Svoju je tvrtku otvorio kao srednjoškolac koji nije bio financijski pismen. Da bi svladao sve pojmove kojima je odjednom, kao poduzetnik, trebao manevrirati, ponekad je morao tražiti i druge načine obrazovanja. Danas Gajšak više ne smatra da su financije ‘strašne’.
Otvorio sam tvrtku onako, na ho-ruk, i onda sam išao googlati – aha, a što je ovo? Što smo mi to potpisali? Kakav društveni ugovor, a to je tvrtka?! – prisjeća se poduzetnik Albert Gajšak u Raiffeisen Xmass Boostu, bonus emisiji poznatog videospecijala o financijskoj pismenosti.
U razgovoru s Ivanom Šarićem, voditeljem ove emisije o financijskoj pismenosti, govori o svojem početku, o tome kada je još kao financijski nepismeni srednjoškolac, kako i sam kaže, otvorio CircuitMess.
Otvorio sam tvrtku onako, na ho-ruk, i onda sam išao googlati – aha, a što je ovo? Što smo mi to potpisali? Kakav društveni ugovor, a to je tvrtka?! – prisjeća se poduzetnik Albert Gajšak u Raiffeisen Xmass Boostu, bonus emisiji poznatog videospecijala o financijskoj pismenosti.
U razgovoru s Ivanom Šarićem, voditeljem ove emisije o financijskoj pismenosti, govori o svojem početku, o tome kada je još kao financijski nepismeni srednjoškolac, kako i sam kaže, otvorio CircuitMess.
Lučki CircuitMess, start-up u kojem je 23 zaposlenih, osmišljava STEM orijentirane dječje igračke, a u samo nekoliko godina postojanja već je potencijalni hrvatski unicorn (privatni start-up vrijedan više od milijun dolara). Osnivač tvrtke je Albert Gajšak, bivši gimnazijalac, koji je umjesto muke po maturi i fakultetu, odabrao muke po poduzetništvu – pakiranje kutija, administraciju, podršku kupcima, razvoj uređaja, ali i financije
– Rekao bih da sam bio izrazito financijski nepismen kada sam krenuo u to. Još zapravo hvatam te konce jer nisam imao pojma oko financijskog dijela. Jako puno novca sam izgubio zbog toga što nisam znao neke stvari posložiti i nisam znao kako to funkcionira – osvrće se Gajšak na vođenje financija u onda tek otvorenoj tvrtki te nadodaje da se u nekim trenucima čak i crvenio .
– Vrlo često sam se dovodio u situacije u kojima bi mi bilo neugodno. Recimo, govoriš tako sa svojim računovodstvom i neugodno ti je pitati što nešto znači – nadodaje.
Manjkavo obrazovanje
Mladi poduzetnik smatra da se u hrvatskom obrazovanju ne posvećuje dovoljno pozornosti financijskoj pismenosti te kako se po završetku srednje škole nije osjećao spremnim ni za vođenje vlastitih financija, a kamoli za vođenje tvrtke. Komentira pritom i stanje kod svojih mlađih zaposlenika koji još rade kao studenti, kako situacija nije drukčija jer ih pojmovi povezani s financijskom pismenošću itekako bune.
– Meni nije jasno zašto se to uvodi tek u posljednjem razredu srednje, i to tako na kapaljku. Većina mojih vršnjaka izađe iz škole a da uopće zna razliku između tekućeg računa i žiro-računa. Neki studenti koje zapošljavam isto su potpuno izgubljeni i dolaze mi sa svakakvim pitanjima – nadodaje Gajšak.
Drago mu je što se u posljednje vrijeme krenulo o tome više govoriti. Daje i primjer društvenih mreža i influencera koji se bave financijskim opismenjavanjem svoje publike. Među njima se ponajviše ističu mlađe dobne skupine, što znači da se ovakvim temama pristupa i iz drugog kuta koji je zanimljiv mladima.
– Postoji jako puno načina na koje ti to danas možeš naučiti. Stvarno, na svim mogućim kanalima. Nedavno sam vidio na TikToku influencere za financijsku pismenost. Diže se svijest oko toga, ali i dalje bi to trebalo sustavno poboljšati – zaključuje Gajšak te uspoređuje problem financijske pismenosti sa sebi bliskom temom.
– Mislim da je financijska pismenost isto kao i, primjerice, tehnički u školama. Tehnički se u osnovnoj školi održava jedan sat tjedno. I onda umjesto da djeca taj jedan sat rade nešto vlastitim rukama, oni im daju knjige i onda uče dijelove vjetroelektrane – govori Gajšak.
Snalaženje uz donacije
Kako bi skupio početni kapital, Gajšak je iskoristio crowdfunding platformu Kickstarter. Ovo je zapravo stranica na kojoj pojedinci imaju priliku predstaviti svoju ideju masama ljudi koji potom, ako im se ona sviđa, mogu uplatiti novčani iznos kako bi ideju i podržali.
Vlasnik CircuitMessa ovo je napravio u tri navrata te je komentirao kako mu se isplatilo.
– Mi volimo iskoristiti Kickstarter. Dosad smo tako skupili više od milijun dolara, što je pozamašan iznos. Htio bih samo naglasiti da to nije profit, to je prihod. Ljudi se često zabune i gledaju pogrešno na to. Čak i neki mediji znaju pisati ”na račun mu sjedaju stotine tisuća dolara na sat”. To nije istina jer to ne sjeda meni na račun. Sjeda tvrtki, a i onda od toga mi moramo platiti PDV, moramo kupiti komponente za proizvod, proizvesti, platiti zaposlenike i osigurati još sve ostale stvari poput povrata, defekta, reklamacija i podrške – objašnjava čestu zabludu.
Štednja ili ulaganje?
Osim što se trudi oko financija u vlastitoj tvrtki, Gajšak ne zanemaruje ni svoje osobne. Tek je nedavno krenuo štedjeti, ali ne radi to na tradicionalan način preko štednje na bankovnom računu. Voli ipak preuzeti rizik, ali ga nastoji i umanjiti pametnim ulaganjem.
– Štedim sve više, ali ne vjerujem zapravo u štednju u bankama jer mi presporo raste. Ja sam više onaj rizični lik koji stavlja u lude dionice i kriptovalute. To je nešto čime se igram u zadnje vrijeme, ali nije to kao štednja jer možeš puno više dobiti, ali moraš biti spreman i izgubiti – objašnjava Albert Gajšak koji već misli na financijsku budućnost.
Ovu bonus emisiju, kao i sve prethodne epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista. Ako ste propustili prijašnje epizode, također ih možete pronaći na istim kanalima.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.
