Globalno tržište influencer marketinga neprestano raste. Prema procjenama, očekuje se da će potrošnja na influencere u 2025. godini premašiti 33 milijarde dolara, u odnosu na 24 milijarde u 2024. i 21,1 milijardu u 2023. godini. TikTok je posebno popularan kod mlađe publike koja ga koristi kao primarnu tražilicu, a slijedi ga Instagram. You Tube je ključan za dugoročni sadržaj poput recenzija i ‘how to’ tutoriala.
Kada su u pitanju suradnje s brendovima, donedavno je bio ključan broj pratitelja. Danas brendovi sve više preferiraju suradnje s mikro- (10.000–100.000 pratitelja) i nano-influencerima (manje od 10.000 pratitelja) zbog njihove autentičnosti i više stope angažmana. Oko 37,3 posto brendova preferira mikro-influencere, dok 46,9 posto njih stavlja naglasak na izgradnju zajednice umjesto masovnog dosega. Ovi influenceri često imaju lojalniju publiku, što rezultira boljim ROI-jem.
Primjena umjetne inteligencije sve više se koristi za optimizaciju influencer kampanja, čak oko 66,5 posto marketinških stručnjaka izvještava o poboljšanju performansi kampanja zahvaljujući AI-u. Ključni trend je autentičnost.
Zarada varira od zemlje do zemlje, od influencera do influencera. Dok primjerice u Južnoj Koreji influenceri odlučuju o svemu, u Hrvatskoj nije takva situacija. No i kod nas influenceri imaju sve veći značaj u brand kampanjama.
Na ovu temu popričali smo s influencericom Duškom Stepanov koja ističe kako je monetizacija u influencer marketingu mnogima nejasna te su prisutne i pogrešne informacije…
“Suprotno mnogim mišljenjima, Tiktok i Instagram kao platforme ne plaćaju kreatore. Unatoč mojim milijunskim pregledima na videima na platformi Tiktok, moja zarada od toga je 0 eura. I sad pričam isključivo o Tiktoku i Instagram mreži, You Tube je već drugačija mreža. Dakle, moji milijunski pregledi mi ne donose ništa osim vizibiliteta i građenja osobnog branda. S druge strane mi otvaraju vrata zaradi na način sponzorstva”.
Instagram i Tiktok influenceri, ističe, putem sponzorstava zarađuju u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji. Brendovi vide vrijednost u tome da ih se spominje, koristi, priča o njima na mrežama i to plaćaju.
“Nekad je svrha “reklame” direktna prodaja, a nekad brand awernes”, kaže Duška Stepanov. “Veći brandovi su poprilično uhodani u influencer marketingu i točno znaju sto hoće i koliko će to platiti. Tako s određenim brendovima imam godišnje suradnje, što znači da smo vezani ugovorom tu godinu, a po planu i programu snimam videe za određeni proizvod”.
A što konkretno znači kad je influencer vezan ugovorom?
“Uredno plaćaš porez, označiš kad je sadržaj na mrežama sponzoriran i u svakom pogledu moraš biti transparentan”.
Na svakom influeceru je, kaže, odgovornost odabrati brandove koji se slažu s njegovim ili njezinim vrijednostima. Odnosno, ne bi trebalo reklamirati proizvode koje i sami ne koriste.
“Ako pričamo o samoj zaradi na TikToku, mikro influenceri (oni sa brojem pratitelja u razini od 5000 do 30.000, op. a.) bit će plaćeni po kampanji 300 eura, ovisno o brojkama, dakle pregledima na kanalu, i kvaliteti pratitelja. Srednji influenceri s oko 50.000 pratitelja mogu dobiti od oko 500 eura po videu uz dobar prosječan angažman. Veći influenceri, oni koji imaju od 200.000 pratitelja nadalje, ovisno o kvaliteti influencera, njegovim vrijednostima kroz komunikaciju i znanju posla mogu zaraditi i više tisuća eura po kampanji.
Manje je pratitelja potrebno da bi se na Instagramu ostvario isti profit kao na TikToku, ali se zato strogo gleda na kvalitetu pratitelja i angažmana.
“Naplata je složena. Netko s manje pratitelja može ostvariti dobru naplatu po kampanji ako komunicira kvalitetan život i dobre navike. Ovdje dolazim do ključne stvari da nije svaki influencer influencer. Glupiranje, propagiranje nasilja, omalovažavanja i bilo kakvih negativnih konotacija narušavaju ugled influencera, pa tako i branda. Danas to brandovi prepoznaju i tako dobivamo ogromne količine influencera na tržištu koji ništa ne zarađuju zbog određenih životnih odabira – droga, cigarete, kocka, propagiranje porno sadržaja”, ističe Duška Stepanov te zaključuje:
“Želim naglasiti da je važno znati da nije svaki influencer influencer i da ne zarađuju svi jednako. Pa molim da se taj dio prenese jasno”.
Tema utjecaja mikroinfluencera, posebno na mlađe generacije, iznimno je važna i influenceru Marinu Rončeviću…
“Danas svi znamo koliko influenceri imaju moć, osobito nad mladima. No, često mi se čini da upravo oni koji imaju taj utjecaj toga nisu svjesni. Govorim iz vlastitog iskustva. Znao sam da moji videi imaju veliki doseg, ali tek kad su me ljudi počeli zaustavljati na ulici i citirati moje fore, shvatio sam koliko zapravo utječem na publiku, pogotovu mlađu”.
Taj trenutak, kaže, bio je prekretnica…
“Odlučio sam promijeniti način na koji komuniciram. Počeo sam birati izraze poput: ‘Stari moj, ne bahati se’, umjesto da koristim neprimjerene riječi i rizičan humor. Iako je moj sadržaj prvenstveno namijenjen odraslima, svjestan sam da me prati i velik broj djece i mladih. I upravo zbog njih osjećam odgovornost”.
Danas je, ističe, nevjerojatno lako doći do pregleda i pažnje.
“Dovoljan je jedan viralni video. No, problem nastaje kad se javi glad za još više lajkova, pratitelja i pregleda. U toj utrci za popularnošću, mnogi počnu raditi sadržaj koji može imati negativan i čak opasan utjecaj, osobito na mlađu publiku. Sjajno je što društvene mreže omogućuju i zaradu i prepoznatljivost, ali zato je još važnije podsjetiti se jedne jednostavne, a snažne poruke mog omiljenog superheroja: ‘With great power comes great responsibility’.”, kaže Rončević koji je odlučio pozvati neke influencere, “ako znaju da ih prate mladi”, da uspore malo, promisle i postanu svjesni vlastitog utjecaja.
“Jer djeca upijaju sve doslovno kao spužve. Budite pozitivan primjer. To je prava snaga”.
A kako su se tijekom godina mijenjali influenceri, možemo li i u kojoj mjeri vjerovati promociji određenih proizvoda na društvenim mrežama, koliko je realističan sadržaj kojim nas svakodnevno bombardiraju te o kojim se temama u posljednje vrijeme najviše progovara, a o kojima premalo, bio je samo dio programa koji se našao u fokusu nedavno održane zagrebačke konferencije “Influ feed”, u. Dio je to tema koje su se našle u fokusu jučerašnje, druge konferencije “Influ feed”, u organizaciji Motus Medije. Na njoj su progovorili neki od najistaknutijih influencera te stručnjaka s područja digitalnog marketinga.
U sklopu panela pod nazivom “Desetljeće digitalne revolucije”, u kojemu su uz Ranka Vučinića sudjelovali i Dario Marčac, osnivač Crew zajednice TikTok kreatora, te Stjepan Zelić iz agencije Hypefy, raspravljalo se o načinu na koji su se influenceri mijenjali tijekom godina, ali i izazovima te prilikama koje donosi digitalni svijet.
“Influencera je uvijek bilo samo se nisu tako zvali. Mediji su bili platforme kojima smo najviše vjerovali, imali smo poznate osobe koje su išle po događanjima, fotografirale se, a ljude su informirale putem medija. Tako su se prije društvenih mreža radile promocije”, podsjetio je Vučinić, iskusni stručnjak u sektoru medijske promocije.
Ključni pomak u oblikovanju digitalne revolucije, složili su se, bilo je pokretanje TikToka, a koliko možemo vjerovati sadržajima koje ondje pronalazimo te kako influenceri, kreirajući ih, mogu aktivno doprinositi promociji održivih i etičkih stavova, razgovaralo se na panelu pod nazivom “Ovo je stvarno važno”. Uz Niku Čuturića, poznatijega kao “Ko je Niko”, Marinu Matijević iz inicijative “Ja bolji građanin” i Karlu Zelić, koja se prisjetila lavine pozitivnih reakcija koje je pokrenula nakon što je prvi put na društvenim mrežama progovorila o mentalnom zdravlju, u raspravi je sudjelovala i Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima Europske komisije u Hrvatskoj.
“Progovaram o zaštiti okoliša i održivosti, kroz svoje, osobne navike. Vrlo sam oštra, brendovi i agencije znaju što radim i manje mi pristupaju. Eventualno neke kampanje koje se bave zelenim temama. Moram reći da ja od toga ne živim, nego od održavanja edukacija i niza drugih aktivnosti. Moji pratitelji su ljudi koji su educirani o održivosti i zaštiti okoliša. Cilj je ići do velikog broja građana, ali moram zadovoljiti svoje pratitelje. Danas imamo ‘brzu modu’, o tome bismo mogli poseban panel napraviti, ne mogu promovirati takvo nešto kada znamo koliko postoji robe koju bismo mogli nositi, primjerice u second-handovima. S druge strane, puno je tvrtki i brendova za koje građani ni ne znaju da imaju solarne panele, koriste alternativne izvore energije, brinu o zaštiti okoliša… jako puno poslova odbijam, ali puno ni ne dobivam”, kazala je Marina Matijević.
U panelu pod nazivom “Mikro ili makro – tko zapravo utječe?” sudjelovali su Petra Posilović, voditeljica Odjela za PR i društvene mreže iz Hrvatske turističke zajednice, Tihana Sedlar Krauz iz Hrvatskog Telekoma, Juraj Bagarić iz agencije Hypefy te Ivana Bilić iz Atlantic Grupe, a raspravljalo se o načinima na koje velike tvrtke biraju influencere koji najbolje odgovaraju vrijednostima brenda te kako izgledaju takve suradnje.
Da su dobra priča i povjerenje u kreatore ključ uspjeha u svijetu influencera, bio je među glavnim zaključcima panela “Storytelling – kako priče pobjeđuju algoritam?” u kojemu su uz Meri Goldašić sudjelovali i chef Melkior Bašić te Adrian Krajcar iz Crew zajednice, dok se u onom pod nazivom “Gen Z & Alpha: nova generacija, nova pravila” raspravljalo o sadržajima kojima kreatori privlače pratitelje mlađih generacija.
Da je najčešće ključ u humoru, složili su se pak Tin Gojković, Vanja Šebek sa Sveučilišta Algebra Bernays, Jelena Gavrilović te Ivan Galenić.
“Ima osoba koje vole glumu, skečeve… Rade nešto što vole. Svaki dan treba snimati. Ako prve godine odustaneš jer ti to ne donosi novac, nikada nećeš uspjeti. Na početku se ništa ne zna, uči se dok se radi. Važno je početi”, poručio je Krajcar.
