Cyber sigurnost – Najveći izazov digitalnog doba

Autor: Poslovni.hr , 29. travanj 2022. u 10:56

Digitalne tehnologije predstavljaju golem potencijal za rast u Europi. Europska komisija zalaže se za izgradnju Europe spremne za digitalno doba te novom generacijom tehnologija pomaže pojedincima, poduzećima i upravnim tijelima, kako bi digitalna transformacija koristila svima.

Digitalne tehnologije imaju velik utjecaj na svakodnevni i poslovni život, a sustavna i progresivna strategija istraživanja i inovacija osnova je produktivnijeg i zelenijega gospodarstva.

Države članice moraju imati kapacitet da iskoriste sve prednosti digitalnoga društva i da se suoče s izazovima koje ono donosi.

Kako Hrvatska napreduje u procesu digitalne transformacije u odnosu na ostatak Europe? Koje su novosti u novoj EU Cybersecurity strategiji i kako ćemo se u budućnosti štititi od krađe podataka i svih ostalih kibernetičkih napada? O ovim i ostalim temama, u emisiji „ Digitalna transformacija“ serijala „Budućnost Europe“, razgovarali su Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg ureda za digitalni razvoj društva, Boris Miletić, istarski župan, Drago Cmuk, Bussines Development direktor CADCAM grupe I Marko Emer, direktor Servisa Moj-eRačun.

Digitalna transformacija imperativ je budućnosti, a iako se i dalje lome koplja oko pitanja jesu li tehnologije dobra ili loša stvar, jedno je jasno – one olakšavaju svakodnevicu. U virtualnim okruženjima se danas radi i studira, a upravo format digitalnog nerijetko nam omogućuje da komuniciramo s onima najudaljenijima koji su zbog ovog ili onog razloga napustili granice lijepe naše.

Stoga, jedno je jasno, tehnologija je danas produžena ruka stvarnosti. Ona ruka koju svi trebamo za neometano funkcioniranje. Tehnologije su budućnost, a digitalna transformacija mehanizam je koji će nam život u budućnosti dodatno pojednostavniti.

Europska komisija sustavno prati digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), a Hrvatska na toj ljestvici raste. Iako i dalje ne postižemo iznadprosječni rezultat i borimo se da uđemo čak i u prosjek, rast na ljestvici pokazuje da se ipak nešto događa, a da je samo zamah potreban kako bi priča dobila puni smisao.

”Pokazatelji koji su danas pred nama govore da smo od 2016. godine, kada je Hrvatska bila na 24. mjestu na indeksu digitalizacije Europske unije, danas na 19. mjestu. To znači da Hrvatska napreduje u tom procesu, a napreduje i u odnosu na druge zemlje jer se taj indeks mjeri u relativnom odnosu”, započeo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.

U zadnje dvije godine povećali smo broj građana koji koriste digitalne usluge, a i sam broj digitalnih usluga konstantno raste, pa ih je danas na izbor dato preko stotinu.

”Zanimljiv je podatak da je 1,6 milijuna građana sustav e-građani koristilo preko 92 milijuna puta, što znači je da je 92 milijuna puta bilo manje posjeta šalterima državnih tijela i institucija”, dodao je Gršić.

Računica je jasna, sustav kao što je e-građanin štedi vrijeme i novac, a poduzetnicima pruža više slobode da se bave stvarima koje su im potrebnije, a ne da čekaju na šalteru za ‘jedan papir’, kako se to često zna događati.

Na mladima svijet ostaje, kažu mnogi, a upravo mladi jedni su od najvećih korisnika digitalnih sustava. Anketa koju je proveo Poslovni dnevnik u sklopu projekta ”Konferencija o budućnosti Europe” govori da mladi tehnologiju ne samo da koriste, već je postala neizostavni dio njihova identiteta i stila života.

”Mladi hvale tehnologiju, ali žele da bude jednostavna i a da informacije o njenu korištenju dobivaju na kanalima na kojima su oni prisutni”, rekao je poslovni direktor CADCAM Grupe Drago Cmuk.

CADCAM Grupa jedan je od lidera po pojmu digitalne transformacije i rade s najvećim tehnološkim igračima iz Hrvatske. Trude se optimizirati procese te digitalnu transformaciju učiniti ”igrom” u kojoj će svatko vidjeti benefit za sebe.

Kako mladi, tako i tvrtke, ali i bilo koji prosječni korisnik koji se sad čini nekako udaljenim od svega digitalnog treba vidjeti benefite digitalnog.

”Ako nekog ne guramo prema digitalnom kanalu, ostat će siromašan i dalje, zato što je digitalno smjer u kojem treba ići”, dodaje Cmuk.

U CADCAM Grupi rade s tvrtkama liderima, međutim kao pravi primjeri digitalnog liderstva u Hrvatskoj mogu poslužiti i gradovi i županije koji pokazuju neporecivu digitalnu spremnost. Jedna od njih je i Istarska županija te grad Pula kao središte.

”Ono kako ja doživljavam pojam digitalizacije je nešto što je brže, efikasnije i u konačnici za manje novaca. Dok sam još bio na čelu grada Pule, još 2008. godine, uveli smo kompletno digitalno poslovanje u gradskoj upravi i prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo i digitalni potpis. Drago mi je što sada i država prati jedinice lokalne samouprave, jer u tom početku mi jesmo bili digitalizirani, ali nismo imali odgovor sa strane one razine koja je to trebala ispuniti i sad je to puno učinkovitije”, rekao je župan Istarske županije Boris Miletić.

Što sve digitalna transformacije može? Može svašta pa čak i pojednostavniti upise u vrtić, koji su u ovom trenutku na njihovu teritoriju toliko simplificirani da ne trebaš napredna informatička znanja, a ono još bolje – ne trebaš ni previše vremena.

Kako objašnjava Miletić, nekada je za upis u vrtić bila potrebna gomila papira, dolazak u grad i dugotrajno čekanje u redu. Da biste sve to obavili, nerijetko je bio potreban i slobodan dan, što sigurno nije išlo na ruku roditeljima. Međutim, uz digitalni upis, sve je moguće obaviti od kuće.

”Od te 2008. mi smo uspjeli smanjiti javnu administraciju za 23 posto. Znamo koliko javna administracija opterećuje privatni sektor, ali vidimo da se trošenje poreznih sredstava na javnu administraciju može smanjiti, a da usluga bude brža, bolja i efikasnija”, istaknuo je Miletić.

U Istarskoj županiji napravili su i strategiju digitalne transformacija koja će uskoro ići nakon javno savjetovanje, a nakon čega će je, kako to već slijedi, uputiti javnoj skupštini na usvajanje kada bi stvari s papira trebale prijeći u praksu.

”Kada govorimo o nekakvim rokovima, nakon što se usvoji, vjerujem da ćemo glavne ciljeve te strategije u roku od 3 godine ispuniti”, rekao je ambiciozno župan Miletić.

Oni su spremni za Europsko digitalno desetljeće, no kako govore naši sugovornici, neke stvari će se svejedno morati odraditi jer će tako nalagati propisi. Milom ili silom, ili u prijevodu, milom ili propisima – to bi za neke mogao postati jedini put. Ono što se mora shvatiti prije nego što direktive uzmu na zamahu je da digitalna transformacija nije neprijateljica, već mehanizam za jednostavnije i funkcionalnije sustave, a može riješiti i pitanje transparentnosti koje je nerijetko boljka Hrvatske i njenih građana.

Da predznak digitalno znatno pojednostavljuje procese govore i stvari kao što su e-računi ili e-potpisi, međutim ni to nije svugdje prihvaćeno jednako, objašnjava direktor servisa Moj e-račun Marko Emer.

”Mi smo s e računima u Hrvatskoj krenuli prvi, a osim e-računa, bilo je i nekoliko drugih proizvoda. Svaki put i sa svakim proizvodom prvi veliki i mali korisnik bili su iz  Međimurja, zatim iz Varaždina i Varaždinske županije te Zagreba i Istre. To se događalo kod plasiranja svakog proizvoda, pa onda počinješ shvaćati da ljudi negdje drugačije razmišljaju”, rekao je Emer.

Ljudima treba osvijestiti što je digitalni potpis i utjecati na sami sustav razmišljanja o istom u smjeru da je to brže i jednostavnije rješenje od olovke i papira. Da bi se u tome uspjelo, smatra Drago Cmuk iz CAD-CAM Grupe, stvari treba svesti na razinu klika.

Klik ili ne, u servisu Moj e-račun svojim primjerom pokazuju da digitalni potpis može pojednostavniti i procese poput potpisivanja ugovora o radu, što su nedavno prvi put i učinili te svojim primjer pokazali koliko je malo potrebno da bi se otvorile neke nove perspektive.

”Poslovnu sposobnost pokazujemo putopisom, a digitalnu sposobnost digitalni potpisom”, dodao je Emer.

Oni su svoju pokazali, a hrvatski građani iako ulaze na e-građanin i dalje ne koriste usluge poput digitalnog potpisa. Jesu li onda hrvatski građani digitalno nepismeni, ne vide svrhu ili ih samo treba malo motivirati?

”Videopozive smo mogli raditi, ali ih nismo radili, dok ih gluhi ljudi nisu počeli koristiti jer je to njima bio omogućavatelj za nešto. Digitalna transformacija prema tome ulazi kroz periferne strane, gdje nešto omogućava ljudima da mogu nešto što nisu mogli”, rekao je Cmuk.

Cmukovo objašnjenje može biti i dobar odgovor na gore postavljeno pitanje, a to je da se iza svega mora vidjeti svrha i dodana vrijednost za onog koji uslugu koristi.

Kako objašnjava državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, više od 2,5 milijuna građana ima e iskaznicu, ali ne koristiti elektronički potpis jer im se to čini prekomplicirano ili možda ne vide spomenutu svrhu.

”Za povjerenje je potrebna edukacija i to je ono što nas koči u digitalnoj transformaciji. Osoba koja dobije elektroničku iskaznicu i treba ju aktivirati, njoj se to čini nedokučivo. Počeli smo u policijskim postajama instalirati uređaje na kojima se mogu aktivirati osobne iskaznice”, rekao je Gršić.

Imamo tehnička rješenja koja moramo približiti građanima i pojednostavniti ih da bi ih građani mogli koristiti, a iza svega se krije dodana vrijednost za korisnika, ali i za cijelo društvo. Ono čemu bi digitalna transformacija mogla doprinijeti je i čovjekov odnos prema zemlji.

Osim što elektroničkim potpisom možemo smanjiti količinu potrošenog papira, digitalna transformacija može pomoći i u efikasnijem korištenju resursa kao što je voda. Napredni sustavi digitalne transformacije mogu pomoći i poljoprivrednicima da znaju što zemlji nedostaje i koliko ju je potrebno navodnjavati – bez osobne procjene i bazirano samo na činjenicama.

To je jedna od pozitivnih strana o kojoj se govori u kontekstu digitalne transformacije, a sve spominjaniji pojam, često u negativnom kontekstu, jesti onaj kibernetičke sigurnosti. Kibernetička sigurnost je postala pitanje 21. stoljeća, međutim, tu je također stvar pristupa i edukacije. Ljudi se primjerice boje letjeti, a avion je najsigurnije prijevozno sredstvo, tako su i kibernetički napadi tek nešto što se događa, no ono što je ovdje bolje od leta avionom je to što veliki dio svega možemo kontrolirati razvojem digitalnih vještina.

”Naši mladi u dobi od 16 do 24 godine su prvi u Europskoj uniji po digitalnim vještinama, oni znaju prepoznati opasne mailove, efikasno koristiti tehnologije i prezentirati ih kroz njihovu svrhu, stoga postavljamo pitanje: Jesu li mladi oni koji će Hrvatsku na ljestvici digitalne transformacije uskoro svrstati u prosjek, a u izvjesnom vremenu i iznad prosjeka? Ostaje nam vidjeti.

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.

New Report

Close