U ovom izdanju Svijeta novca čitamo o fantastičnom uspjehu hrvatske tvrtke Farseer koju predvodi osnivačica Matija Nakić, zajedno sa timom svojih muških suosivača.
Farseer je hrvatski Excel na steroidima, ili bolje financijsko rješenje za mnoge tvrtke koje želje superiorni proizvod, a klijenti osim iz regije već dolaze i iz Europe gdje se planira i daljnji iskorak iz trenutnog sjedišta u Zagrebu i ureda u Londonu.
Što kaže statistika?
U zadnjih nekoliko godina često čitamo o hrvatskim startupovima i scaleupovima koji privlače nove ulagače, uspješno razvijaju svoje proizvode i usluge, te se šire na strana tržišta. Dakle, sama po sebi, ova vijest ne bi bila nešto neobično – jer već smo i te kako svjesni da se hrvatskog gospodarstvo pozitivno transformira na krilima uspjeha hrvatskih startupova, sceleupova i trenutnih dva jednoroga (Infobip i Rimac).
No, ono što je neobično i rijetko, a to je kada žene sudjeluju kao osnivačice startupa, bilo da se radi o isključivo ženskom timu osnivača, ili mješovitom timu. Statistički podaci zaista ne govore u prilog isključivo ženskim ili mješovitim timovima.
Prema najnovijoj statistici koju na mjesečnoj razini provodi i javno objavljuje Pitchbook, isključivo ženski i mješoviti timovi čine manjinu u onim startupovima koji su uspješno osigurali financijsku rundu venture capitala ili poslovnih anđela.
U prvih osam mjeseci 2022., samo je 5.2% ženskih i 17.4% mješovitih timova u ukupnom broju europskih startupova koji su ostvarili uspješan fundraising, odnosno zatvorili financijsku rundu venture capitala ili poslovnih anđela.
Kada te brojke pogledamo u kontekstu ukupno prikupljenog iznosa kapitala, podaci su još više poražavajući. U prvih osam mjeseci ove godine, od ukupno prikupljenog iznosa kapitala za europske startupove samo je 1% prikupljeno od strane isključivo žena osnivačica, te dodatnih 12.1% od strane mješovitih timova. Drugim riječima, 86,9% ukupno prikupljenog kapitala dodijeljeno je startupovima koji imaju samo muške osnivače. Podaci za SAD su nešto malo bolji.
U prvih 8 mjeseci od ukupno prikupljenog iznosa kapitala za američke startupove, samo je 2% prikupljeno od strane isključivo žena osnivačica te dodatnih 14.8% od strane mješovitih timova.
Ove razlike nisu stvar trenutne godine (2022.), već su manje-više stabilne u proteklom desetljeću. Dakle, činjenica je da startupovi predvođeni isključivo ženama, ili oni koji uz ženske imaju muške osnivače, privlače manje kapitala.
Zarađuju bolje
Što je tome uzrok? Jedan od najvećih razloga je što su sami venture capital fondovi često na razini odlučivanja o ulaganjima dominantno muški. Nerijetko, žene osnivačice koje predstavljaju svoju startup (pitch) su izrešetane kritikama i pitanjima, a rijetko ih se pita i tehničko pitanje pod pretpostavkom da žene nemaju detaljno tehničko znanje.
Statistike nam također kažu da su venture capital fondovi te ostali financijeri u krivu što ne podržavaju više startupove sa samo ženskim ili mješovitim osnivačima. Jedna od studija na tu temu provedena je 2018. od strane BCG-a i MassChallengea, vodećeg američkog akceleratorskog programa s tada podržanim više od 1500 startupova.
U ukupnom broju podržanih startupova iz te studije, prevladavaju muški timovi. No, ulaganje u ženske ili mješovite timove je daleko profitabilinije.
Svaki dolar uložen u ženski ili mješoviti tim u prosjeku vraća 78 centi. Za razliku, svaki dolar uložen u isključivo muški tim vraća u prosjeku samo 31 cent. Dodatno, startupovi sa ženskim ili mješovitim osnivačima u pravilu imaju barem 10% veće prihode u odnosu na muške timove.
Hrvatska stoji izvrsno po pitanju startupova predvođenim mješovitim timovima. Osim Farseera i Cidrani Bioma treba svakako spomenuti i našu Hajdi Ćenan, suosnivačicu airt-a i predsjednicu CROSTART UP udruge, zatim Tanu Zimmermann, suosnivačicu Bazzara, te Sabinu Gradistanec Škrgatić, suosnivačicu BE-ON-a.
One su, kao i mnoge druge, već uspješno prikupile runde financiranja venture capitala, growth capitala ili poslovnih anđela. No, na žalost, po pitanju ukupnog broja ili iznosa investicija, očigledno postoji značajan prostor za napredak.
