Hrvatska od ove godine ima čak osam dobara upisanih na UNESCO-ov popis svjetske kulturne i prirodne baštine, a to su Dioklecijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Povijesni grad Trogir, Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, stari grad Dubrovnik, Plitvička Jezera, Starogradsko polje i- stećci, koji su upisani od srpnja 2016. Stećci se jedini nalaze van standardnih cestovnih puteva, no do njih se isplati odvesti. Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

Stećci

Skupa sa Hrvatskom, na popis UNESCO-a sa stećcima su se upisale BiH, Crna Gora i Srbija, četiri susjedne zemlje koje su podnijele zajedničku multinacionalnu nominaciju za upis tih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

Inicijativu za upis stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a pokrenula je BiH 2009., a riječ je o više od 70.000 stećaka na 3.300 različitih lokaliteta u te četiri države.

Odlukom Odbora za svjetsku baštinu na Popis svjetske baštine upisano je 28 nekropola, od kojih je 20 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske (Cista Provo, Konavle).

U Hrvatskoj postoji oko 4000 stećaka u dvjema nekropolama u nekropolama Velika i Mala Crljivica (Cista Velika) te Dubravka /sv. Barbara (Konavle). Lokacija Mala Crljivica nalazi se na 55 kilometara od Splita, odnosno sat vremena vožnje automobilom. Lokacija Dubravka nalazi se sat vremena vožnje južno od Dubrovnika.

Stećci su srednjovjekovni su nadgrobni spomenici, uglavnom isklesani od vapnenca te pravokutnog oblika s ravnim ili šiljastim vrhom, a mogu se pronaći u ležećem i uspravnom položaju. Često su  ukrašavani natpisima ili jednostavnim slikama kao što su spirale, lukovi, zvijezde ili vjerski simboli, ali i složenijim motivima kao što su životinje i viteški turniri, a najpoznatiji je motiv čovjek s podignutom desnom rukom. Prvi stećci izrađeni su u drugoj polovici 12. stoljeća, a vrhunac su doživjeli u 14. i 15. stoljeću.

Starogradsko polje

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Prethodno je zadnji upis nekog hrvatskog lokaliteta bio u srpnju 2008., kad se 

UNESCO-voj listi svjetske baštine pridružilo Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije tada je istaknuto da su tamošnji nasadi vinograda i maslina ostali 'praktično nepromijenjene' od prve kolonizacije starih Grka i jedinstveno su svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u antici.

U ljeto godine 385. prije Krista, iz grada Parosa na istoimenom otoku u Egejskom moru upućena je prema Hvaru grupa od stotinjak obitelji da tamo osnuju koloniju. Predvodio ih je Okist čija je dužnost uz ostalo bila izvršiti pravilnu podjelu zemljišta doseljenicima. Usred Starogradskog, te najveće plodne ravnice na jadranskim otocima, označena je polazna točka – omfalos. Pomoću grome, jednostavnog mjernog instrumenta, polje je premjereno i podijeljeno na parcele približne veličine 180 puta 900 metara. Ubrzo su doseljenici u polju, na svojim imanjima, počeli podizati pomoćne zgrade i nastambe. One luksuzne su iz rimskoga doba, a dosad su pronađeni ostaci njih šezdesetak. Starogradsko polje danas predstavlja najbolje sačuvan antički – grčki krajolik na Sredozemlju.

Trogir

Grad Trogir pruža izvanredan primjer kontinuiteta još iz doba antike. Ortogonalni plan ulica tog naselja potječe iz helenističkog doba, koji su vladari nastavili ukrašavati s raznim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana, najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.