Jedna od vodećih komunikacijskih stručnjakinja u Hrvatskoj Violeta Colić, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri, u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorila je o svojoj dugogodišnjoj karijeri, počecima, najvećim izazovima te analizirala današnje trendove na tržištu komunikacija i utjecaj društvenih mreža i umjetne inteligencije na medije i komunikacije općenito.
Od matematike do PR-a kroz novinarstvo
Prije ulaska u svijet PR-a Violeta Colić studirala je matematiku i radila kao novinarka na Obiteljskom radiju i u Novom listu, a potom je početkom 2000-ih na natječaju dobila posao direktorice odnosa s javnošću u Agrokoru, tadašnjoj najvećoj hrvatskoj kompaniji. Prisjetila se kako je neke stvari učila u hodu, ali da je ukupno to bilo odlično iskustvo.
Na pitanje je li Ivica Todorić, koji je u ta doba rijetko davao intervjue, slušao njezine savjete, odgovara: “Kao i svaki klijent, poslušao bi značajan dio onoga što savjetuješ, ali uvijek ti ljudi koji su na visokim pozicijama zadrže pravo i imaju privilegiju da nešto i ne uvaže od tvojih savjeta. Tako je to i dan danas kad radim s klijentima. Meni je jedino žao kad se pokaže da je baš bilo važno da posluša taj savjet jer ga onda poslije skupo košta to što nešto nije poslušao.”
Povratak u Agrokor – najveći izazov ikad
Nakon što je 2014. godine s Kristinom Laco pokrenula vlastitu agenciju, fokusirala se, među ostalim, na krizno komuniciranje. Prst poslovne sudbine vratit će ih još jednom u Agrokor u doba kad hrvatska vlada donosi “Lex Agrokor” i imenuje privremenu upravu te započinje proces restrukturiranja te kompanije.
Njihova agencija izabrana je da vodi krizno komuniciranje, a Kristina Laco se u potpunosti posvećuje tom poslu, dok Violeta Colić vodi ostale poslove agencije. Kaže da je to bio najveći izazov u kriznom komuniciranju koje su kao agencija ikad imale.
“To je bila najteža krizna komunikacija koja se mogla raditi i netipična jer krize obično imaju svoj neki tijek i njihov vrhunac traje relativno kratko, nekoliko sati ili dana i onda to pada i smiruje se. Vrlo je neuobičajeno da krivulja eskalira i da tako dugo ostane na toj najvišoj razini. To nikad prije nije viđeno – 40 dana zaredom je vijest o toj krizi bila na naslovnicama medija, 40 dana! To je najveći intenzitet koji se može zamisliti.”
Colić ističe važnost prepoznavanja komunikacije od prvoga dana: “Ono što je bilo dobro je to što kad je izabrana izvanredna uprava i kad je ona počela voditi restrukturiranje, prepoznata je važnost komunikacije od prvoga dana, svi koji su bili uključeni razumjeli su da komunikacija od prvog dana mora biti aktivna jer će samo na taj način biti moguće taj proces realizirati.”
Proces je bio iznimno složen jer je bio uključeno više od pet tisuća vjerovnika. “To je bilo strašno kompleksno i zahtjevno provesti jer je to proces u kojem nema pobjednika, to je proces dogovora oko predstečajne nagodbe i toga koliko je tko spreman izgubiti, a radi nekog dugoročnijeg interesa.”
Rad s Europskom komisijom i trenutno stanje agencije
Danas agencija “Colić, Laco i partneri” zapošljava 12 stručnjaka, ima petnaestak stalnih klijenata godišnje te niz projekata. Jedan od klijenata im je i Europska komisija.
“Europska komisija puno koristi vanjske stručnjake i puno radi na komunikacijama i kampanjama u kojima se komuniciraju prava građana, neke nove politike, promjene u regulativi itd. Te projekte dobivaju velike briselske agencije, mi smo partner agencije ICF Next i onda preko njih do nas ovdje na hrvatskom tržištu dolazi jedno tri, četiri pet kampanja kroz godinu koje radimo za Europsku komisiju.”
Kritika komunikacije u javnom sektoru
S druge strane kad je riječ o Hrvatskoj, Violeta Colić naglašava veliku razliku u odnosima s javnošću u privatnom i državnom sektoru. Smatra da su zbog loše komunikacije zaustavljene mnoge započete državne reforme.
“Mislim da je veliki prostor za napredak u javnom i državnom sektoru jer se uopće ne koristi potencijal koji korištenje takvih stručnjaka ima, a da pomogne da kao društvo svi skupa napredujemo i živimo bolje. Privatni sektor koji koristi usluge stručnjaka za odnose s javnošću redovito provodi vrlo teške promjene restrukturiranja, zatvaranja pogona, promjenu strukture zaposlenika… Sve su to veliki potresi prema kojima isprva postoje otpori u tim organizacijama, ali na to se može odgovoriti ako tome pristupiš studiozno, kvalitetno i ako kvalitetno komuniciraš cijeli taj proces i konačni cilj.”
Colić kritizira pristup hrvatske državne uprave: “Mi u našoj državi ne vidimo da se na takav način radi kad je riječ o projektima koje bi trebala provesti državna uprava ili lokalna samouprava, pritom mislim najviše na reforme i transformacije koje smo mi trebali provesti koje uvijek zapinju jer naravno da uvijek ima otpora… I onda se reforme ne dogode jer se politika povuče pred tim otporom i prvim kritikama koje su neizostavne, ali kada bi se kvalitetnije komuniciralo, kad bi se pripremile komunikacijske strategije i kampanje, kad bismo nudili pravodobno pripremljene odgovorne i ušli u dijalog s ljudima koje se to tiče onda bi se to moglo i provesti.”
Zaključuje da se gotovo jednako loše komuniciraju i dobri rezultati koje vlada ili politika postižu, što predstavlja veliki propušteni potencijal za napredak hrvatskog društva.
