Fizičke i papirnate poslovne interakcije u razvijenim zemljama postale su iznimka više nego pravilo. Procesi u poslovanju se digitaliziraju, automatizacija uzima maha i stvari upotrebom tehnologije, vrlo jednostavno, postaju jednostavnije i donose rezultate koji su svima vidljivi i lako mjerljivi (opet zbog tehnologije koja sve podatke okuplja na jednom mjestu).

Na putu upotrebe tehnologije i sveopće digitalizacije nalazi se i Hrvatska, a cilj digitaliziranja procesa je, naravno, poboljšanje performansi i optimizacija poslovnih procesa. Kasnije i rezanje troškova na mjestima bez znatnih posljedica, a upravo se to čini kao nešto što priželjkuje svaki poslovni entitet.

Međutim, u svemu treba krenuti otpočetka. Danas se bruji o umjetnoj inteligenciji i automatizaciji, a jako rijetko se priča o pokretačima, odnosno takozvanoj backstage tehnologiji zbog koje mnogo toga ne bi bilo izvedeno ili procesuirano, a koja je nerijetko glavna stvar koja se uzima u obzir prilikom razvoja novih digitalnih koncepata. Na koncu možda i ono čiju svrhu ljudi prvo moraju posvijestiti.

Foto: SHUTTERSTOCK

To je slično kao kada radite u grupi na nekom projektu i zasluge za rezultat preuzme netko tko rezultat lijepo isprezentira, iako je većinu projekta zapravo iznio netko drugi.

Tako kod digitalizacije, automatizacije i na koncu digitalne transformacije nikako ne smijemo zaboraviti EDI – pojam koji označava digitalnu razmjenu podataka kao osovinu ubrzanja procesa i optimizacije. Nešto iz čega se granaju nove ideje i koncepti s tehnologijom na čelu.

EDI je, kako smo već rekli, backstage tehnologije, a kako nam objašnjavaju iz tvrtke Editel, to je tehnologija koja pokreće sve što se vidi ispred u ‘frontendu’, od automatskih selfservice trgovina bez osoblja, VR-a i multichannel/omnichannel iskustva kod kupovine pa sve do automatskog plaćanja i isporuke.

Zato je upravo EDI onaj razlog zbog kojeg neki benefiti o kojima se govori postaju stvarno stanje stvari. Jedna od tih situacija je primjerice što se troškovi povezani s papirom i obradom papirnih dokumenata smanjuju ili eliminiraju. Transakcijski troškovi se u tom slučaju, prema studiji Forrestera, smanjuju za najmanje 35 posto u odnosu na vrijeme prije implementacije EDI-ja.

Isplata brža 20 posto

Ista studija kaže i da poboljšava kvalitetu podataka, odnosno smanjuje pogreške koje nastaju u razmjeni podataka za 30-40 posto. Pogreške koje nastaju su najčešće one zbog pogrešne interpretacije informacija, izgubljene pošte, kao i one zbog ljudskih pogreška. U ovom slučaju informacije su digitalizirane, eDokument i podaci u njima nerijetko klik daleko, a pogreške u tipkanju ne postoje.

Već iz gore navedenih postotaka, jasno je da EDI pokazuje svoju neporecivu prednost prilikom B2B poslovanja, a može biti jako važan faktor i prilikom održavanja odnosa, i na koncu – reputacije. Osim što smanjuje vrijeme koje je potrebno od narudžbe do isplate za 20 posto i tako vam pomaže u održavanju kvalitetne veze s poslovnim partnerima, EDI je i dobar primjer korporativne učinkovitosti. Promiče korporativnu društvenu odgovornost i održivost zamjenom papirnatih procesa elektroničkim alternativama. Time tvrtke mogu uštedjeti novac i čak smanjiti emisiju CO2.

Znači, stvari su jasne – backstage tehnologija je zapravo svojevrsni pokretač promjena i baza kroz koju možemo promatrati učinkovitost poslovnih procesa. Međutim, digitalizacija je čak i unatoč svim ovim benefitima i dalje pojam o kojem se u Hrvatskoj naveliko raspravlja.

Prema istraživanju konzultantske tvrtke Apsolon iz 2020. 300 srednjih i velikih tvrtki ocijenilo je pripremljenost Hrvatske za digitalizaciju trojkom (2,70), a pripremljenost vlastite tvrtke za digitalnu transformaciju također trojkom (3,32). Stoga možemo zaključiti da je promjena u čovjekovim rukama i usvajanju znanja o benefitima koje digitalizacija donosi.

Dizajnirati nove procese

“Novim tehnologijama otvaraju se posve drugačije mogućnosti poslovnih procesa. Sada se često s novom tehnologijom samo kopira stari papirni proces, a ne razmišlja se o novim mogućnostima digitalnih tehnologija i kako ih iskoristiti.

Treba nanovo proučiti procese i probleme koje treba riješiti i onda kroz nove tehnološke mogućnosti dizajnirati takve procese na novo. Kod toga su najbolji mladi neopterećeni ljudi s tehnološkim znanjima, koji ‘iz nule’ definiraju rješenja bez balasta”, zaključuju iz tvrtke Editel.

* Sadržaj omogućio Editel