravatelja u Hrvatskoj.
Osim digitalnih prijetnji, klimatske promjene i seizmička aktivnost dodatno kompliciraju situaciju. Svjesni su toga i građani, odnosno kompanije koji su lani uplatili 13,3 posto više premije osiguranja od požara i elementarnih šteta, te pet posto više premije ostalih osiguranja imovine nego u 2023. godini. Osiguranja od požara i elementarnih šteta te ostala osiguranja imovine uvrstila su se tako među top 10 ukupne premije osiguranje. U strukturi ukupne premije ta osiguranja s udjelima od 7,7 posto (ostala osiguranja imovine) i od 7,6 posto (požar i elementarne štete) smjestila su se na četvrto, odnosno peto mjesto, iza autoosiguranja, kaska i životnih osiguranja. U takvom kontekstu, očekivane su prilagodbe cijena premija osiguranja, barem kako bi se uskladile s inflacijom.
U Hrvatskom uredu za osiguranje ističu kako svi pokazatelji ukazuju na značajan prostor za rast premije osiguranja u Hrvatskoj – za zemljama članicama Europske unije i zemljama eurozone Hrvatska zaostaje i više od pet puta u ukupnoj premiji po stanovniku.
