Zauzimamo visoko mjesto ugroženih zemalja, a činimo premalo. Klimatska kriza jedna je od najvećih kriza s kojom se suočavamo, a prave posljedice tek nas očekuju. Nije samo riječ o energentima već i o poljoprivrednoj proizvodnji, migracijama koje su se već počele događati. Profesor Branko Grisogono poznati je meteorolog, u redovitom je zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a u našoj emisiji Zeleno gospodarstvo pokušao je sumirati koje nas sve promjene očekuju te što bismo trebali činiti da klimatske promjene usporimo, da smanjimo temperaturni rast te što je važno mijenjati da bismo se na vrijeme prilagodili promjenama koje su pred nama. Tako primjerice turizam može biti snažno pogođen ekstremnim valovima vrućine, pa će se sezona potencijalno seliti na više umjerenije predjele. U Slavoniji će se moći početi proizvoditi druge sorte vina, do sada rezervirane za južni dio Hrvatske. No, kao i u svemu, postoje zemlje koje će klimatskim promjenama, načelno rečeno, profitirati. Skandinavske zemlje doživjet će umjereniju klimu, a s time i mogućnost proizvodnje novih poljoprivrednih kultura. No u klimatskoj krizi bez našeg sustavnog djelovanja prema energetskoj transformaciji nema pobjednika, pojasnio je prof. Branko Grisogono, s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu