Unatoč usporavanju dinamike zapošljavanja, većina zaposlenih u Hrvatskoj ostaje dulji period na istom radnom mjestu, a standardni karijerni put uključuje promjenu nekoliko poslodavaca, pokazuje najnovije istraživanje Alma Career Croatia, tvrtke pod čijim je okriljem brend MojPosao, provedeno među 1100 ispitanika. Kad je riječ o ukupnom broju poslodavaca tijekom dosadašnje karijere, većina ispitanika (52%) navodi kako su do sada promijenili tri do pet radnih mjesta. Četvrtina ih se zadržala na dva posla, dok je gotovo petina prošla kroz između pet i deset poslodavaca. Manji udio, od pet posto ispitanika ističe kako su tijekom karijere radili za više od deset različitih poslodavaca. Podaci sugeriraju da je promjena nekoliko poslodavaca tijekom karijere postala standardan obrazac, ali bez prečestog mijenjanja radnog okruženja.
Ostaju više godina
Na pitanje koliko dugo su ostajali kod posljednjeg poslodavca, najmanji udio, svega osam posto, izjavilo je da je na toj poziciji ostao manje od šest mjeseci. Do godinu dana radilo je njih 12 posto, a 23 posto ispitanika navodi da su se zadržali između jedne i pet godina. Značajan pokazatelj stabilnosti je činjenica da je 24 posto zaposlenih provelo više od deset godina kod posljednjeg poslodavca, što upućuje na postojanje snažnih dugoročnih radnih odnosa na dijelu tržišta rada. Istodobno, samo tri posto ispitanika navodi kako im je trenutačni posao ujedno i prvo zaposlenje, što ukazuje na to da većina zaposlenih u radne odnose ulazi s prethodnim iskustvom.
Većina ispitanika (76%) ističe da su prilikom promjene poslodavca najčešće sami donijeli odluku o odlasku, dok je tek pet posto navelo da su otkaze uglavnom dobivali. Petina (19%)je izjavila da su kroz karijeru jednako često sami davali otkaz i bili otpušteni, objavljeno je na portalu MojPosao.
Kao glavni razlog napuštanja radnog mjesta, čak 61 posto ispitanika navodi nezadovoljstvo plaćom. Nešto manje, ali opet značajan udio (57%), odluku o odlasku povezuje s narušenim međuljudskim odnosima i općenito lošim radnim okruženjem. Profesionalni razvitak bio je motiv za promjenu posla kod 44 posto sudionika, dok su među čestim razlozima istaknuti još i loši radni uvjeti (41%), neslaganje s nadređenima (28%) te prekomjerni prekovremeni rad (21%).
Prilikom odabira novog poslodavca, zaposlenicima su ključni faktori pozitivna i podržavajuća radna atmosfera (85%) i konkurentna plaća (82%). Ravnoteža između poslovnog i privatnog života također igra značajnu ulogu jer to važnim ističe 56 posto ispitanika. Za mnoge su važni i praktični aspekti, poput blizine radnog mjesta (44%) te fleksibilnog radnog vremena (34%). Više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj (54%) radi u svojoj struci, a dvije trećine ispitanika (69%) tvrdi kako njihovi radni zadaci odgovaraju poziciji koju obnašaju.
Svaki četvrti nezadovoljan
Iako podaci ukazuju na stabilno i pozitivno tržište rada, negativnih emocija ipak ima. Prema rezultatima istraživanja, svaki četvrti ispitanik izražava nezadovoljstvo svojom trenutačnom radnom pozicijom, dok čak polovica sudionika smatra da im je radni dan preopterećen zadacima. S druge strane, 38 posto zaposlenih navodi kako su zadovoljni svojom ulogom na poslu.
Podsjetimo, Hrvatska je treća u Europskoj uniji prema intenzitetu rasta zapošljavanja u zadnjih godinu dana, pokazali su nedavno podaci Eurostata. Ispred nas su jedino Malta i Irska. Iako podaci Eurostata pokazuju da je RH na visokom mjestu po rastu zaposlenosti u posljednjih godinu dana, najnoviji pokazatelji domaćih akademskih institucija upućuju na usporavanje dinamike zapošljavanja. Prema Indeksu slobodnih radnih mjesta (OVI), koji prati Ekonomski institut Zagreb, broj oglasa za posao u svibnju pao je za 13,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je peti mjesec zaredom kako se bilježi pad, što sugerira da poslodavci trenutačno objavljuju manje novih natječaja, unatoč i dalje visokoj razini zaposlenosti. Drugim riječima, tržište rada ostaje snažno, ali se znakovi usporavanja sve jasnije naziru. Usporavanje potražnje za radnicima sugerira da se tržište rada polako prelijeva iz faze rasta u fazu stabilizacije, što bi u mjesecima koji slijede moglo značiti manje novih prilika i sporiji tempo zapošljavanja.
Broj nezaposlenih u travnju ove godine pao je ispod simbolične granice od 80 tisuća. Istovremeno, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zabilježio je rekordnih 1,74 milijuna osiguranika, što je najviša razina od 1991. godine. Pozitivan trend najizraženiji je u sektoru trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva, zdravstva i socijalne skrbi.
