Nvidia će uložiti 100 milijardi dolara u OpenAI, dok laboratorij za umjetnu inteligenciju namjerava izgraditi stotine milijardi dolara vrijedne podatkovne centre temeljene na AI procesorima proizvođača čipova, priopćile su i tvrtke, dodajući da OpenAI planira izgraditi i implementirati Nvidia sustave koji zahtijevaju deset gigavata snage. Gigavat je mjera snage koja se sve više koristi za opisivanje najvećih klastera AI čipova. Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, rekao je u intervjuu CNBC-u da je deset gigavata jednako između četiri i pet milijuna grafičkih procesorskih jedinica (GPU-ova), što je ono što će tvrtka ukupno isporučiti ove godine i “dvostruko više nego prošle godine”.
“To je divovski projekt”, rekao je Huang u intervjuu uz izvršnog direktora OpenAI-ja, Sama Altmana, i Grega Brockmana, predsjednika tvrtke. Partnerstvo, koje je Huang opisao kao “monumentalno”, naglašava blisku vezu između OpenAI-ja i Nvidije, dva najveća pokretača nedavnog procvata umjetne inteligencije. Potražnja za Nvidijinim GPU-ima počela je rasti kada je OpenAI prvi put objavio ChatGPT 2022. godine, a OpenAI se i dalje oslanja na GPU-ove za razvoj svog softvera i njegovu implementaciju korisnicima. Nvidijina početna investicija od deset milijardi dolara išla bi u izgradnju gigavata kapaciteta korištenjem Vera Rubin čipova sljedeće generacije, a izgradnja bi počela u drugoj polovici 2026. godine. “Ovo je najveći projekt AI infrastrukture u povijesti”, rekao je izvršni direktor Jensen Huang u intervjuu za CNBC.
Nejasno odakle dolazi kapital
Prema analitičaru Bank of America, Viveku Aryi, dogovor bi mogao generirati čak 500 milijardi dolara prihoda za proizvođača AI čipova. “Nvidia i OpenAI međusobno se potiču već desetljeće, od prvog DGX superračunala do proboja ChatGPT-a”, rekao je Huang u zasebnoj izjavi.
Dogovor OpenAI-ja i Nvidije ambiciozan je pothvat za obje tvrtke. Za usporedbu, Metin mamutski podatkovni centar za umjetnu inteligenciju od četiri milijuna četvornih stopa koji se gradi u Louisiani trebao bi isporučiti oko dva gigavata računalnog kapaciteta – oko jedne petine snage koju OpenAI i Nvidia obećavaju isporučiti. Plan za implementaciju deset gigavata kapaciteta bio bi jednak četiri do pet milijuna Nvidijinih GPU-a, prema analitičaru CFRA-e Angelu Zinu. Nvidijin dogovor o OpenAI-ju dolazi u trenutku kada tvrtka brzo širi svoja ulaganja u umjetnu inteligenciju. Prošli tjedan Nvidia je preuzela udio od pet milijardi dolara u kolegi proizvođaču čipova Intelu (INTC), kao dio partnerstva za korištenje Intelovih CPU-a (centralnih procesorskih jedinica) u Nvidijinim AI sustavima. AI div također je najavio planove za implementaciju desetaka tisuća AI čipova diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Također je potpisao ugovor vrijedan 6,3 milijarde dolara s CoreWeaveom (CRWV) koji jamči da će Nvidia otkupiti neprodane računalne kapacitete od operatera AI podatkovnog centra.
“Iako neki još izražavaju zabrinutost da je AI potencijalni balon, Nvidijina investicija signalizira da je potreba za AI infrastrukturom stvarna i da se još širi”, rekao je za Yahoo! Finance Greg Halter, direktor istraživanja u Carnegie Investment Counselu.
Dogovor postavlja mnoga pitanja. Evo nekih od najvažnijih, prema analizi Reutersa. Na konferenciji o zaradi u kolovozu, izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, rekao je da izgradnja podatkovnih centara umjetne inteligencije košta oko 50 milijardi dolara po gigavatu kapaciteta, od čega oko 35 milijardi dolara ide na Nvidijine čipove i opremu. Nvidia se obvezala ulagati u OpenAI kako bi joj pomogla u izgradnji podatkovnih centara od deset gigavata kapaciteta, odnosno oko deset milijardi dolara po gigavatu. To ostavlja oko 40 milijardi dolara dodatnog kapitala potrebnog za svaki gigavat kapaciteta koji OpenAI planira izgraditi. OpenAI nije signalizirao slaže li se s Huangovim procjenama troškova ili, ako se ne slaže, gdje bi nabavio dodatna sredstva.
OpenAI je neprofitna korporacija, struktura koja datira još iz vremena kada je bila istraživačka grupa za umjetnu inteligenciju. Tražila je promjenu u konvencionalniju strukturu koja bi joj omogućila lakše prikupljanje novca i održavanje javne ponude dionica. OpenAI je vodio opsežne razgovore s Microsoftom, glavnim dioničarom koji je financirao rane računalne potrebe OpenAI-ja, o promjeni strukture. Ranije ovoga mjeseca dvije su tvrtke izjavile da su postigle preliminarni dogovor o pretvaranju OpenAI-ja u profitnu korporaciju za javnu korist koju bi nadgledala postojeća neprofitna organizacija OpenAI-ja, iako taj potez još treba odobrenje državnih dužnosnika u Delawareu i Kaliforniji.
Osoba upoznata s tim pitanjem izjavila je za Reuters da će Nvidia ulagati u OpenAI slično kao i drugi investitori u OpenAI. Štoviše, Nvidijino početno ulaganje od deset milijardi dolara neće početi dok OpenAI i Nvidia ne postignu konačni dogovor u nadolazećim mjesecima.

Što sporazum znači za Oracle?
OpenAI se trenutačno procjenjuje na 500 milijardi dolara, a osoba upoznata s tim pitanjem rekla je za Reuters da će Nvidijino početno ulaganje od deset milijardi dolara za jedan gigavat kapaciteta biti po toj procjeni. No, ni Nvidia ni OpenAI nisu dali vremenski okvir za puštanje u rad svih deset gigavata kapaciteta ili za ulaganje od 100 milijardi dolara. Također je neodgovoreno hoće li se naknadna Nvidijina ulaganja u OpenAI odvijati prema trenutačnoj procjeni OpenAI-ja ili po procjeni tvrtke u trenutku kada Nvidia izvrši svako ulaganje. Dogovor između Nvidije i OpenAI-ja mogao bi značiti da Nvidia namijeni značajan broj svojih čipova, koji su i dalje vrlo traženi nekoliko godina nakon procvata umjetne inteligencije i pristup kojima može odrediti uspjeh ili neuspjeh u tom području, jednom kupcu u kojem je također dioničar.
Važno je pitanje hoće li OpenAI-jevi konkurenti poput Anthropica, ili čak Microsofta, koji se natječe s OpenAI-jem u prodaji AI tehnologije tvrtkama, zadržati pristup Nvidijinim čipovima. Sporazum također postavlja pitanja o tome hoće li AMD, koji želi konkurirati Nvidiji u prodaji čipova OpenAI-u i drugima, imati održive šanse prodavati čipove tvrtkama za umjetnu inteligenciju. “Naša ulaganja neće promijeniti naš fokus niti utjecati na opskrbu naših drugih kupaca – nastavit ćemo svakog kupca stavljati na prvo mjesto, sa ili bez ikakva udjela u vlasništvu”, rekao je glasnogovornik Nvidije za Reuters.

Oracle je ranije ovog mjeseca izjavio da je potpisao ugovore vrijedne stotine milijardi dolara za pružanje usluga računalstva u oblaku OpenAI-ju i nekolicini drugih velikih kupaca, što je dovelo do naglog rasta vrijednosti njegovih dionica i učinilo suosnivača Larryja Ellisona jednim od najbogatijih ljudi na svijetu. Ali, jedno od ključnih pitanja koje se zadržava nakon te prognoze – i pitanje koje je postavila tvrtka za kreditni rejting Moody’s – je ima li OpenAI novca za plaćanje ugovora. Ukazano je na značajan “rizik druge ugovorne strane” u predviđenom rastu Oraclea – mogućnost da druga strana ne ispuni svoje obveze.
“Rizik druge ugovorne strane uvijek je ključno razmatranje u bilo kojoj vrsti financiranja projekta, posebno tamo gdje postoji veliko oslanjanje na prihod od jedne druge ugovorne strane”, napisali su analitičari Moody’sa. U ponedjeljak, neposredno prije Nvidijine objave, Oracle je ponovno potvrdio svoju prognozu imenovavši dva nova izvršna direktora. Moguće je da bi Nvidijini investicijski planovi mogli dodatno učvrstiti Oracleovu prognozu prihoda jer ključni kupac, OpenAI, ima nove kapitalne obveze.
Neki su komentatori već istaknuli da je najavljeno ulaganje Nvidije u OpenAI od 100 milijardi dolara zapravo ulaganje u – samu sebe. Naime, Nvidija će investirati u partnerstvo s tom kompanijom, koja će pak novac iskoristiti za daljnju kupnju čipova od Nvidije. S druge strane, Bloomberg ističe da je u tom kružnom investiranju uključen i Oracle pa tijek novca ide otprilike ovako: Oracle ulaže u cloud infrastrukturu za OpenAI, koja radi na Nvidijinim čipovima pa im stoga moraju plaćati milijarde. Nvidija novac ulaže u OpenAI, koji potom plaća Oracleu za usluge oblaka, koji plaća Nvidiji za čipove, a oni zatim ulažu natrag u OpenAI. Pritom, naravno, vrijednosti svih uključenih kompanija rastu…