Trend rasta broja električnih i hibridnih vozila govori da se interes iz godine u godinu povećava

Autor: PD VL native tim , 28. rujan 2020. u 11:15
Foto: Pixabay

Ne moramo biti prvi po broju hibridnih automobila jer su rješenje za manje zagađenje nadohvat ruke svima nama.

Stručnjaci i znanstvenici već nas čitavo posljednje desetljeće upozoravaju da automobili imaju određene štetne posljedice kako po nas, tako i po biljni i životinjski svijet te da imaju velik utjecaj na okoliš. Istraživanje Europske agencije za okoliš  samo je jedno od mnogih koje pokazuje kako je stanje i više nego alarmantno – zagađenje koje stvaraju automobili uzrokuje pola milijuna smrtnih slučajeva godišnje u EU. Već pogađate smjer u kojem priča vodi, a jedan od vodećih faktora koji uzrokuje samo zagađenje jest starost automobila, a Europljani, posebice Hrvati nisu izuzetak.

Podaci britanske organizacije Eco Experts koja je prikupila podatke Europske asocijacije proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hrvati su među onima koji voze starije aute koji neminovno onečišćuju zrak kojeg udišemo.  Najgori u EU su Česi, a slijedi ih Poljaci, Estonci i zatim Hrvati koji koriste vozila prosječne starosti od 14,1 godina. S druge strane, Šveđani, ostatak Skandinavije i Irska imaju najmanje zagađenje zraka nastalo zbog uporabe automobila.

Stanje se mijenja

Prema podacima Europske udruge proizvođača automobila, prosječna starost registriranih osobnih automobila u Europskoj uniji je 10,8 godina. Hrvatska je, s 12,6 godina, na 11. mjestu od 25 ispitanih zemalja, sa starijim autima od Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Irske i Danske koji su ispod devet godina, ali puno mlađe od Litve, Estonije, Rumunjske, Grčke i Mađarske koji su preko 15 godina. Kakvo je realno stanje s voznim parkom u Hrvatskoj odlučili smo provjeriti u Centru za vozila Hrvatske (CVH).

˝ Stanje se polako mijenja, svi bismo voljeli da je to mnogo brže, ali trebamo biti objektivni, ljudi općenito sporo mijenjaju navike i Hrvatska tu nije neka iznimka. Malo je zemalja poput Norveške u kojima su električna i hibridna vozila znatnije zastupljena, iako su trendovi rasta u nekim zemljama mnogo brži nego u Hrvatskoj. Trebamo uzeti u obzir i prioritete raznih država, Hrvatska se isto tako ne može natjecati s Njemačkom ili Skandinavcima kada su u pitanju poticaji za kupnju vozila koja manje zagađuju okoliš. No, ako gledamo cijeli planet kao veliki ekosustav, Hrvatska s malenim brojem stanovnika i relativno rijetkom gustoćom stanovništva i nije neki globalni zagađivač. To ne znači da ne trebamo težiti boljem, i radi nas i radi naše djece, ali i radi budućnosti cijelog planeta˝, smatraju u CVH.

Treba nam brži rast

Prema podacima CVH, trend rasta broja električnih i hibridnih vozila govori da se interes iz godine u godinu prilično povećava. Kada su u pitanju vozila na hibridni pogon, porast broja vozila 2017. godine u odnosu na prethodnu bio je 35,6 posto, 2018. porast je bio 42,1 posto, a 2019. godine porast je bio čak 56,2 posto te je ukupni broj hibridnih osobnih vozila lani bio 5547. Slična situacija je i kod osobnih vozila koja imaju isključivo električni pogon, u  2019. u odnosu na 2018. godinu porast bio čak 61,5 posto, godinu ranije porast je iznosio 63,2 posto, a 2017. godine porast je u odnosu na 2016. iznosio 23,6 posto. Da bismo dostigli druge, naprednije zemlje taj će rast morati biti veći.

Premda za sada europski propisi nisu dramatično promijenili sliku vozila na našim ulicama i cestama, pred nama je Europski zeleni plan koji nalaže zemljama članicama da do 2050. godine smanje emisije stakleničkih plinova koje generira promet za 90 posto. Od toga udjela preko 70 posto čini cestovni prijevoz tako da možemo reći da je pred nama revolucija u kojoj ćemo morati sudjelovati, a sve će se to realizirati kroz poticanje na kupnju ekološki prihvatljivih vozila kao i na izgradnju potrebne infrastrukture.

Ne moramo biti prvi po broju hibridnih automobila jer su rješenje za manje zagađenje nadohvat ruke svima nama. Iako su nam u Hrvatskoj auti uglavnom stari, jednostavan i brz eko-test, točnije ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila može prevenirati moguće skupe kvarove, ili pak potrebnim popravkom nakon eko testa smanjiti potrošnju goriva.

Ostatak svijeta i kontinenti mimo Europi imaju sasvim drugačija pravila, primjerice u većem dijelu SAD-a, Kanade i Australije zakonom nisu obvezni redoviti tehnički pregledi, negdje je tehnički pregled potreban samo prije prodaje, nakon određene kilometraže ili starosti, a ponekad se testiraju samo ispušni plinovi što dodatno naglašava važnost upravo tog testa.

˝Pratimo trendove u području tehničkih pregleda vozila, te svojim prijedlozima nadležnim ministarstvima doprinosimo sigurnosti prometa na cestama u Hrvatskoj. S obzirom na to da su i relativno stara vozila opremljena velikim brojem računala i elektroničkih sustava koji pomažu vozaču i optimiziraju upravljanje vozilom, prostor za napredak nalazi se u elektroničkoj dijagnostici vozila koju ćemo u budućnosti sigurno koristiti kao dodatni resurs u ocjenjivanju tehničke ispravnosti vozila˝, poručuju iz CVH.

Sadržaj omogućio CVH

New Report

Close