Zbog čega su neka vina deset, dvadeset ili tristotine puta skuplja od onih cjenovno prosječnih, recimo petnaest eura? Zašto su određena vina svijetlije nijanse, i da li nam ona sugeriraju manje kvalitetnije vino? A što je tek sa mirisima, okusima i teksturama?

Cjelokupnom doživljaju koji će u datom trenutku imati presudnu ulogu što nam se svidjelo a što nije. Mnogo je zapravo nepoznanica kada se susretnemo s čašom vina, no koštala ona po cijeni od pet kilograma krumpira ili kao Omega ručni sat, konačni suci doživljaja smo sami mi. Zadovoljstvo ili ne, određena vina zahtjevat će mnogo više pažnje, analitike i ono najvažnije – strpljenja. Takva vina, mamit će naš intelekt, te će postepeno otkrivati svoju ljepotu, karakter i budućnost.

Graciozno i suptilno, poput zakašnjelog koraka koji se na prvu doima pretecioznim – bez kompromisa u njegovu izričaju i suštini pokreta. Stoga valja pričekati, osvrnuti se i udahnuti. Jer možda će upravo ta butelja rasplamsati onu emociju spoznaje, ljepote od svega nekoliko sekundi. Uistinu, sve što je lijepo kratko i traje. Pitanje je samo, jesmo li te sekunde pretvorili u doživotni trezor vrijednosti koji će nas baždirati na tiše tonove i složenije kompozicije.

Velika obitelj

Pretpostavlja se da u svijetu postoji oko desttisuća sorti vinove loze. Međutim, nisu sve namijenjene za proizvodnju vina, jer statistika uključuje sorte za proizvodnju stolnog grožđa i grožđica. Također, vina od većine sorata nam neće biti dostupna, niti ćemo ikada čuti za njih. Zapravo, tek njih tridesetak je globalno komercijalno i zauzimaju pedeset posto površine svjetskih vinograda.

Sorte će se razlikovati po boji, obliku i veličini grožđa, otpornosti i osjetljivosti te mirisima i okusima. Neke od vodećih sorti francuskog su porijekla. Cabernet sauvignon, merlot i chardonnay dominiraju vinogradima svijeta, a vina od njih naći ćemo na svakom koraku. I crni pinot se etablirao u top pet vodećih crni sorti, ali i časno drži krunu najskupljih vina svijeta.

Boja je varka

Zašto baš crni pinot? Vina od njega gotovo su uvijek prozirna, s manjim intenzitetom obojenosti, laganog do umjerenog tijela te nižih tanina i alkohola. Moglo bi se naslutiti kako se radi o bezkarakternom vinu, sokiću koji nije vrijedan naše pažnje. Neki će reći, “ma to je žensko vino “. Nekada se doduše tako govorilo i za ružičasta vina, a sada ih muška populacija gotovo podjednako konzumira kao ona ženska.

Jer boja je varka, i nikada ne bismo smjeli pretpostavljati kvalitetu vina temeljem njegove boje, baš kao što nebi trebali suditi knjigu po koricama. Crni pinot raspolaže s manjom količinom antocijana to jest grupom antioksidanata koja sadrži pigmente boje. Stoga će i biti manjeg intenziteta nego recimo syrah ili plavac mali, no to ne znači da će vino biti manje kompleksnije jer ne posjeduje duboku tamnu boju i gustoću. Jer ponekad, sve što je okom bogato nije uvijek kompleksno i divno. Zar ne?

Neprijatelj nikad ne spava

Crni pinot smatra se najkarizmatičnijom vinskom sortom – i to ne slučajno. Jedna je to od rijetkih sorti koja će vješto preslikati ekspresiju teroara i prenijeti ga sa sobom u bocu. Naručito ako se radi o mikro lokalitetima sa većim udjelom vapnenca i nešto manjim gline u tlu. Ovdje govorimo o prastaroj francuskoj sorti koja se još spominje u 14. stoljeću.

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Jesmo li spremni?

Pioniri digitalne tranzicije u Hrvatskoj transformaciju su započeli eRačunom

Premda je njezin dom Burgundija, veliku ulogu igra u francuskoj pokrajni Champagne, no etablirala se diljem Europe, Amerike i Čilea, Australije i Novog Zelanda te Južne Afrike. Genetski je vrlo nestablina i sklona mutaciji, stoga imamo čitavu obitelj pinota, kao što su bijeli pinot, sivi pinot i šampanjski pinot meunier. Zbog svojih tankih kožica vrlo je osjetljiva na viruse i bolesti u vinogradu. Sunce joj je također veliki neprijatelj, zato i najbolje rezultate daje u hladnijoj klimi u kojoj rano dozrijeva.

Vina će imati vegetalan karakter sa povišenom kiselinom ukoliko zrenje nije dosegnulo svojoj optimum, dok s druge strane ako je grožđe prezrelo, vina će biti džemasta, tupa i neharmonična. Sve u svemu, crni pinot vrlo je zahtjevan za uzgajanje, a niski prinosi su krucijalni za dobru kvalitetu vina. Vrlo je skupo proizvoditi čak i prosječno dobar crni pinot. Pitate se onda, zašto je zbog cijele te problematike vinogradari uopće sade i rade s njom? E pa zato, jer kada se sve stvari pogode kako trebaju, dobit ćemo najfiniju kompoziciju zavodljivosti, suptilnosti i dugotrajnosti. Uštimani orkrestar i putovanje kroz dušu.

Jazz u čaši

Crni pinot bit će konstantna inspiracija njegovim najvjernijim obožavateljima. Sorta je to koja će dati božanske mirise, ultra zavodljive voćne arome i sexy baršunaste teksture. Dobar crni pinot biti će vrlo parfemičan s notama crvenog voća, zemlje i toasta. Imati će umjereno do višu kiselinu, mekane i svilenkaste tanine te će biti veoma slasan s dugotrajnim završetkom. Izvrsno se sljubljuje s francuskim hrastom, a tokom odležavanja u boci poprimit će note šumskog poda, gljiva, kože i divljači.

Posebni naglasak je na trešnje, maline i jagode, a u kombinaciji sa začinskim notama vanilije i dima, te onih šumskih – crni pinot besprijekorno objedinjuje kompleksnost i eleganciju kakvu niti jedna druga sorta ne može postići. Ples je to između šarmantnosti voća, zavodljivosti sekundarnih te ozbiljnosti tercijarnih nota. Toplo-hladna igra na najjače. Bez kompromisa i bilo kakvog upozorenja.

Crni pinot neći dati moćna vina punog tijela kakva nalazimo na mediteranu, stoga je bitno pažljivo pristupiti – baš kao kad sjednemo u fotelju, naćulimo uho i utonemo slušajući jazz klasik poput Take Five od Dave Brubeck kvarteta iz 1959. godine. Svaki put čuješ nešto novo, neki suptilni detalj koji ti je promaknuo 178 puta prije – i onda se nasmiješiš i kažeš sam sebi “kako je ovo dobra stvar”! E to je crni pinot! Igra bez granica i žudnja za otkrivanjem neotkrivenog. Slow tempo i čekanje.

Idealan partner hrani

Radilo se onima iz Europe ili primjercima iz Novog Svijeta, zbog izrazite voćnosti, niskih tanina i viših kiselina, crni pinot biti će fantastičan partner širokom dijapazonu gastronomije. Ukoliko niste ljubitelj bijelih vina a naručili ste tuna steak, ne trebate se uopće misliti. Voćnost, niska koncentracija tanina i niži alkoholi crnog pinota, savršeno će se sljubiti s umami profilom tune. Slično će biti s lososom koji ima dovoljno masnoće za pratiti lagano tijelo crnog pinota.

Meki sirevi poput Camemberta, šumske gljive i svinjeći medaljoni, bit će klasične opcije za uparivanje s crnim pinotom. Zapravo većina umami namirnica te onih sa većim udjelom masnoće, potencirat će voćnost crnog pinota i sljubiti se jako lijepo. Apsolutni pobjednik uparivanja s crnim pinotom zasigurno pripada pačjim prsima, kroz čiju će se masnoću vino nesmetano ušetati, prvenstveno zbog više kiseline, dok će njegov spektar crvenog voća idealno komplementirati aromu divljači. Baš kao što se često uz divljač poslužuju umaci ili džemovi od brusnica i malina.

Konzumacija ili ulaganje? Zašto ne oboje?

Pristupačnije opcije s naglaskom na voćnost i manju koncentraciju, mogu biti izbor za svaki dan, no ozbiljniji primjerci sa većom strukturom, hrastom i taninskom kičmom, zahtjevat će jednako ozbiljan pristup. Potencijal odležavanja crnog pinota, ne može se mjeriti sa vinima od syraha ili cabernet sauvignona, ipak, najbolji svjetski primjerci iz fantastičnih berbi mogu ići preko trideset ili četrdeset godina. Vina sa glasovitih burgundijskih Grand Cru i Premier Cru položaja poput Vosne-Romanée i Les Amoureuses te renomiranih vinara kao što su Domaine de la Romanée-Conti i Domaine Georges Roumier, dostižu cijenu i od nekoliko tisuća eura po butelji, pa su vrlo dobra investicija jer im tržišna cijena konstantno raste.

I sasvim je normalno da se butelja crnog pinota iz Burgundije na sekundarnim tržištima proda po tri do četiri puta više od originalne podrumarske cijene. Ponuda je mala a potražnja izuzetno velika. Stoga, ulaganje u ikonska vina iz dobrih berbi može biti vrlo lukrativan potez. Odlučili se za upoznavanje i konzumaciju, ili investiciju, ključ uspjeha crnog pinota leži u strpljenju i finim detaljima – jer sve ono dobro, zahtjeva vrijeme i razumjevanje.

Moj top 3 odabir:

1. Louis Latour Chambolle-Musigny 2018, Burgundija, Francuska

Ikonska vinarija koja je u vlasništvu obitelji od 1797. godine, proizvodnji vina pristupaju tradicionalno i održivo. Chambolle-Musigny čuveni je položaj poznat po svojoj izrazitoj parfemičnosti, a ovo village izdanje iz odlične 2018 berbe asimilirat će vas svojim raskošnim bouquetom i baršunastim teksturama.

2. Burn Cottage, Burn Cottage Vineyard Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland

Nekadašnje imanje koje je služilo kao ispaša za ovce, 2003. godine biva vinogradom. Danas je jedan od vodećih u regiji Central Otago koji se rukovodi biodinamičkim principima. Burn Cottage Vineyard perjanica je vinarije s minimalnom intervencijom, dubokom bojom te intenzivnim tamnim voćem.

3. Korak, Crni Pinot Križevac i Cimbuščak 2022, Plešivica, Hrvatska

Jedna od vodećih Hrvatskih vinarija koja ima jasnu filozofiju vinarstva unatrag dvadesetak godina. Plešivički amfiteatri savršeno su stvoreni za kultivaciju crnog pinota, a ovaj Korakov koji odiše šarmatnim notama zrelih trešanja i šume, bit će idealna početna stanica za ulazak u ozbiljan svijet crnog pinota.