Američki predsjednik Donald Trump od početka mandata prijeti carinama cijelom svijetu, pa tako i Europskoj uniji.
Najavljenih 20 posto za proizvode iz EU trenutno je na čekanju, kako bi se, gledano s američkog rakursa, dalo vremena za ‘pravedniji dogovor’. Ako bi američke carine ipak zaživjele, kako bi to utjecalo na hrvatsku IT industriju, pitali smo vodeće ljude domaćih tehnoloških kompanija.
Ubrzat će transformaciju
“Glavni utjecaj ovih carina bit će vidljiv u industrijama i tvrtkama koje prodaju fizičke proizvode. Američka vlada vrlo dobro razumije da SAD zapravo najviše izvozi usluge u Europsku uniju, a ne fizičke proizvode. Naravno, kompanije poput Applea, Intela, Nvidije i drugih ostvaruju značajan prihod prodajom proizvoda u EU, te će one osjetiti negativne posljedice uvedenih carina.
Međutim, uvođenje carina na europske usluge bilo bi vrlo štetno za američko gospodarstvo jer bi u tom slučaju Amerikanci izgubili puno više, s obzirom na to da ostvaruju velik suficit u izvozu usluga prema EU. Facebook, Microsoft, Uber, Snapchat, Netflix i slične kompanije ostvaruju golema primanja na europskom tržištu, i vjerujem da američka vlada ne želi riskirati da EU počne tražiti ili razvijati alternative tim divovima. Stoga smatram da većina hrvatskih SaaS i IT tvrtki ne bi trebala osjećati znatnije negativne posljedice ovih carina.
Hrvatski IT sektor ima dobru reputaciju i važan je faktor na američkom tržištu, a sektor usluga vjerojatno neće biti značajnije pogođen”, kaže Luka Omejc, suvlasnik i voditelj marketinga u CircuitMessu i dodaje kako bi najveća potencijalna posljedica mogla biti vezana uz opće pogoršanje tržišnog raspoloženja i rastući rizik. “Očekujem da će tvrtke globalno biti opreznije s ulascima u nove poslovne odnose i sklapanjem velikih ugovora, što bi moglo značiti manje prilika za hrvatske IT-jevce u potrazi za novim partnerima”, ističe Omejc.
Frane Borozan, suosnivač i predsjednik SysKita i dopredsjednik UNIT-a, napominje kako IT servisi i usluge zasad nisu pogođeni Trumpovim carinama, no to ne znači da sutra neće biti, jer se političke odluke mogu promijeniti preko noći, što smo i svjedočili posljednjih tjedana, kada su odluke o carinama stupile na snagu gotovo preko noći. “Ono što se može očekivati jest da će tvrtke ulagati u istraživanje kako bi smanjile ovisnost o offshore radnoj snazi, jer su svjesne da preko noći njihov ugovor za izgradnju nove aplikacije, ili za nekakve interne IT projekte može poskupiti jer je većinom baziran na radnoj snazi koja je off shore”, smatra Borozan i kaže kako je teško prognozirati kako će točno ova situacija utjecati na Hrvatsku.
“Zadnjih godinu dana, otkako upravljamo udrugom Unit, upozoravamo da se servisne firme moraju transformirati. Šturo prodavanje sati, na koje smo navikli do prije nekoliko godina, odlazi u povijest, a Trumpove carine mogle bi taj proces dodatno ubrzati. Udruga Unit kontinuirano naglašava važnost produktizacije znanja koje posjedujemo, što znači – zapakirati znanje u proizvod. Možda je naša prilika u AI području, odnosno u tehnologijama koje podržavaju širu primjenu umjetne inteligencije.
Na primjer, prognoze pokazuju da će Agentic AI eksplodirati, pa će područja poput procjene rizika u AI tehnologiji, governancea (odnosno kontrole nad AI-jem) te AI cybersecurity postati izuzetno važna ističe Borozan i naglašava kako carine sigurno neće natjerati velike tvrtke poput TCS-a, Infosysa, HCL Techa ili Wipra da presele poslovanje u SAD. “Njihovi poslovni modeli ovise o velikom broju zaposlenih u Indiji, a ne o američkoj radnoj snazi. Indirektno, otkazivanje ugovora s američkim tvrtkama moglo bi ih natjerati da se okrenu drugim tržištima i snize cijene na globalnoj razini – što će utjecati i na ostale IT tvrtke van SAD-a”, kaže Borozan.
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, smatra kako će američke carine utjecati i ponovno potresti međunarodne opskrbne lance, te utjecati i na domaći IT sektor, u prvoj fazi vjerojatno indirektno i negativno, zbog viših cijena, lošije situacije kupaca u različitim industrijama, a koje domaći IT sektor suportira. “Dugoročno će biti nužan fokus europskih kompanija na povećanje produktivnosti, koja se može postići samo kroz ubrzavanje digitalizacije, što će posljedično pružiti i nove prilike za IT sektor”, ističe Medeja Lončar i dodaje kako Europa nije u potpunosti iskoristila vrijednosti digitalnih tehnologija, što je ključno za raskorak u produktivnosti.
“Digitalna strategija potrebna je za osvježenje poslovnog okruženja. Poduzeća u EU će se morati prilagoditi novim okolnostima, tehnologijama, kao što je umjetna inteligencija, koje nam mogu pomoći pri osvježavanju poslovnog okruženja. U EU imamo puno domenskog znanja i podatka na raznim područjima. Kad bismo to povezali s umjetnom inteligencijom, ostvarili bi veliku dodanu vrijednost. Potencijalno tu možemo govoriti o poslovnoj prilici za stvaranja novih platformi i tehničkih rješenja za EU. Ali to ne možemo napraviti sutra, već u nekoliko godina, potrebno nam je vrijeme, kapital i ulaganja u R&D, inovativnost – a prije svega je izazov i u ljudskim resursima i kompetencijama”, objašnjava predsjednica Uprave Siemensa Hrvatske.
Da bi američke carine mogle biti prilika i poziv na buđenje Europe, ali i cijelog svijeta, smatra i Omejc iz CircuitMessa. “Mislim da je zabrinjavajuće da jedna osoba u demokratskoj državi poput SAD-a ima toliku moć nad svjetskim gospodarstvom i međunarodnim odnosima. Ako se ne varam, američki Kongres ima zakonsku odgovornost nad vanjskom trgovinom i carinama, što dodatno ističe kompleksnost ove situacije.
Zbog toga vjerujem da je Europska unija shvatila kako je došlo vrijeme za prekid višedesetljetne ovisnosti o SAD-u. Budućnost EU leži u raznolikoj vanjskotrgovinskoj politici, a ne u oslanjanju na jednu ili nekoliko država. Europa raspolaže s dovoljno stručnih, talentiranih i inovativnih ljudi koji mogu razviti jednako kvalitetne – ako ne i bolje – IT usluge i proizvode nego što to čini SAD. Vrijeme je da EU započne odlučne korake prema digitalnoj i tehnološkoj neovisnosti, jer je trenutna razina ovisnosti jednostavno prevelika i rizična”, kaže Omejc koji smatra da se uvođenje EU carina prema američkim IT proizvodima vjerojatno neće dogoditi u skorije vrijeme.
“Nažalost, EU trenutno nema dovoljno kvalitetnih alternativa za platforme i usluge poput Facebooka, Microsofta, Amazona i drugih. Ako bi se to ipak dogodilo, značilo bi ozbiljnu eskalaciju trgovinskog sukoba.”
Pitanje ITA sporazuma
Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea i partnerica u Odjelu poreza, napominje da su u svrhu boljeg razumijevanja poslovanja informatičke industrije, mora dodati da su EU i SAD članice sporazuma o informacijskim tehnologijama (Information Technology Agreement – ITA) koji je izvorno osmišljen za uklanjanje tarifa na ICT proizvode.
“Taj sporazum je pomogao smanjiti troškove, olakšao globalnu trgovinu, usklađujući međunarodne ekonomske koristi putem razmjene bez tarifa. Teško je predvidjeti sve posljedice koji donosi utjecaj promjene američke politike u svezi ITA-e na tehnološku industriju i globalnu konkurenciju. Nedavne promjene pod upravom Trumpove administracije, poput objave carina 2. travnja i odstupanja od obveza u okviru ITA-e, prijete također gospodarskoj efikasnosti i konkurentnosti SAD-a na globalnom tehnološkom tržištu.
Iako su Američka carina i zaštita granica (U.S. Customs and Border Protection “CBP”) 11. travnja najavile izuzeća od tarifa za ključne elektroničke uređaje – uključujući pametne telefone, osobna računala, poslužitelje, zaslonske jedinice i poluvodiče – razni elektronički dijelovi poput električnih vodiča s priključcima, optičkih uređaja i dijelova strojeva za ispis, nisu izuzeti.
Primjerice, telekomunikacijska oprema izvan aparata za prebacivanje ili usmjeravanje, šire kategorije medija za pohranu podataka i softver ostaju podlijegati novim carinama. Dok ITA pokriva 201 kategoriju proizvoda i tri trilijuna dolara u globalnoj trgovini u okviru 270 šifri od šest znamenki, trenutna izuzeća CBP-a pokrivaju samo 20 kategorija, ostavljajući značajne praznine koje utječu na potrošačku elektroniku, specijaliziranu opremu i kritične tehnološke komponente”, objašnjava Helena Schmidt.
