Slavonija i Baranja kriju mnoga bogatstva i ugodna iznenađenja. Ono što posljednjih godina posebno privlači goste, kojih ondje sve više ima, je autohtona i zdrava gastronomska ponuda. Otkrivamo zašto je baš jesen idealno godišnje doba za odlazak na gastro hedonistički vikend u Istočnu Hrvatsku.
O fajferici, fišu i paprici kojom su se plaćali životi
Od pamtivijeka je slavonska ravnica bila dobra prema svome seljaku. Osim obilja ravnice, u slavonsko-baranjsku gastronomiju utkana je baština slavenske, mađarske, germanske i otomanske kuhinje. Tamošnji “kulinarski pantheon” čine divljač, riblje delicije, fiš i šaran na rašljama, paprikaš, čobanac, grah u ćupu i jela od tijesta.
Posebne suhomesnate delicije čine prerađevine od crne slavonske svinje, poznate fajferice. Vrijednost i kvalitetu fajferica prepoznao je i popularni Vatreni Domagoj Vida, koji ih, kao pravi sin slavonske ravnice, uzgaja na svojoj farmi u Donjem Miholjcu. Prava umjetnost nastane kad ruke starih majstora zamiješaju meso ove autohtone hrvatske pasmine s baranjskom mljevenom paprikom i stvore slavonsko-baranjski kulen, okrunjen oznakom vrhunske kvalitete zaštićenog proizvoda Europske unije. Osim kulena, obvezna je degustacija i kulenove seke, kobasica, čvaraka i slanine.
Oni skloniji „zelenim“ delicijama, doći će na svoje na tržnicama slavonskih gradova. Na onu najveću, osječku, svježe namirnice iz okolnih sela pristižu od proljeća do kasne jeseni. Kratko putovanje „od polja do stola“ jedan je od glavnih razloga njihove svježine i neodoljivih boja, mirisa i okusa slavonsko-baranjske kuhinje. Od povrća dominira paprika na sve načine, svježa, pečena, pirjana, sušena, mljevena. Vjerovali ili ne, kroz povijest su se paprikom plaćali i životi! Legenda kaže kako je u Lug sredinom 16. stoljeća stigao poznati reformator te počeo osnivati reformatorske općine. Turci, pod čijom je opsadom Lug tada bio, nisu blagonaklono gledali na razvoj događaja, pa su ga uhitili i zarobili. Stanovnici Luga nisu imali novca kojim bi platili njegovu slobodu, pa su Turcima ponudili 100 kilograma mljevene paprike, što su ovi objeručke prihvatili i zarobljenika oslobodili.
Gastro abeceda istočne Hrvatske
Tko god jednom posjeti i osjeti Slavoniju i Baranju, uvijek im se vraća. No, nije zgorega malo pripreme za to fantastično gastro putovanje, pa evo temeljne gastro abecede istočne Hrvatske.
Čobanac – pikantni slavonski gulaš koji se priprema s nekoliko vrsta mesa, kuha se u kotliću
Čvarci – prešani komadići svinjske masti, koji se dobivaju topljenjem slanine s kožom
Kulen – suhomesnati proizvod, svinjsko crijevo punjeno smjesom od sitno nasjeckanog svinjskog mesa, mljevene crvene paprike, začina, suši se na dimu
Kulenova seka – suhomesnati proizvod sličan kulenu, razlika je u tome što se smjesom puni tanje svinjsko crijevo
Perkelt – jelo slično gulašu, no gušće, priprema se od različitih vrsta mesa, uglavnom teletine i junetine, a može se pripremiti i s ribom
Fiš paprikaš – gusta juha od riječne ribe, najčešće šarana ili više pomiješanih vrsta ribe, začinjena mljevenom crvenom paprikom
Salenjaci – tradicionalna slavonska slastica, prhki kolačići sa svinjskim salom i nadjevom od pekmeza
Šaran na rašljama – način pečenja na okomito postavljenim granama, peče se na otvorenom, rašlje se kružno postavljaju oko žara
Trganci – vrsta domaće tjestenine
Vanjkuši – jastučići od tijesta punjeni sirom ili pekmezom
Kako Slavonci objeduju?
Svaki pravi slavonski objed počinje aperitivima, domaćim rakijama od dunje, šljive, kruške, kajsije, oraha ili višnje, jer grijeh je probati samo jednu. Zbog blagotvornog utjecaja rakije na raspoloženje za stolom, nazdravlja se i po nekoliko puta, sve dok na stol ne dođe neki od specijaliteta. Uz obilno glavno jelo, uvijek ide i neka sezonska salata ili ukiseljena zimnica, a ni na desertima se ne štede kalorije. Još kad u pozadini zaore gajde, zasvira tamburica ili zagudi violina, zalogaji samo klize, a vino poteče. Jedno je sigurno, slavonska kuhinja nije dijetna, a njome će posebno biti oduševljeni obožavatelji mesa. No, čak i oni koji nisu ljubitelji mesa, nakon što probaju ove delicije, neće požaliti, jer, kako je izjavio čuveni engleski književnik Aldous Leonard Huxley, isti čovjek može biti tvrdi pesimist prije ručka i uvjereni optimist nakon ručka.
Za hedoniste-početnike, evo i prijedloga mesnog i ribljeg jelovnika. Prvi za predjelo ima kulen i čvarke, za glavno jelo perkelt od divljači, a za desert knedle sa šljivama. Riblji meni za predjelo ima dimljenu riječnu ribu, glavno jelo je šaran na rašljama, a desert su taške.
Kako nije svejedno s kim objedujete, tako nije svejedno i gdje objedujete. Malo koji osjećaj može se usporediti s uživanjem u autentičnom ambijentu slavonsko-baranjskih seoskih domaćinstava. Učenjaci bi rekli „sinestezija“, a mi kažemo – na nepcu kulen, u nosu miris čobanca koji „samo što nije“, u uhu rzanje konja, pred očima divota rascvjetanog dvorišta. Sve to u jednom od najslikovitijih sela, baranjskom Karancu, u Ulici zaboravljenog vremena. Budite sigurni da bi u ovakvom okruženju i Beckett dočekao Godota, jer neke se stvari najbrže rade polako, pa ne zaboravite da vrijeme koje ste si priuštili za uživanje, nije izgubljeno vrijeme.
Cool kulen donosi nagradu
Vrijeme prije uživanja možete iskoristiti za prijavu na kreativni natječaj na FB stranici Turističke zajednice Osječko-baranjske županije. Svi znamo da je kulen toliko dobar da nema dovoljno cool superlativa kojima bi se izrazio osjećaj nakon njegove degustacije. Baš zato, sve što trebate učiniti je ponuditi najkreativniji odgovor, odnosno osmisliti najbolju riječ koja opisuje stanje tijela i duha nakon konzumacije kulena. Nagrada za najbolji splet odgovora je hedonistički 𝐯𝐢𝐤𝐞𝐧𝐝 𝐳𝐚 𝐝𝐯𝐢𝐣𝐞 𝐨𝐬𝐨𝐛𝐞 u Slavoniji i Baranji od 02. do 04. listopada 2020. godine.
Kreativni natječaj traje do 28. rujna 2020. godine do 12 sati nakon kojeg će stručni žiri odabrati najkreativniji odgovor te objaviti ime dobitnika u komentaru ispod objave. Pomakni svoje granice, kreni na istok Hrvatske!
