Prosvjedi koji se već osam mjeseci “valjaju” ulicama srbijanskih gradova nisu donijeli samo političku krizu kojoj se zasad ne vidi kraj, donijeli su i opipljive ekonomske posljedice koje su pogodile ekonomiju Srbije, i to upravo u onim njezinim segmentima koji su posljednjih godina bili u fazi uspona.
Riječ je prije svega o turizmu, ali i tržištu nekretnina. Inače živahni Beograd, sredinom srpnja doslovce je poluprazan, a sve je više poslovnih prostora, čak i u širem središtu grada koji zjape prazni i teško da će tako skoro dobiti nove zakupce.
Pogoršane prognoze
Ekonomisti Bečkog instituta procjenjuju da su studentski prosvjedi naštetili srpskom gospodarstvu, ali i da će se njegov rast ubrzati u srednjoročnom razdoblju nakon očekivane promjene vlade. Također, očekuju gubitke u izvozu u Europsku uniju zbog carinskog rata, kao i da će uporna inflacija zadržati kamatne stope na istoj razini do sredine godine. Njemački paket fiskalnih poticaja možda bi mogao potaknuti srpsko gospodarstvo, iako je još uvijek nejasno koliko će koristiti industrijama koje uvoze iz Srbije. Iz tih razloga revidirali su prognozu rasta srbijanskog BDP-a za 2025. godinu prema dolje, na tri posto, a istodobno su projekcije za sljedeće dvije godine prema gore, na četiri posto.
Druge financijske institucije, poput MMF-a i Svjetske banke, počele su smanjivati svoje prognoze rasta za Srbiju za ovu godinu, ali slično Bečkom institutu, očekuju ubrzanje u nadolazećim godinama. Jedina je razlika u brojkama koje se odnose na inflaciju, za koju ostale prognoze ne ciljaju tako visoko, niti vide poseban rizik, osim ekonomista iz Beča.
Gospodarska aktivnost u prvom tromjesečju 2025. očito je izgubila zamah, kažu analitičari instituta. Industrijska proizvodnja porasla je za samo 0,4 posto u odnosu na prethodnu godinu – najsporija stopa rasta od svibnja prošle godine. Maloprodaja je realno porasla za 2,7 posto, što također označava usporavanje u odnosu na 2024. Prihodi opće države realno su porasli za samo 0,9 posto, a prihodi od PDV-a još manje (samo 0,7 posto). Glavni razlog ovog usporavanja, smatraju ekonomisti iz Beča, je val masovnih studentskih prosvjeda, koji su sada u osmom mjesecu.
Udar na turizam
Turizam, kao jedan od važnih oslonaca gospodarskog razvoja Srbije, posljednjih mjeseci suočava se s osjetnim izazovima i negativnim trendovima koji, prema riječima ministra turizma i omladine Huseina Memića, ozbiljno ugrožavaju njegov daljnji rast i stabilnost. Kako naglašava, nužno je što prije osigurati stabilan društveni i sigurnosni ambijent kako bi se očuvalo povjerenje turista i omogućilo nastavak razvoja sektora koji zapošljava tisuće građana i izravno puni državni proračun.
Memić se pozvao na službene podatke Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine zabilježen pad ukupnog broja dolazaka turista u Srbiju za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Istodobno, ukupan broj noćenja smanjen je za 4,5 posto, što dodatno potvrđuje zabrinjavajući trend. Službeno, to su brojke. Neslužbeno doznajemo kako je situacija puno gora – nema turista, nema utrška u restoranima, hotelima, kavanama, a cijene najma stanova također idu prema dolje.
“Posebno zabrinjava pad interesa domaćih turista, broj dolazaka pao je za 5,6 posto, dok je broj noćenja čak 9,8 posto manji. To jasno pokazuje da i naši građani sve češće biraju destinacije izvan granica, što je signal za uzbunu”, istaknuo je Memić. S druge strane, broj dolazaka stranih turista smanjen je tek neznatno – za 0,5 posto, no ohrabruje podatak da su njihova noćenja porasla za 1,8 posto. Prema riječima ministra, to upućuje na nešto dulji prosječni boravak, ali nedovoljan da nadoknadi ukupni pad turističkog prometa u zemlji.
Kao jedan od ključnih razloga negativnih rezultata Memić navodi sve češće blokade prometnica i javnih površina, kao i kontinuirane prosvjede koji stvaraju osjećaj nestabilnosti kod potencijalnih gostiju. Dok se Srbija suočava s izazovnim geopolitičkim i unutarnjim previranjima, njezina ekonomija također pokušava održati korak u vremenu globalnih neizvjesnosti. O trenutačnom stanju razgovarali smo i s Radojkom Nikolić, glavnom urednicom beogradskog Magazina Biznis, koja već desetljećima prati ekonomske trendove u zemlji i regiji. Prema njezinim riječima, aktualni trenutak obilježen je složenim spojem vanjskih i unutarnjih utjecaja – od globalnih političkih odluka, preko slabljenja stranih investicija, do pogrešno postavljenih temelja samog ekonomskog razvoja.
“Već početkom godine vidjeli smo snažan vanjski šok, nakon što je administracija Donalda Trumpa pokrenula pitanje suficita Srbije u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om, uključujući i sektor tehnoloških usluga. To je bio svojevrsni okidač za uzdrmavanje povjerenja ulagača”, objašnjava Nikolić.
Srbija se, ističe, i dalje oslanja na dvije ključne poluge: strane direktne investicije i velike infrastrukturne projekte. No, obje su – barem zasad – pod pritiskom. Europa, suočena s geopolitičkim krizama i rastućim vojnim budžetima, više ne djeluje kao stabilno utočište za kapital, dok su investitori generalno oprezni. “Zemlje u razvoju, poput Srbije, osjetile su taj izostanak kapitala vrlo brzo. Kada stanete s infrastrukturnim radovima i smanjite dotok stranih ulaganja, gubite dva ključna stupa gospodarskog rasta”, ističe Nikolić.
Dvije ključne poluge
Treći stup – potrošnja građana – također je pod pritiskom. Rastuće plaće pokušavaju pogurati osobnu potrošnju, no istodobno potiču inflaciju, koja je u Srbiji i dalje iznad četiri posto. “Vlada se, čini se, pomirila s tom razinom inflacije, iako nominalno tvrdi da je unutar ciljane granice. No, visoka inflacija erodira kupovnu moć i unosi dodatnu nesigurnost.”
Unatoč tome, BDP je u prvom kvartalu zabilježio rast od dva posto, a industrijska proizvodnja porasla je više od četiri posto. Ipak, podaci otkrivaju dublji strukturni problem – nositelji industrijskog rasta gotovo su isključivo strane kompanije. U top 10 izvoznika iz Srbije nema nijedne domaće tvrtke; prve tri pozicije drže kineski divovi poput Zijina iz Bora i HBIS-a iz Smedereva.
Slično napeto je i u sektoru turizma, gdje brojke pokazuju pad od čak 23 posto u domaćim posjetima tijekom prvog kvartala. Međutim, kako objašnjava Nikolić, razloge treba tražiti šire – primarno u zakašnjelom dodjeljivanju turističkih vaučera, koji su lani bili podijeljeni već u siječnju, a ove godine tek sredinom travnja. “Ti vaučeri u vrijednosti od deset tisuća dinara značajno su poticali domaći turizam. Lani ih je bilo 100 tisuća, što je državi donijelo oko 8,5 milijuna eura dodatne turističke potrošnje. Kada to izostane, osjeti se odmah na broju gostiju.”
Kad je riječ o stranim turistima, zimska sezona bila je dobra – posebno na planinama i u toplicama – no već od travnja počeo je blagi pad. Razlog? Sve očitije blokade i prosvjedi u Beogradu, koji su ostavili vidljiv trag na urbanoj turističkoj slici.
“Centar Beograda praktički je neprohodan. Od Trga republike do Pionirskog parka sve je pod šatorima. Gdje da stane turistički autobus? Nekada je tu bio punkt za razgledavanje, a danas svi taj dio grada zaobilaze. Sami smo sebi napravili turistički minus.”
Ipak, optimizam postoji. Domaći gosti će se, smatra Nikolić, vratiti tijekom ljeta zahvaljujući ponovnoj aktivaciji vaučera, a interes pokazuju i strani gosti. Prema službenim podacima, to su prije svega gosti iz Rusije (oko 68.000), Turske (oko 66.800), Kine (oko 66.600), Bosne i Hercegovine (oko 60.000) i Makedonije (oko 54.700). Ipak, ostaje pitanje koliko će ih zadržati kaotična urbana infrastruktura i politička nestabilnost.
Infrastruktura i EXPO
Kao ključni pokretač rasta u 2025. vlada računa na infrastrukturne radove vezane uz EXPO 2027 koji se održava u Srbiji. Investicije vrijedne šest milijardi eura planiraju se pretočiti u obnovu i gradnju prometne i urbane mreže, što bi trebalo umjetno napuhati rast BDP-a. “To jest poticaj, ali istodobno podrazumijeva novo zaduživanje. Dug će rasti, a građani će to najviše osjetiti kroz novi val inflacije, posebno u posljednjem kvartalu ove godine kada nas, između ostalog, očekuje i poskupljenje električne energije.Teško da će se država vratiti u okvir inflacije od dva do tri posto”, rekla je Nikolić.
Srbija, barem zasad, pleše po rubu. Rast postoji, ali je krhak. Turizam preživljava, ali uz gubitke, a povjerenje – kako građana, tako i stranih ulagača – sve je teže zadržati.
Tako je Beograd – sinonim za noćni život i dobar provod, gdje su uvijek svi dobro došli i gdje se i u četiri sata ujutro pita – a gdje ćemo dalje – sada usred srpnja gotovo sablasno prazan. Restorani ne pucaju po šavovima, kao ni kafići i kavane – ljudi ne žele trošiti novac u vremenima koja su vrlo nesigurna. Ako se negdje izlazilo – to su bile blokade gdje ljudi dolazili, sjedili, pričali, puštali muziku i uglavnom se ništa nije pilo niti konzumiralo – jer, trebalo je biti sabran i prisutan kad iza ugla stignu policijske marice i policija krene u legitimiranja i uhićenja. To je jednostavno bila činjenica.
“Turisti, bez obzira na to radi li se o vikend putovanju ili višednevnom odmoru, biraju destinacije koje im jamče sigurnost, predvidljivost i udobnost. Blokade prometnica ne samo da otežavaju dolazak, nego dovode i do otkazivanja putovanja, smanjenja broja rezervacija i narušavanja reputacije Srbije kao sigurne i pristupačne destinacije”, naglasio je ministar.
Nije spomenuo brutalnost srpske policije koja premlaćuje i privodi prosvjednike – mahom studente – kao bitan faktor destabilizacije i pada povjerenja u sigurnost destinacije.
Sve je to kristalno jasno – u svemu tome i Hrvatska je svojim građanima dala službenu preporuku da ne putuju u Srbiju ako baš ne moraju. Slike koje su se stvorile u glavama Hrvata – i svih drugih koji prate vijesti i gledaju snimke premlaćivanja i naoružanih policajaca i paravojnih snaga na ulicama Srbije – izgledaju kao da je u jeku građanski rat. Zašto bi netko išao u Beograd ili Novi Sad u ovom trenutku i riskirao sigurnost – ljudi jednostavno tako razmišljaju. Primjera radi, svaki moj razgovor s prijateljima i obitelji iz Zagreba završava sa – čuvaj se. I vlast je primijetila koliko ekonomija u ovom trenutku gubi zbog cijele situacije.
Ministar Memić upozorava kako smanjenje turističkog prometa ne znači samo manje dolazaka, već i direktne gubitke za hotele, restorane, turističke agencije, lokalne vodiče, ali i za brojne male poduzetnike i zajednice koje se oslanjaju na turizam kao primarni izvor prihoda. “Manje turista znači manji promet i za ugostitelje i za iznajmljivače, manje poreznih prihoda za državu, ali i manje ulaganja u unaprjeđenje infrastrukture i turističke ponude. To je začarani krug iz kojeg se teško izlazi bez konkretnih mjera i jasne političke volje da se očuva stabilnost javnog prostora”, upozorio je Memić.
Imidž Srbije u međunarodnoj zajednici kao turističke meke, ruku na srce – trenutačno nije bajan. Među ljudima koji rade u turističkom sektoru, blago rečeno, vlada – očaj.
Tržište nekretnina
Ne samo u turizmu, i tržište nekretnina itekako je pogođeno. “Sve se ovo osjeća i na tržištu nekretnina. Kada je iznajmljivanje u pitanju – puno, puno je manje upita. U vrijeme kad je počeo rat u Ukrajini, kad su došli Rusi u Beograd, iznajmljivali smo po pet ili šest stanova dnevno. Sada je ta brojka dva do tri stana mjesečno!”, istaknula je Katarina Lazarević iz istoimene agencije nekretnina, koja je jedna od najdugovječnijih, najvećih i najpoznatijih u Beogradu
“Isto tako, došlo je do korekcija cijena. Ljudi se lakše dogovaraju i spuste cijenu najma jer im se ne isplati da im stoji prazan stan. Ako i ima neki stranac koji želi iznajmiti stan u Beogradu – to je još uvijek neki Rus. Ali, drugih stranaca koji žele iznajmiti stan u Beogradu – nema”, kaže ona. Njezina agencija iznajmljuje luksuzne stanove i kuće, koje su nekada mahom iznajmljivale ambasade i diplomati, ali i njima je smanjen budžet.
“Prije su diplomati imali budžet za kuće od pet do sedam tisuća eura na mjesec, a sad dobiju tri. Za stanove za najam visoki diplomati sada dobivaju između 1500 i 2000 eura. Prisutan je još jedan veliki problem – zakup lokala. Sve ih više zjapi prazno”, rekla je Katarina Lazarević.
Ako se pogleda centar grada Beograda u kojem se smjestio tzv. Ćacilend – pristaše predsjednika Aleksandra Vučića koji borave u šatorima – ljudi taj dio oko Skupštine izbjegavaju u širokom luku, što znači da lokali uokolo ne posluju. Kompanije i poznati brendovi odustaju od zakupa lokala jer ne znaju što će se dogoditi sutra, a jedino što još donekle funkcionira po pitanju iznajmljivanja lokala su šoping centri. Međutim, i tu je – iako nitko nije objavio službene brojke – promet strašno opao. Stanovnici Srbije ne žele trošiti novac na šoping u ovim nesigurnim vremenima.
“Rusi su otišli, ostao ih je manji broj i oni masovno otvaraju svoje kafiće u kojima ima brze hrane. Imaju svoje frizerske salone i salone ljepote, ali to je kraj. Oni zapošljavaju samo svoje ruske građane, ne uzimaju Srbe. Tu se ne radi o pomaganju srpskoj ekonomiji,” navodi Lazarević.
Dodaje kako je tržište najma stanova sada potpuno promijenjeno u odnosu na prije dvije godine. Dolaskom Rusa eksplodirale su cijene pa su se tako iznajmljivali stanovi po sumanuto visokim cijenama u popularnim kvartovima Beograda. Jean od najpopularnijih – Dorćol – eksplodirao je cijenama gotovo preko noći. Stančić od 30 kvadrata koštao je više od 1000 eura, a sad se može naći za 400 ili 500. Onaj od 80 kvadrata na Dorćolu sada je od 700 eura do 1100 eura, s garažom i luksuzno namješten od 1500 do 1900 eura, a bio je od 2500 do 3000 eura.
“Situacija je grozna i s prodajom i kupnjom nekretnina. Stoji. Žao mi je ljudi koji su uložili novac, digli kredite da bi namjestili i iznajmili stanove – a sada od toga nema ništa”, rekla je i dodala kako sve ide prema dolje sve dok traje ovakva situacija u zemlji.
Potrošen model
Vjerojatno je najbliža istini teza kako prosvjedi jesu negativno utjecali na ekonomiju Srbije, ali da bi se ona i bez političke nestabilnosti našla u problemima. Čak i da nije bilo prosvjeda, srpsko gospodarstvo bilo bi u krizi iz dva razloga: jedan je vanjski; svjetska ekonomska kriza utječe na gospodarstvo Srbije, a drugi – vlada je potrošila ekonomski model na kojem je temeljila rast srbijanskoga gospodarstva u posljednjih deset godina. Relevantne financijske institucije i analitičari odavno inzistiraju na tome da Srbija mora promijeniti model razvoja prema većim privatnim ulaganjima, što zahtijeva drukčije okruženje i reforme u sektoru vladavine prava i jačih institucija, kao i orijentaciju prema višim dodanim vrijednostima, poput obrazovanja.
Nama strancima koji ostajemo usprkos svemu ovoga ljeta na vrelom asfaltu Beograda, preostaje samo da čekamo razvoj situacije – i eventualno zamolimo gazdu da nam se smiluje i ipak smanji stanarinu…
