Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, objašnjava prednosti poslovanja s tvrtkom koja ima dugogodišnje internacionalno iskustvo te komentira proces uvođenja e-računa u Hrvatskoj.

Editel je jedan od vodećih međunarodnih pružatelja EDI rješenja specijaliziran za optimizaciju procesa opskrbnog lanca. Da li ta internacionalizacija donosi prednosti vašim klijentima? 
Editel je jedan većih pružatelja usluga digitalizacije i optimizacije B2B i B2G procesa u srednjoj EU gdje imamo više od 30 godina iskustva u lancima dopune u svim industrijama.  Prvo je tu FMCG i povezane usluge kao što su logistika i proizvodnja, pa sektor farmacije, textil/mode, bankarstva (eFactoringa), osiguranja, auto i elektro industrije,.. Našim korisnicima u digitalizaciji procesa s partnerima možemo ponuditi sve vrste usluga od razmjene podataka, prilagođavanja i integracije u njihov poslovni sustav do vizualizacije, e-računa, do e-arhiva i praćenja odnosno Monitoringa digitalnog procesa između partnerima. Svakako naša iskustva, mnogobrojne dobre prakse sa različitim tržištima, gdje neka već desetljećima optimiraju procese i definiraju poslovne standarde možemo ponuditi korisnicima u Hrvatskoj. To smatramo našom velikom vrijednošću i za njih.

Tko su vaši najveći klijenti i zašto su odabrali baš vašu tvrtku? 
To su prvo multinacionalke, a i velike domaće kompanije koje obično žele rješenja koja pokrivaju širi horizont njihovih potreba i koja pokrivaju međunarodni teritorij.  Tu možemo ponuditi lokalno prisustvo, jer smo neposredno prisutni u šest zemalja srednje Europe (Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska i Hrvatska), a s našim partnerima pokrivamo čitavu CEE i Balkan.  Naši korisnici u Hrvatskoj u trgovini su Bipa, Boso, Crodux, dm, Kaufland, KTC, Modiana, Spar, Studenac, grupacija Čakovečki mlinovi, OBI, Hervis itd., a putem naših partnera i Lidl, Metro, članice grupacija Fortenova (Agrokor)… Od proizvođača i distribucije to su Atlantic grupa, Baiersdorf,  Coca Cola, Dukat/Lactalis, Heineken, Henkel, Podravka, Saponia, Vindija, a u Horeca Falkensteiner, Medora, Valamar, Medika, Ljekarne te mnogi drugi.

Od prvog srpnja svi računi vezani uz javnu nabavu moraju biti izdani u elektroničkom obliku. Ima li problema u provedbi te odluke? Kakva su vaša iskustva? 
Naše iskustvo je da nigdje tako veliki projekt ne ide bez problema. Naravno da ima problema, ali su svi rješivi! To ne znači da bi problemi mogli biti puno manji, što bi moglo biti, ako bi svi tj. od naručitelja MINGO, izvođača Fine i obavezanika, projekt pokrenuli godinu ili barem pola godine ranije. Pa se desilo, da su čak i neki veći obavezanici ozbiljno pokrenuli projekt samo mjesec ili manje prije zakonske obaveze. A neki još uvijek ne!  Iskustva iz drugih zemalja su omogućila da su neke kompanije napravile potrebno podršku dosta brzo i bezbolno. No u kompleksnijim sredinama, ta implementacija će se još neko vrijeme optimizirati.

U kojem bi vremenu mogli biti stvoreni uvjeti za potpuni prijelaz na e-račune? 
U B2G – da se riješe svi veći problemi, vjerujem da će uvođenje još trajati par mjeseci odnosno barem do kraja godine. U B2B je slika drugačija jer je tu stvar interesa (ili drugačije – uštede) ili prisile (ili drugačije – poslovne prilike). U narednim 3-4 godina vjerujem da će u nekim industrijama biti velikih pomaka (FMCG, HORECA, Pharma, banke).  

Na koji još način digitalizacija može optimizirati poslovanje?
Tu nisu i pitanju samo e-računi o čemu se sada veliko priča! Implementacija e-računa je manji dio koji doprinosi digitalizaciji poslovnih procesa.  Moja je procjena tek do 10 posto! Veći dio su ostale informacije, podatci, izvještaji, statusi, sinkronizacija matičnih podataka, planiranja, itd. koja puno više doprinose sniženju troškova, smanjenju zaliha, manjoj administraciji, točnosti, ubrzanju procesa te većoj dinamici i odgovoru na potrebe tržišta ili zahtjeve javne uprave.