Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u prosincu 2020. započelo je proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija u koji su uključene Jadranska, Sjeverna i Panonska Hrvatska. Naime, te su regije znatno ispod prosjeka razvijenosti Europske unije te imaju potencijal za jačanje konkurentnosti koristeći šanse koje nude globalni trendovi za oživljavanje gospodarskog rasta i povećanja produktivnosti.

Cilj je provedbe industrijske tranzicije jačanje regionalne konkurentnosti kroz aktivnosti pametne specijalizacije i jačanje pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti. Tranzicija će se provoditi uz pomoć fondova Europske unije u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa za koji je predviđena alokacija od 506 milijuna eura koji će biti na raspolaganju samo za poduzetnike i gospodarstvenike s područja Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske. Od tog iznosa, 66 milijuna eura namijenjeno je za razvoj poslovne infrastrukture u potpomognutim i brdsko planinskim područjima u cilju jačanja regionalnih eko sustava za industrijsku tranziciju. Za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske osigurano je 200 milijuna eura.

Panonska Hrvatska jedna je od četiri aktualnih NUTS 2 statističkih regija Republike Hrvatske nastalih grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Obuhvaća osam županija središnje i istočne Hrvatske: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku. Socioekonomski pokazatelji svrstavaju većinu ovih županija pa tako i Panonsku Hrvatsku u cijelosti među najnerazvijenija područja Republike Hrvatske, što je ujedno i glavni razlog uključivanja regije u Integrirani teritorijalni program za razdoblje od 2021. do 2027.

U dijagnostičkom izvješću Svjetske banke iz 2019. u pet industrija prepoznate su prilike za rast i izvoz: poljoprivredno-prehrambenoj, drvno-prerađivačkoj, IKT-u, turizmu i metalo-prerađivačkoj. Sve industrije, osim IKT-a, pokazuju relativno niske stope profita, a karakterizira ih specijalizacija u podsektorima niže vrijednosti. Panonsku Hrvatsku karakterizira i niža produktivnost rada (37 % niža od ostatka Hrvatske), manje poslovne i poduzetničke aktivnosti (28 % manje) te manji udio velikih poduzeća koja izvoze. Gospodarstvo regije u globalnim lancima vrijednosti općenito je nisko pozicionirano. Dodatno, većinom tvrtki na području Panonske Hrvatske loše se upravlja te one zaostaju u smislu usvajanja strukturiranih praksi upravljanja. Predstavnici poslovnih subjekata smatraju da nedostaje potencijala za razvoj vještina što se najviše odražava u nedostatku otvorenosti sustava obrazovanja prema poduzećima, dok je strukturirana i dugoročno planirana razmjena znanja izvan regije slaba.

“Kada govorimo o Planu za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske, govorimo o 200 milijuna eura koji će biti na raspolaganju samo za poduzetnike i gospodarstvenike s područja Panonske Hrvatske. Na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, moći će se javiti već postojeći poduzetnici u okviru lanaca, ali naravno da će biti prilika i za novoosnovana poduzeća, start-upove kao i dodatna sredstva za poslovnu podršku svim onim poduzetnicima koji će razvijati nove proizvode i nove brendove Panonske Hrvatske”, izjavila je ministrica Nataša Tramišak.

Kako bi se utvrdili prioriteti ulaganja, izrađeni su planovi za industrijsku tranziciju tih regija. Na temelju utvrđenih globalnih trendova odabrane su prioritetne gospodarske niše i regionalni lanci vrijednosti koji već imaju tradiciju u gospodarstvu pojedine regije te mogu značajno transformirati gospodarstvo. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ranije je raspisalo Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti za svaku od pojedinih regija u okviru kojeg je pristiglo više od 1900 prijava zainteresiranih poduzetnika koji će imati priliku sudjelovati u kreiranju javnih politika za industrijsku tranziciju svojih regija. Cilj je međusobno umrežavanje, stvaranje strateških partnerstava, kreiranje regionalnih lanaca vrijednosti i, konačno, zajedničko pozicioniranje i izvan granica Hrvatske te jačanje rasta i razvoja poslovanja te otvaranje novih visokokvalitetnih radnih mjesta.

Za lakše otklanjanje gospodarske i socijalne štete prouzročene pandemijom, poticanja oporavka, očuvanja i otvaranja radnih mjesta te kako bi oporavak Hrvatske bio održiv, ravnomjeran, uključiv i pravedan, Hrvatska je u procesu izrade programskih dokumenata za korištenje fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine veliki naglasak stavila na teritorijalni pristup ulaganjima. Taj se novi pristup temelji na „Place-based” ulaganjima temeljem utvrđenog teritorijalnog kapitala, razvojnih izazova i razvojnih potencijala. To je u skladu sa strateškim okvirom Europske unije za regionalni razvoj – „Teritorijalnom agendom 2030.“ s ciljem uravnoteženog razvoja EU. Time se ističe važnost otključavanja jedinstvenog potencijala teritorija s određenim geografskim obilježjima i teritorijalnim kapitalom kroz integrirani pristup razvoju i „Place-based” ulaganjima.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Transformacija industrije, u skladu s globalnim trendovima industrijskog razvoja i uvođenje strukturnih promjena u regionalna gospodarstva u fokusu su industrijske tranzicije te su od posebnog značaja za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i usmjeravanje gospodarskog rasta i razvoja hrvatskih regija. Industrijskom tranzicijom Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske nastojat će se ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem dodatnih ciljanih ulaganja u okviru regionalnih lanaca vrijednosti na razini NUTS 2 regija.

Više informacija o procesu industrijske tranzicije potražite na stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i stranici www.strukturnifondovi.hr.