Voditelj projekta Pantheon AI Mario Gudelj na konferenciji Smart Industry Poslovnog dnevnika predstavio je detalje planova za podatkovni centar u Topuskom i prateću energetsku infrastrukturu. Investitor planira vlastitim sredstvima financirati mrežu vrijednu više od 500 milijuna eura, koja bi omogućila priključenje novih obnovljivih izvora energije.
Prvi dio podatkovnog centra trebao bi početi s radom 2029. godine, a prema Gudeljevim riječima, projekt neće povećati cijene električne energije ni ugroziti opskrbu vodom u Topuskom. Poruke su to koje je Gudelj posebno naglasio zbog zabrinutosti dijela javnosti oko potrošnje energije i vode za potrebe podatkovnog centra.
Govoreći o rastućim potrebama za podatkovnim centrima, naveo je da ih u SAD-u ima oko 5300, a u Europskoj uniji oko 2300. Potražnja za takvom infrastrukturom raste usporedno sa sve širom primjenom umjetne inteligencije. Kad je riječ o električnoj energiji, tvrdi da projekt neće koristiti energiju od postojećih proizvođača koji opskrbljuju hrvatsko tržište, uključujući Hrvatsku elektroprivredu (HEP). Pantheon bi u punom pogonu godišnje trošio oko pet teravatsati struje, 1,5 puta više od Zagreba i više od četvrtine hrvatske potrošnje.
“Ne kupujemo ni od jednog trenutačnog proizvođača koji opskrbljuje tržište Republike Hrvatske, prvenstveno HEP-a i ostalih. Od njih nećemo”, poručio je. Umjesto toga, investitori planiraju dugoročnim ugovorima osigurati energiju iz novih projekata obnovljivih izvora, čiju bi izgradnju omogućila nova infrastruktura. Nju planiraju nakon završetka predati Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS), čime bi se ojačala hrvatska elektroenergetska mreža i olakšalo priključivanje novih proizvođača.
Kad je riječ o vodi, investitori tvrde da se podatkovni centar neće priključivati na javni vodovod, već će koristiti vodu dostupnu na lokaciji kampusa. Koliko će je imati na raspolaganju, tek treba utvrditi istraživanjima, nakon kojih će odrediti i konačno rješenje za hlađenje. Odbacio je mogućnost da bi projekt ugrozio opskrbu stanovnika i Toplica Topusko.
“Nećemo isušiti rijeku Glinu, trošiti vodu iz vodovoda Topuskog, uzrokovati nestanak tople vode u Toplicama Topusko niti nanijeti štetu ekološkoj mreži”, poručio je Gudelj. Energetika je, prema njegovim riječima, temelj projekta Pantheon. Lokacija je odabrana tako da nije u blizini velikog grada, velike postojeće infrastrukture ni vodovodnog sustava. Investitor zato planira izgraditi novu prijenosnu infrastrukturu, uključujući približno 300 do 400 kilometara dalekovoda i veliku trafostanicu u Hrvatskoj.
Privatno ulaganje bez države
Istaknuo je da bi vrijednost infrastrukture koju će investitor izgraditi i predati HOPS-u trebala premašiti 500 milijuna eura. Riječ je o privatnom ulaganju koje, prema njegovu obrazloženju, ne bi trebalo opteretiti državni proračun ni javna poduzeća. Nakon predaje HOPS-u, infrastruktura bi postala dio javnog elektroenergetskog sustava te bi se, u skladu sa zakonskim pravilima, mogla koristiti i za priključenje drugih korisnika.
Govoreći o rokovima, podsjetio je da se u desetogodišnjim planovima HOPS-a početak pojedinih infrastrukturnih zahvata predviđa tek za 2034. godinu. Pantheon bi, tvrdi, izgradnjom nove infrastrukture mogao ubrzati taj proces i omogućiti razvoj dodatnih energetskih kapaciteta prije nego što bi bili ostvareni u okviru uobičajenih planova operatora.
Pritom je naveo da je posljednja usporediva velika ulaganja u prijenosnu infrastrukturu teško pronaći u novijoj povijesti Hrvatske. Spomenuo je trafostanice u Ernestinovu i Žerjavincu, izgrađene 2003., kao i činjenicu da se od vremena izgradnje pojedinih velikih infrastrukturnih projekata u bivšoj državi nije dogodio usporediv iskorak. Prema njegovoj procjeni, položaj Pantheona omogućio bi povezivanje s četiri do sedam ključnih energetskih čvorišta u Hrvatskoj.
Jedna od najvažnijih tvrdnji iz izlaganja odnosi se na potencijal novih dalekovoda i trafostanice za razvoj obnovljivih izvora energije. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postoji oko pet gigavata projekata solarnih elektrana i vjetroelektrana koji se ne mogu realizirati zbog nedostatne prijenosne infrastrukture. Nova infrastruktura, tvrdi, omogućit će priključenje dodatnih projekata solarnih elektrana i vjetroelektrana na nacionalnu elektroenergetsku mrežu, čime bi se povećali raspoloživi proizvodni kapaciteti i ponuda električne energije na hrvatskom tržištu. Pantheon bi, prema planu, s proizvođačima energije sklapao dugoročne ugovore kako bi osigurao potrebne količine za vlastiti rad.
Nepoznato koliko ima vode
Zbog toga odbacuje tvrdnje da će projekt dovesti do rasta cijena električne energije. Naglasio je da više energije na tržištu znači veću ponudu, iako se konačno kretanje cijena ne može svesti samo na jedan čimbenik. Potrebe za električnom energijom rast će i zbog elektrifikacije prometa. Podsjetio je da se do 2030. godine planira udio električnih automobila od približno 25 posto, što bi, prema njegovoj procjeni, moglo povećati potrebe za energijom za oko 30 posto. Uz to, Europska unija postavila je cilj dekarbonizacije do 2050. godine, što podrazumijeva sve veću ulogu obnovljivih izvora energije, uključujući sunce, vjetar, hidroenergiju i geotermalnu energiju, uz mogućnost korištenja nuklearne energije.
Značajan dio predavanja bio je posvećen zabrinutosti javnosti zbog potrošnje vode i mogućeg utjecaja na okoliš. Ponovio je da se Pantheon neće priključivati na vodovodni sustav nijedne okolne općine ili grada. Vodu namjerava koristiti isključivo u količinama koje budu dostupne na samoj lokaciji kampusa. Koliko je vode raspoloživo, još nije poznato. Rekao je da su tijekom tri mjeseca provedena opsežna istraživanja podzemnih voda na području na kojem bi se kampus trebao graditi. Tek nakon što se utvrde raspoložive količine vode, investitor će odrediti tehnološko rješenje hlađenja podatkovnog centra.
Naglasio je i da se istraživanja okoliša na terenu provode već dvije godine te da rezultate treba uključiti u studiju utjecaja na okoliš. Nadležno ministarstvo zatražilo je i dodatnu dokumentaciju, uključujući glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Investitor je, prema njegovim riječima, prihvatio obvezu izrade tražene dokumentacije i namjerava postupiti prema zahtjevima nadležnih institucija. U pripremi je i izmjena županijskog prostornog plana koji bi obuhvatio kampus, trafostanicu, dalekovode, baterijske sustave, solarnu elektranu i dio županijske ceste potrebne za realizaciju projekta. Poručio je da nijedan korak neće biti poduzet mimo zakonske procedure te da projekt neće moći napredovati bez odgovarajućih rješenja i odobrenja.
Osim ulaganja u energetsku infrastrukturu, Pantheon bi trebao donijeti i gospodarske koristi lokalnom području. Govorio je o planu zapošljavanja, uz napomenu da oni uključuju i dodatne funkcije potrebne za rad kompleksa. Kao primjer naveo je vatrogasnu brigadu koja bi trebala biti smještena na lokaciji zbog udaljenosti od naseljenih područja i potrebe za brzom reakcijom u slučaju požara. Projekt bi, prema njegovim riječima, trebao donijeti prihode državnom proračunu, Sisačko-moslavačkoj županiji i jedinicama lokalne samouprave. HOPS bi, pak, primao naknade za korištenje mreže, što bi mu omogućilo dodatna sredstva za buduća ulaganja u elektroenergetski sustav.
Istaknuo je i potencijal za razvoj obrazovanja i zapošljavanje stručnjaka. Za potrebe kompleksa bit će potrebni radnici specijaliziranih struka, pa bi lokalni obrazovni sustav mogao dobiti poticaj za otvaranje novih programa i razreda. Projekt bi, prema njegovu mišljenju, mogao pomoći i u zadržavanju inženjera koji danas odlaze u inozemstvo u potrazi za bolje plaćenim poslovima. Ipak, projekt u Hrvatskoj mora proći zakonske i regulatorne postupke, osobito one povezane s okolišem i prostornim planiranjem. Prema njegovoj procjeni, prvi dio podatkovnog centra u Topuskom trebao bi početi s radom tijekom 2029. godine, a konačan rok ovisit će o završetku potrebnih postupaka i ishođenju dozvola.
Podsjetimo, vrijednost investicije u Pantheon u Topuskom procjenjuje se na 50 milijardi eura, od čega bi 12 do 13 milijardi stajala izgradnja centra bez računalnih procesora. Tijekom trogodišnje gradnje očekuje se oko 3000 radnih mjesta, a Gudelj je najavio 1500 stalno zaposlenih, od kojih bi 60 posto radilo na poslovima s visokom dodanom vrijednošću, te još 6000 mogućih posrednih radnih mjesta.
Poduzetnik i ulagač u projekt Jako Andabak istaknuo je da bi većinu radova trebale izvoditi hrvatske tvrtke. Investitori razmatraju i iskorištavanje otpadne topline za grijanje zgrada, stakleničku proizvodnju te druge gospodarske djelatnosti.
