Kaže se da nije u šoldima sve, ali… Plaća nije hir, već potreba, i to posebice u svijetu koji svakim danom postaje sve skuplji. Ako se pogledaju statistike, najviše ćete zaraditi na poslovima koji uključuju pozicije u sektoru financija, tehnologije, zdravstva i menadžmenta jer s većom odgovornosti ide i veća plaća. No, krajem ljeta ruke trljaju, primjerice, i postavljači klima-uređaja, a tijekom cijele godine trljaju ih svakako – političari. Albert Einstein jednom je izjavio da je politika teža od fizike pa kada je posao tako težak, treba biti i dobro plaćen.
Azijski milijunaš
Iako su Donald Trump i Vladimir Putin dva vjerojatno najčešće spominjana imena na svjetskoj političkoj sceni, kada je zarada u pitanju, nisu u samom vrhu.
Podaci kažu da je najplaćeniji političar na svijetu u 2025. godini premijer Singapura Lawrence Wong. Njegova bruto godišnja primanja iznose 1.458.000 eura. On je jedan od ključnih političkih lidera u zemlji, a prije nego što je postao premijer, obnašao je nekoliko važnih ministarskih funkcija. Singapur je poznat po visokom standardu života, a Wongova plaća odražava političku stabilnost i snažnu ekonomiju zemlje. S obzirom na to da je sljedeća najveća plaća gotovo tri puta manja od njegove, povlači se pitanje o tome kakva je to politička klima u toj zemlji koja mu omogućuje milijunski iznos.
Nominalni (tekući) bruto domaći proizvod (BDP) Singapura iznosio je 547,4 milijarde dolara za 2024. godinu. Inače, to je jedna od zemalja u kojoj ljudi žive najdulje i najsretnije. Prema podacima iz 2021. godine, prosječna životna dob je 83,44 godine. Singapurci su poznati po visokom standardu, sigurnosti i kvaliteti života, a prosječna plaća im je iznosila oko 5000 eura neto. Wongov mandat pak obilježava fokus na socijalnoj koheziji, digitalnoj transformaciji i održivom razvoju, a on nije laik kada su financije u pitanju. Diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu Wisconsin-Madison 1994., magistrirao primijenjenu ekonomiju na Sveučilištu Michigan 1995. te stekao magisterij iz javne uprave na Harvardu 2004.
Profesionalnu karijeru započeo je kao ekonomist u Ministarstvu trgovine i industrije, a kasnije je radio u Ministarstvu financija i Ministarstvu zdravstva… U politiku je ušao 2011. kao član tima People’s Action Party (PAP), bio je izabran za člana parlamenta. Obnašao je i više ministarskih funkcija, uključujući ministra za kulturu, zajednicu i mlade, ministra za nacionalni razvoj, ministra za obrazovanje te ministra financija. Također je bio i zamjenik premijera, dok sam nije došao na tu funkciju. O svojoj zemlji i ekonomskim prilikama govorio je prošle godine u jednom intervjuu za The Economist.
“Mi smo mala zemlja s vrlo raznolikom populacijom. I stalno smo, rekao bih, pod utjecajem pritisaka iz cijelog svijeta. Singapur se enormno transformirao u posljednjih 60 godina, ali stvarnost je da smo još uvijek vrlo malen otok u golemom i opasnom svijetu, koji će u nadolazećim godinama postati još opasniji. Dakle, oduvijek smo sebe vidjeli kao autsajdere, uvijek ćemo biti nevjerojatna, neočekivana nacija, stvorena samo kolektivnom voljom našeg naroda. Ono što se dogodilo u posljednjih 60 godina bilo je ništa manje od čuda, a moja je misija održati ovo čudo što dulje mogu”, rekao je pa nastavio o ekonomiji: “O samom radu, o ulaganjima u radnu snagu i imigraciji, mi smo otvoreno gospodarstvo i otvoreno društvo. Pozdravljamo strane stručnjake da rade u Singapuru, ali to je kontrolirano. Ako se ne budemo kontrolirali, mislim da ćemo lako biti preplavljeni. Ne možemo si priuštiti da budemo poput UAE-a, gdje lokalno stanovništvo čini manje od deset posto stanovništva. Oni imaju drukčiji ugovor jer koriste prihode od nafte i plina kako bi osigurali sve za građane. Zauzvrat, samo dopuštaju strancima da slobodno dolaze. To nije moguće u Singapuru.” Najavio je tada i kakve će prilike biti u njegovoj zemlji u budućnosti.
“Bit ćemo skupi. Mislim, ne možete očekivati visoke plaće i niske troškove. Plaće i troškovi su dva dijela iste medalje. Imamo visoke prihode, troškovi su visoki, morat ćemo nastaviti s inovacijama, restrukturiranjem, a zatim pomicanjem granice produktivnosti i inovacija kako bismo opravdali premiju. To je ono što smo radili cijelo ovo vrijeme, zbog čega je gospodarstvo danas vrlo različito od gospodarstva čak i prije 20 godina. Radi se zapravo o nastavku priljeva vrhunskih ulaganja u Singapur, pomicanju granica, pokretanju novih aktivnosti, a istovremeno o spremnosti da se neodrživa poduzeća ugase kako bi se oslobodili resursi.
To je u velikoj mjeri proces odljeva radnika, koji može biti vrlo remetilački za radnike, ali zato smo uložili i mnogo napora kako bismo pomogli radnicima da se prekvalificiraju i unaprijede vještine. Ostat ćemo otvoreni i za strane stručnjake, ali tokovi će biti kontrolirani. Oni dodaju vrijednost našem gospodarstvu, tražimo od njih da se prilagode našim društvenim normama. Pozdravljamo ih, pridonose našem društvu i to na kraju bude neto plus za sve nas u Singapuru. To je naš pristup.”
Trump uz australskog premijera
No, Singapur je, čini se, svijet za sebe jer se odmah iza njihova premijera Wonga na listi najplaćenijih političara nalazi predsjednica Švicarske Kain Keller-Sutter. Predsjednička funkcija u toj državi je ceremonijalna, ali nosi simbolički značaj i predstavlja Švicarsku na međunarodnoj sceni, a Keller-Sutter ima primanjima od 519.000 eura. Na trećemu mjestu je njemački kancelar Friedrich Merz s 359.000 eura. Merz je lider Kršćansko-demokratske unije (CDU), bio je i ministar u različitim vladama, a trenutačno predvodi CDU u borbi za političko jačanje u zemlji.
U top pet na ovoj listi su Anthony Albanese, premijer Australije, te američki predsjednik Donald Trump. Njih dvojica izjednačeni su s godišnjim primanjima, a zarade po 344.000 eura. Albanese je član Australske laburističke stranke. Njegov mandat započeo je 2022. godine, a prije je obnašao različite ministarske funkcije. Među najplaćenijim političkim dužnosnicima svijeta je i Christian Stocker. Austrijski kancelar s 281.000 eura zauzima šesto mjesto, a slijedi Bart De Wever, belgijski premijer koji zarađuje 266.000 eura. Član Nove flamanske alijanse (N-VA), stranke koja se protivi federalizmu u Belgiji i zauzima se za veću autonomiju Flamanske regije vrlo je utjecajan i bori se za promjene u belgijskoj političkoj strukturi. Bio je i gradonačelnik Antwerpena od 2013. do 2025. godine. Na osmome mjestu je Mark Carney, kanadski premijer sa zaradom od 261.000 eura. On je bivši guverner Kanadske središnje banke te jedan od najutjecajnijih ekonomista na svijetu.
Na začelju ove liste su Christopher Luxon i Mette Frederiksen. Luxon je novozelandski premijer, na čelu je Stranke nacionalne stranke i ima prihod od 259.000 eura. Na desetomu mjestu je danska premijerka Frederiksen s godišnjim primanjima od 258.000 eura. Vođa je Socijaldemokratske stranke, poznata po svojoj progresivnoj politici u pogledu socijalne zaštite i klimatskih promjena. Frederiksen je jedna od najmlađih političarki koja je došla na čelo danske vlade, sada im 47 godina.
Ovaj popis ne samo da prikazuje političare s visokim primanjima, već i zemlje koje imaju jake političke i ekonomske temelje. Razlike u plaćama odražavaju različite političke sustave, veličinu ekonomije i izazove s kojima se suočavaju njihove zemlje, a sve to možemo usporediti i s hrvatskim prilikama.
U Hrvatskoj veće plaće
Najnoviji podaci o plaćama hrvatskih političara za 2025. godinu pokazuju značajna povećanja, osobito među najvišim državnim dužnosnicima. Ta povećanja rezultat su usklađivanja osnovice za obračun plaća, koja je povećana za 83,45 posto, što je dovelo do povećanja plaća za oko 70 posto za predsjednika Republike, predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. Zoran Milanović prijavio je u imovinskoj kartici plaću od 6300,24 eura neto, odnosno 10.218,19 eura bruto mjesečno. Ako ćemo računati na godišnjoj razini, to je 122.618,28 eura bruto.
Šefu Vlade Andreju Plenkoviću neto plaća porasla je za 2423,12 eura u odnosu na lipanj prošle godine. Lani je iznosila 3262,82 eura, dok sada prima 5685,94 eura. Što se tiče bruto plaće, ona sada iznosi 8561,55 eura. Prema tim podacima, godišnje bruto zaradi 102.738,6 eura. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prijavio je plaću od 5448,63 eura neto, odnosno 8784,90 eura u bruto iznosu. Kada se to pogleda na 12 mjeseci, dobije 105.418,8 eura. Plaće ministara i saborskih zastupnika također su povećane, u prosjeku za oko 1500 eura neto. To znači da sada iznose približno 4000 eura neto.
