Merlot zasigurno spada u jednu od najrasprostranjenijih svjetskih vinskih sorti s vojskom poklonika. I nije za čuditi, jer vina od merlota pretežito su vrlo zavodljiva te lako shvatljiva. Krasi ga šarmantna voćnost, mekane teksture, umjereno tijelo i zaokruženi tanini pa će biti dobra početna stanica za novopečene vinske zaljubljenike. Arome i okusi objedinjuju ples zrelih šljiva i višanja, ljubičica i šumskog poda, zatim začinskih nota tamne čokolade i vanilije, dok će u pozadini ponekad odisati aromama zelenih paprika.
Merlot generalno neće imati potencijal odležavanja kao što je to slučaj cabernet sauvignona, međutim neki super premium primjerci iz glasovitih berbi imat će vijek od preko tri desetljeća. Još se uvijek dobro sjećam boce Vieux Château Certan iz 1983. berbe, koju sam kušao na rođendanu jednog dragog prijatelja gdje smo svi za stolom ostali zapanjeni svježinom, koncentracijom i formom vina.
Globalna dominacija
Merlot je također vrlo zahvalan za uzgajanje i ima visok kvalitativni potencijal pa će predstavljati svojevrsno osiguranje za vinara – što potvrđuje njegovu kultivaciju od Francuske, Italije i Amerike, pa sve do Čilea, Argentine i Australije. To će se reflektirati u stilskim varijacijama te cjenovnom rangu, jer vina od merlota istovremeno su neka od najjeftinijih i najskupljih u svijetu. S cabernet sauvignonom, merlot je najveći ambasador crvenih vina u svijetu. Zbog svoje nenametljivosti i voćnosti, bit će idealan partner širokom dijapazonu jela kao što su pizze, jela s roštilja, tjestenine s umakom od rajčice, puretina ili janjeći kotlet. Merlot ima veliku ulogu u takozvanim Bordeaux kupažama, u kojima će ukrotiti robusniju strukturu te snažnije i astrigentne tanine cabernet sauvignona, a time iznjedriti finiji balans u vinu.
Tradicija Drniškog merlota
Merlot se vrlo dobro udomaćio i u Lijepoj Našoj – upravo u Drnišu, u srcu Dalmatinske Zagore gdje već desetljećima daje vrhunske rezultate. Vinogradarstvo i vinarstvo u ovom kraju seže u daleku 1796. godinu kada se podigao prvi vinograd na južnim padinama velebne Promine. Drniško područje obiluje submediteranskom klimom u kojoj hladna kontinentalna fronta susreće onu toplu mediteransku, kreirajući rapsodiju ruže vjetrova. Nadmorska visina od otprilike tri stotine metara, utjecaj kanjona Čikole i Krke i karbonatna tla Promine, ovdje stvaraju idealne uvjete za uzgajanje merlota. Tako se na području Petrova polja prvi merlot eksperimentalno posadio još 1972. godine, a nekoliko godina kasnije uslijedila je ekspanzija sadnje.
Danas se merlota ovdje uzgaja stotinjak hektara, dok redovito pristižu odličja s Londonskog Decanter World Wine Awards. Krajem svibnja održava se festival Drniškog merlota na kojem sudjeluju lokalni vinari gdje ponosno izlažu svoja vina, a ove godine festival je popratila radionica horizontalnog kušanja 2019. berbe, desne obale čuvenog Bordeauxa.
Tamo gdje je dom
Merlot potječe iz Francuske vinske regije Bordeaux u kojoj zauzima golemih šezdeset posto vinograda, a dolazi od Francuske riječi merle, što bi bio naziv za pticu kos. Merlot je motor vinske industrije Bordeauxa gdje se godišnje proizvede preko osam stotina milijuna boca vina. No njegov dom nalazi se na takozvanoj right bank ili desnog obali Bordeauxa, u kojoj su dvije najpoznatije apelacije Saint-Émilion i dosta manji Pomerol, u čijim vinima merlot čini preko sedamdeset posto kupaže.
Ujedno su to regije s najskupljim vinima merlota u svijetu, kao što su Petrus, Le Pin i Château Cheval Blanc, koja premašuju cijenu od tisuću eura po butelji. Dom je to vrlo ekstravagantnih takozvanih garažnih vina, koja su postala planetarno popularna sredinom 80-ih i početkom 90-ih. Proizvode se od nižih prinosa, a često odležavaju u stopostotnim novim Francuskim bačvama. Vina kao takva, karakterizira duboka rubinska boja, parfumirane note tamnog voća, šume i vanilije i mesnato tijelo s baršunastim taninima.
Trio fenomenalnih berbi
Dobra berba u vinskim regijama odrazit će se na veću komercijalnu uspješnost. Vina će biti kvalitetnija i tržišno atraktivnija od onih iz prosječnih ili lošijih berbi. Za Bordeaux, s obzirom na veličinu regije, to je od goleme važnosti za stabilnu vinsku ekonomiju te ulaganja u vinograde i podrume. 2019. berba glasi kao izuzetna koja se po kvaliteti uspoređuje s 2016. godinom.
I ne samo to, već 2019. uz 2018. i 2020. predstavlja trio fenomenalnih berbi Bordeauxa, koji se inače rijetko događa. Radilo se o vrućoj godini koja je ujedno imala i hladnije noći, što se odrazilo na veću koncentraciju voćnosti, strukturu tanina i svježim aromatskim profilom. 2019. berba briljirala je u gotovo svim apelacijama Bordeauxa s visokom konzistencijom kvalitete i potencijalom dugovječnosti. Također, viši alkoholi su savršeno balansirani i ne iskaču na nepcu. Usprkos tome što su neke vinarije podigle cijene svojih vina, još uvijek postoji dobra koncentracija onih s vrlo pristupačnim i korektnim cijenama.
Top 3 izbor horizontalnog kušanja
Château Moulin Haut-Laroque, Fronsac
Fronsac je manja apelacija na desnoj obali te slovi za najljepši seoski krajolik Bordeauxa. Krasi je brdoviti teren i vrlo je dobra cjenovna alternativa desne obale. Obitelj Hervé vlasnik je posjeda od 1607. godine, a prvu butelju vina napunila je 1890. godine. Prosjek starosti loza je šezdeset godina, dok je manji dio sorte malbec star preko stotinu godina. Kupaža vina je u omjeru: 65% merlot, 20% cabernet franc, 10% cabernet sauvignon i 5% malbec. Vino je 14 % alkohola a cijena oko 30 eura.
Château du Domaine de L’Eglise, Pomerol
Pomerol slovi za najluksuzniju apelaciju desne obale. Uključuje male posjede s otprilike stotinu i pedeset vinara i vinogradara. Najbolji terroir uključuje glinu s velikim udjelom željeza, a neki posjedi raspolažu s velikom koncentracijom plave gline. Posjed postoji od 1589. godine, no vinarija koja je inače u blizini renomiranog Château L’Evangilea, značajni iskorak napravila je tek s 2009. berbom. Kupažu čine 97 % merlot i 3 % cabernet franc. Vino je 15 % alkohola a cijena oko 60 eura.
Château Beau-Séjour Bécot, Saint-Émilion Grand Cru Classé B
Saint-Émilion najveća je apelacija desne obale, a ujedno je i prva regija Bordeauxa koje je započela s izvozom. Raspolaže s oko četiri stotine proizvođača, a terroir čine vapnenačka tla s oblutcima na površini. Grand Cru Classé A i Grand Cru Classé B, najviše su klasifikacije kvalitete koja se ažurira svakih deset godina, dok je u potonjoj Château Beau-Séjour Bécot prisutan od 1955. godine. Osamnaest i pol hektara krase fosili morskih zvijezda, a prosjek starosti loza je oko četrdeset i pet godina. Kupažu čine: 80% merlot, 15% cabernet franc i 5% cabernet sauvignon. Vino je 14,5 % alkohola a cijena oko 80 eura.
