Ulaganje u ljude najveća je dugoročna vrijednost bilo kojeg sustava. Kontinuirano učenje i razvoj utječu na uspjeh pa se mentorstvo izdvaja kao ključni faktor koji oblikuje karijere. Stručne studije potvrđuju njegovu važnost pa tako, prema Harvard Business Reviewu, 71 posto kompanija s Fortune 500 liste ima formalne mentorske programe, a McKinsey upozorava da takvi programi povećavaju spremnost budućih lidera za preuzimanje viših pozicija za čak 42 posto.
Slično tome, Gallupovo istraživanje pokazuje da su zaposlenici s mentorom gotovo dvostruko skloniji tvrditi da su u protekloj godini imali prilike učiti i napredovati te da im poslodavac pruža jasan plan razvoja karijere. Međutim, tek 40 posto radnika uopće ima mentora, što jasno pokazuje koliko je ovaj potencijal nedovoljno iskorišten. I u Hrvatskoj se sve više prepoznaje važnost mentoriranja i sklonost tom globalnom trendu, a neke naše domaće inicijative potvrđuju iste spoznaje. Tako, primjerice, sudionice programa mentoriranja udruge Lead.You ističu kako su upravo mentorski razgovori obogatili njihove poslovne i osobne perspektive.
Program mentoriranja koji provodi udruga Lead.You primjer je takvog suvremenog pristupa mentorstvu: promišljenog, partnerskog i duboko usmjerenog na stvarne potrebe ljudi u različitim fazama karijere. Iskustva mentorica i mentoriranih uključenih u program potvrđuju da je mentorstvo često prijelomna točka u kojoj se stvari počinju slagati jasnije, hrabrije i autentičnije.
Dvosmjeran proces
“Mentoring vidim kao dvosmjeran proces u kojem obje strane rastu – mentorirani kroz samopouzdanje i jasnoću, a mentor kroz nove uvide i vlastitu refleksiju”, ističe Tatjana Pejčinović, članica Uprave tvrtke True North i stručnjakinja za podatke i umjetnu inteligenciju, mentorica u Lead.You programu. U radu s Ivanom Vinceković, kojoj je mentorica, Tatjana naglašava koliko je dragocjeno promatrati kako se kroz razgovore otvaraju nova razmišljanja i jača svijest o vlastitoj snazi. No, istodobno, i sama prolazi proces učenja: dijeljenje iskustava, povjerenje i autentičnost postaju podsjetnik na temeljne vrijednosti profesionalnog i osobnog razvoja.

Takva dvosmjernost jedna je od ključnih razlika između mentorstva i klasičnog savjetovanja. Mentor nije netko tko zna više, nego netko tko zna slušati, postavljati prava pitanja i pratiti drugu osobu na njezinu putu.
To potvrđuje i Ivana Vinceković, koja ističe da joj je mentorski proces omogućio sagledavanje vlastitog profesionalnog puta iz šire perspektive. “Osvijestila sam vlastite snage, ali i područja na kojima želim dalje raditi. Posebno mi je značilo što sam, uz Tatjaninu validaciju i dijeljenje iskustava, shvatila da imam više kompetencija i iskustva nego što sam sama prepoznavala.” Kao jednu od najvećih prepreka navodi sklonost pretjeranoj samokritičnosti – obrazac koji se, kroz siguran mentorski odnos, postupno razgrađuje.
Mentorstvo se često doživljava kao alat za mlade profesionalce, no Lead.You iskustva pokazuju da ono ima jednaku, ako ne i veću vrijednost u fazama profesionalne tranzicije. Sanja Jovanović pod mentorskom je palicom Tanje Purete, osnivačice i direktorice tvrtke Ramiro, specijalizirane za razvoj organizacija i ljudi, koja je u mentorski proces ušla nakon 26 godina radnog staža i bogatog profesionalnog iskustva.
Strukturirani ‘brainstorming’
“Bila sam svjesna da se ne mogu sama voditi kroz vlastitu transformaciju i da je takav put teži i sporiji”, ističe Sanja. Ključnim je smatrala rad s mentoricom koja razumije B2B poslovanje i ima konkretne poslovne rezultate. Njihove susrete opisuje kao strukturirani “brainstorming” koji joj donosi jasnoću smjera, konkretne korake i snažnu podršku u razvoju poslovne ideje.
Tanja Pureta mentorstvo opisuje kao duboko partnerski odnos koji zahtijeva ozbiljno upoznavanje osobe s kojom radi. “U početku se trebam potpuno izuti iz svojih cipela te vrlo znatiželjno i strpljivo ući u njezine. Sve se može jako razlikovati od moje prve pretpostavke o tome kako bi trebao izgledati njezin put.” Upravo zato, naglašava, mentorstvo nije dociranje ni prenošenje gotovih rješenja, nego zajedničko traženje iskustava i koraka koji su u skladu s vrijednostima, potrebama i unutarnjim kompasom mentoriranih. Takav pristup traži i spremnost mentorice da stalno širi vlastitu perspektivu, razvija kreativnost u radu s ljudima te prihvaća povratne informacije kao sastavni dio procesa.

Za Moniku Majstorović, direktoricu marketinga, rasta i poslovnog razvoja u A1 Hrvatska, mentoricu u ovom programu, mentoring nije davanje recepata, već stvaranje prostora u kojem se može biti iskren, ranjiv i realan, gdje možemo zastati i razmisliti.

“Često se pokaže da problem nije manjak znanja ili ambicije, nego višak sumnji, tuđih očekivanja i vlastitog pritiska.” Kroz mentorski proces razotkrivaju se obrasci koji koče, ali i potencijali koje osobe same ne vide jer su im previše “normalni”. Ističe da mentoring možda ne daje gotove odgovore, ali pomaže da se slika raščisti i sljedeći korak napravi s više jasnoće, samopouzdanja i povjerenja u vlastite odluke. Takav siguran prostor, u kojem su dopuštene ranjivost i iskrenost, mentoriranima omogućuje donošenje odluka s više jasnoće i povjerenja u sebe.
Jelena Strišković ističe da joj je Lead.You program pružio upravo to – prostor za refleksiju i osobni razvoj. “Jasnije sam osvijestila svoje snage i vještine, ali i razvojne praznine. Posebno mi je značila perspektiva mentorice s bogatim profesionalnim iskustvom koja mi je pomogla sagledati širu sliku vlastitih mogućnosti i smjera razvoja”, objašnjava Strišković.
Osim konkretnih uvida, mentorski proces često donosi i emocionalno rasterećenje. Teme i situacije koje iscrpljuju postaju lakše za razumjeti i otpustiti kada se o njima može otvoreno govoriti.
Ivana Dolenec, također mentorirana u programu, mentoring opisuje kao iznimno vrijedan prostor za razmjenu misli i dilema s osobom koja razumije kontekst i postavlja prava pitanja. “Misli koje su mi bile raspršene dobile su jasniju strukturu i smjer. Mentoring mi je pomogao otpustiti dio sumnji i unutarnjih blokada te donositi odluke s više sigurnosti.” Ključan je i osjećaj da u tom procesu nije sama. Upravo ta dimenzija često nedostaje u profesionalnim okruženjima, osobito na višim razinama odgovornosti, gdje se od pojedinaca očekuje sigurnost, brzina i samostalnost. Mentorstvo tada postaje tiha, ali snažna infrastruktura razvoja.
Iskustva Lead.You mentorica i mentoriranih jasno pokazuju da mentorstvo nije jednokratna intervencija, već proces koji gradi dugoročne kapacitete: jasnije odluke, snažnije samopouzdanje, veću otpornost na promjene. U kontekstu tržišta rada koje traži stalnu prilagodbu, mentorstvo se nameće kao jedno od najpametnijih ulaganja. Ono što se vidi u iskustvima Lead.You sudionica potvrđuje se i na globalnoj razini. Studija Wharton Business Schoola pokazuje impresivne učinke: sudionici programa mentoriranja značajno su napredovali u karijeri – mentori su čak šest puta, a mentorirani pet puta češće dobivali promaknuće u odnosu na one koji nisu bili u programu. Uz to, stopa zadržavanja radnika u poduzeću bila je znatno viša među sudionicima mentorskog programa.
Jednako je bitna i činjenica da 94 posto zaposlenika navodi kako bi dulje ostali u kompaniji kad bi im poslodavac pružao više prilika za učenje i razvoj, što dodatno naglašava vrijednost mentorskog programa u zadržavanju talenata. Brojni globalni primjeri pokazuju kako tvrtke strateški koriste mentorstvo. Većina korporacija s Forbesove liste najvećih ozbiljno ulaže u mentorske programe, a mnogi svjetski lideri poput Googlea ili IBM-a formalizirali su ih kako bi obogatili razvoj svojih zaposlenika. Gallup upozorava da kompanije s formalnim mentorskim programima ne samo da pomažu zaposlenicima da iskažu svoj puni potencijal, već i da stvore organizacijsku kulturu koja potiče razvoj.
Strateško ulaganje
Istraživanja pokazuju da mentoring programi pridonose većoj angažiranosti zaposlenika i boljem odnosu prema poslu jer se ljudi osjećaju podržano i motivirano za učenje i rast. Formalni mentorski programi grade kulturu učenja i povjerenja unutar organizacije, što zauzvrat može povećati produktivnost i osjećaj pripadnosti timu.
Kada se prožmu osobna iskustva i dokazi iz istraživanja teško je osporiti da u današnjem poslovnom svijetu svaka organizacija i svaki pojedinac imaju koristi od mentora. Vrijeme je da prestanemo biti među onih 60 posto zaposlenika bez mentora i zapitamo se tko će biti vaš mentor ili mentorirani? Budući lideri i stručnjaci trebaju prepoznati mentorstvo kao strateško ulaganje u karijeru, a organizacije bi trebale proširiti formalne programe kako bi svakom članu tima omogućile ovaj ključni poticaj.
Prema Association for Talent Developmentu, organizacije s robusnim programima mentorstva mogu zabilježiti i do 15 posto povećanja produktivnosti zaposlenika te do 20 posto povećanja angažiranosti, što vrlo jasno i mjerljivo pridonosi boljoj organizacijskoj kulturi i poslovnim rezultatima. Zato mentoring nije samo lijepa ideja o davanju savjeta, već strategija ulaganja u ljude koja se isplati kroz veću učinkovitost tima, stabilnost radne snage i snažniju organizaciju.