Prema procjenama, Hrvatska ima više od 3.855.000 stanovnika. Sada tu brojku udvostručite i još dodajte i dobit ćete oko devet milijuna ljudi. E, baš toliko ih je prošle godine posjetilo pariški Louvre. To bi značilo da je kroz njega u godinu dana prostrujalo više od “dvije Hrvatske”. Prema podacima koje je objavio The Art Newspaper, taj francuski dragulj stoga je najposjećeniji muzej na svijetu s impresivnih 8,7 milijuna posjetitelja u 2024. godini.
Ljudi vole tradiciju
Nakon njega slijede Vatikanski muzeji sa 6,8 milijuna posjetitelja, dok se na treće mjesto probio British Museum u Londonu, zabilježivši značajan porast od čak 11 posto i ukupno 6,5 milijuna posjetitelja. U top pet su njujorški Metropolitan Museum of Art s 5,7 milijuna te londonski Tate Modern s 4,6 milijuna.
Zanimljivo je da je na listi deset najposjećenijih i šangajski Shanghai Museum East, koji je otvoren 2024. i odmah je privukao 4,2 milijuna ljudi, čime je zauzeo šesto mjesto na svjetskoj ljestvici. Slijede ga američka National Gallery of Art iz Washingtona (3,9 milijuna), Nacionalni muzej Koreje u Seulu (3,8 milijuna), pariški Musée d’Orsay (3,8 milijuna) te Nacionalni muzej antropologije u Mexico Cityju (3,7 milijuna). Te brojke svjedoče tome da ljudi i dalje preferiraju tradicionalne muzeje u odnosu na neke nove, interaktivne ili muzeje atrakcije. No, s druge strane, vidimo i rastući interes za novootvorene muzeje poput onoga u Šangaju, koji se odmah svrstao među lidere svjetske muzejske scene.
Što sve te muzeje s liste čini posebnima? Naime, to su uglavnom ostaci povijesti koji ljude vraćaju u neki drugi svijet, daju im mogućnost putovanja kroz vrijeme, a istodobno imaju status kultnih mjesta. Tko ide u Pariz, a da ne vidi Louvre ili Eiffelov toranj?! Takve se može nabrojati na prste jedne ruke. Ljudi jednostavno vole mjesta koja su postala simboli određenih lokacija, koja imaju statusne vrijednosti i karakteriziraju prestiž. Naravno, u 21. stoljeću, gdje svakodnevno pričamo o poskupljenjima, posjećenost ima veze i s cijenama. Istražili smo stoga kako po tom pitanju stoje muzeji koji su se našli na listi najposjećenijih. Naime, od njih deset, čak pola ima besplatan ulaz.
Od onih koji se naplaćuju – cijena ulaznice za Louvre iznosi 22 eura za odrasle, dok je za neke skupine građana čak i on besplatan. Vatikanski muzeji također se naplaćuju, cijena ulaznice za odrasle je 20 eura. Popularni “The Met” također naplaćuje ulaz, i to po 25 eura. Standardnu cijenu od 16 eura platit ćete i za ulaz u Musée d’Orsay u Parizu, dok je najjeftiniji od ovih što se naplaćuju muzej u Mexico Cityju, a ulaz košta oko četiri eura. No, taj muzej ima besplatan upad, primjerice, nedjeljom, a slične pogodnosti imaju i drugi.
S druge strane, Britanski muzej jedan je od najznačajnijih muzeja na svijetu i sadrži kolekcije povijesti i kulture čovječanstva i besplatan je. Ima zbirku od oko sedam milijuna eksponata sa svih kontinenata, među najvećima je i najsveobuhvatnijima u svijetu. Muzej je otvoren svaki dan i ne naplaćuje ulaz, što uvelike pridonosi posjećenosti. Ulaz u Tate Modern u Londonu se također ne naplaćuje za stalne zbirke, a ista je situacija i kod muzeja National Gallery of Art u Washingtonu. Muzej je to koji posjeduje bogatu zbirku od više od 110 tisuća umjetničkih djela, uključujući remek-djela Leonarda da Vincija, Rembrandta, Claudea Moneta, Vincenta van Gogha, Pabla Picassa i mnogih drugih, a u njega se ulazi besplatno.
Azijske institucije poput Nacionalnog muzeja Koreje u Seulu i novootvorenog muzeja u Šangaju također ne naplaćuju ulaz. Ovaj posljednji sadrži više od 500 artefakata, prikazuje više od 570 keramičkih predmeta od neolita do Yuan dinastije… što je svakako nešto što zaljubljenici u povijest žele vidjeti.
Drugim riječima, sve su to institucije koje se brinu o tome da povijest ostane živa i svjedoče tome da ljude baš ta povijest i dalje fascinira i zanima. Da nije tako, najposjećeniji muzeji bili bi oni poput Muzeja smeća koji se nalazi u New Havenu u SAD-u, a posvećen je otpadnim materijalima i svim vrstama smeća. Posjetitelji mogu naučiti o reciklaži, upravljanju otpadom, čak i o povijesti smeća u društvu. Postoje danas i muzeji voštanih figura, Muzej neobičnih predmeta pa čak i Muzej seksa (New York)… No, daleko su oni još od ovih milijunskih brojki koje bilježe ovih deset najposjećenijih.
Kako stoji Hrvatska?
Usporedimo li to sve s Hrvatskom, recimo da je, prema anketi Muzejskog dokumentacijskog centra, posjećenost hrvatskih muzeja u 2024. godini porasla za osam posto u odnosu na 2023. Naime, hrvatski muzeji u protekloj su godini imali 4.757.790 posjetitelja, pri čemu su tri tradicionalno najposjećenija muzeja zabilježila rekordne brojke, tvrdi tako Muzejski dokumentacijski centar (MDC).
Sa 641 tisućom posjetitelja već desetu godinu najposjećeniji je Arheološki muzej Istre, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i Malo rimsko kazalište. Na drugome mjestu su Dubrovački muzeji s 517 tisuća posjetitelja i porastom od 25 posto. Tehnički muzej Nikole Tesle u Zagrebu zauzeo je treće mjesto s 377 tisuća posjeta, a slijedi Muzej grada Splita koji je s Dioklecijanovim podrumima privukao 288 tisuća posjetitelja, dok su na petomu mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 283 tisuće posjeta. Cijene ulaznica tih muzeja u Hrvatskoj kreću se od nekoliko pa do 20 eura.
Na primjeru Hrvatske također možemo vidjeti da tradicionalni muzeji imaju prednost jer među najposjećenijima još uvijek nisu institucije poput Muzeja iluzija ili Muzeja prekinutih veza…
Cijela ova statistika govori nam o tome da tradicionalni muzeji i dalje održavaju tradiciju. Naime, oni često nude duboko obrazovno iskustvo, a zbirke su temeljito istražene i predstavljaju povijest, umjetnost i kulturu na način koji omogućava posjetiteljima da steknu vrijedno znanje. Mnogi tradicionalni muzeji sadrže artefakte, starine i umjetnička djela koja su važno kulturno naslijeđe. Slike, skulpture, arhitektura i drugi oblici umjetnosti pružaju posjetiteljima emocionalno iskustvo koje ne može biti zamijenjeno digitalnim ili interaktivnim sadržajem. Brojke o posjećenosti stoga ne trebaju čuditi jer ljudi očito i dalje preferiraju fizičko iskustvo kada su u pitanju umjetnost i povijest. Biti u prostoru koji odražava kulturu daje posjetiteljima osjećaj da su u “živoj” povijesti. Osim toga, mnogi uživaju u miru i tišini koje tradicionalni muzeji nude, u usporedbi s modernim interaktivnim iskustvima, a u današnje vrijeme, kada je sve ubrzano, mir postaje luksuz.
