Svatko od nas u životu preuzima brojne i različite uloge. Način snalaženja u pojedinim situacijama povezan je s razinom stresa koju osjećamo. Najveća zanimljivost kod pojave stresa je upravo njezin paradoks – pojavljuje se u jednom segmentu života i odražava se na sve druge, ali i na taj segment života koji ga je uzrokovao.

Svakodnevica može izazvati široku lepezu emocionalnih reakcija, a upravo je zbog toga važno znati kako kontrolirati pojavu stresa i umanjiti njegove negativne posljedice koje nastaju na fiziološkoj i emocionalnoj razini, a manifestiraju se osjećajem ljutnje, straha, depresije, anksioznosti, pospanosti ili pak nesanice.

U sklopu Stress management coaching programa na različitim modulima predavači su stručnjaci iz interdisciplinarnih područja koja pokrivaju psihologiju, sport, mentalne treninge i nutricionizam s kojima smo razgovarali o utjecaju stresa na produktivnost na radnom mjestu te što to sve utječe na pojavu stresa i kako možemo prevenirati burnout sindrom.

Na pojavu stresa mogu utjecati brojni čimbenici. Najčešći su mogućnost donošenja odluke u odnosu na naše odgovornosti u svakodnevici, dojam kontrole, fiziološko stanje (umor, glad, neispavanost, dehidriranost), ali i brojni radni zadaci koje pokušavamo odraditi simultano ili paralelno. Naša percepcija situacije ključna je u interpretaciji događaja u okolini te također značajno utječe na stresne reakcije.

Na koji način stres utječe na produktivnost i na atmosferu na radnom mjestu?

Dr.sc. Ana Havelka Meštrović, predavačica na RIT Croatia, tvrdi da kronični stres nastaje nakon dugotrajne izloženosti povećanom naporu. Na poslu je to najčešće vezano uz sukobe u timu, neslaganja s nadređenima ili podređenima, kratke rokove i sl. Kada je sve to popraćeno i obiteljskim obvezama, dolazi do pojačanog stresa koji traje dulje razdoblje.

Osoba počinje biti slabije produktivna na radnom mjestu uz što se vežu pogreške u radu. Uslijed slabije produktivnosti javlja se i osjećaj gubitka kontrole – osoba počinje prekomjerno unositi nezdrave tvari u organizam ili se pak povećava razina agresivnog ponašanja. Svaka takva promjena ponašanja uzrokovana stresom ima značajan utjecaj na cijeli tim i radnu učinkovitost, kao i na zdravstveno stanje osobe izložene stresu.

Ana Čerenšek, prof.psih. i Igor Čerenšek, mag. psych., idejni začetnici i provoditelji zaštićenog programa Mentalni Trening, smatraju da stres, odnosno stresne reakcije, imaju velik negativan utjecaj na našu emotivnu kontrolu, fokus, koncentraciju, a samim time i na produktivnost na radnom mjestu. Neurološki, stresna reakcija onemogućuje optimalno donošenje odluka smanjujući aktivnost u području mozga koje je za to zaduženo, a ujedno i usporavaju naše vrijeme reakcije na podražaj te dugoročno mogu umanjiti našu mogućnost pamćenja te analitičkog i sintetičkog promišljanja. Jednako tako naša će komunikacija sa suradnicima biti otežana, često neproduktivna i može rezultirati čestim nepotrebnim sukobima, što loše utječe i na atmosferu u kolektivu na radnom mjestu, ali i u privatnom životu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako možemo prevenirati pojavu burnout sindroma?

Iz tima za provedbu Mentalnog Treninga tvrde da se pravilnom prehranom može doskočiti tegobama koje nastaju kao posljedica stresa, ali i prevenirati njegovu pojavu.

„Dobra je vijest da većinu stresnih reakcija možemo prevenirati i samim time umanjiti njihov utjecaj na naše mentalno i tjelesno zdravlje. Do burnouta ne dolazi preko noći, već kroz svakodnevno izlaganje sitnim trenucima stresa i napetosti. Jednako tako si možemo i pomoći kako bi burnout prevenirali. Koristeći se tehnikama meditacije, vježbama disanja, body scanom, kognitivne reinterpretacije, pozitivnog samogovora i mnogim drugim, umanjujemo vjerojatnost upravo tih sitnih nezamjetnih svakodnevnih reakcija, a samim time i burnouta“, tvrde Ana i Igor.

Ana Havelka upozorava na to da ukoliko se simptomi burnouta ne prepoznaju na vrijeme mogu dovesti do anksioznosti i depresije kod osobe koja najčešće odlazi na dugotrajnija bolovanja što ujedno predstavlja neželjeni gubitak za poslodavca.

„Prevencija burnouta počinje ranim prepoznavanjem simptoma koje u početku pojedinac mora osvijestiti. Ukoliko osoba uživa u svojem poslu, ne znači da ne može doživjeti sindrom izgaranja na poslu. Osoba bi trebala imati i vrijeme koje provodi s obitelji i sama. Imati neki hobi ili baviti se sportom jedna je od najboljih prevencija burnouta“, upućuje Havelka.

Ukoliko u svojoj organizaciji želite provoditi stress free kulturu i povećati radnu učinkovitost svoga tima ili pak unaprijediti vlastite mehanizme prevencije stresa, prijavite se na Stress management coaching program. Prijave su u tijeku, a broj polaznika ograničen je. Sve informacije o programu kao i obrazac za prijavu možete pronaći na sljedećem linku.