Izgleda da će summit Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u Pekingu biti zabilježen kao jedan bez presedana, no tek će se vidjeti je li bio i povijesni. Da bi doista bio povijesni, morao bi donijeti prekretnicu u odnosima dviju zemalja.
Javnosti su prezentirana dva različita viđenja susreta, ili njihovi različiti plasmani prema publici. Najprije prema očekivano vrućoj točki, Taiwanu, gdje kineska strana ističe jasno upozorenje u američkoj politici prema otoku, dok se u priopćenjima Bijele kuće Taiwan uopće ne spominje, a i sam Trump odbijao je govoriti o otoku.
Stabilniji izvor energije
Američki se službeni izvještaj bavi trgovinskim odnosima, kineskom interesu u kupovini američke nafte i suprotstavljanju Pekinga militarizaciji Hormuškog tjesnaca, a gdje Bijela kuća ističe kako su se obje strane složile kako prolaz mora ostati otvoren. U kineskim izvješćima više je pozornosti posvećeno informacijama o navodnom dogovoru dvojice lidera oko ‘okvira konstruktivnih strateških odnosa’ dok je u američkom viđenju zastupljeno krijumčarenje prekursora za fentanil.
Dakle, teško je procijeniti koliko su se dvije strane približile u glavnim tekućim pitanjima, no isto je vjerojatno da nećemo čekati predugo kako bismo i to doznali. Scott Bessent, američki ministar financija, istakao je za CNBC kako SAD izvoze rekordne količine nafte i ukapljenog prirodnog plina te inzistira da će se ozbiljne količine izvoziti u Kinu.
“Ograničenje su samo naša izvozna postrojenja. Još ćemo ih graditi. Povećat ćemo kapacitete na Aljasci, što je prirodno za izvoz u Kinu”, rekao je Bessent procjenjujući kako je upravo ono što se događa na Bliskom istoku razlog da se Kina energetski diversificira od zaljevskih energenata i potraži stabilniji izvor energije, očito misleći na vlastiti.
Dodao je i ono što je Trump izbjegao reći, a to je da SAD razumiju kinesku emociju oko Taiwana. Tek će se vidjeti je li došlo do neke trampe u politikama prema Taiwanu odnosno Iranu, Hormuškom tjesnacu. Susret je kulminirao dolaskom dvojice lidera na službeni banket s kojega je stizalo još pozitivnih vibracija, puno više s kineske strane.
“Naše dvije zemlje trebale bi biti partneri, a ne suparnici. Predsjednik Trump i ja također smo se složili izgraditi konstruktivan kinesko-američki odnos strateške stabilnosti kako bismo promovirali stabilan, zdrav i održiv razvoj kinesko-američkih odnosa i donijeli više mira, prosperiteta i napretka svijetu”, kazao je Xi podvlačeći da je okviran širi sporazum doista postignut. Trump mu je uzvratio nazvavši razgovore “iznimno pozitivnima i produktivnima” te zahvalio svom kolegi na “velikoj časti” onoga što je opisao kao “veličanstvenu ceremoniju dobrodošlice”.
Pitanje umjetne inteligencije
Iz svega se ipak čini kako je pobjednik susreta Kina. Ponajprije iz činjenice da su je Sjedinjene Države nakon upornog odbijanja kako se ne radi o jednakopravnoj sili morale tako tretirati. I to je Xiju dovoljno. Za sada je prilično sigurno da će Amerika prodavati Kini naftu i plin, je li Trump uspio utrpati i Boeingove avione vidjet će se. Ali je Jensen Huang prodao još čipova H200 deset kineskih tvrtki uz dozvolu američke administracije.
Nvidijini su čipovi bili prijepor, Trump nije želio da najbolja američka tehnologija ide u Kinu koja se pokazala vjerodostojnim takmacem u umjetnoj inteligenciji. No, Huang se žalio da s time gubi veliko tržište. I sada ga je konačno i službeno dobio, jer nekako su Nvidijine arhitekture dolazile iza Velikog zida, a na vijest o njegovom putu u Kinu skočile su i Nvidijine dionice.
