U svijetu koji često romantizira uspjeh Marijana Pašalić ga živi na konkretan, sustavan i tih način. Na čelu Affidea poliklinike, vodeće privatne dijagnostičke mreže poliklinika u Hrvatskoj i regiji, svakodnevno balansira između visokih medicinskih standarda, potreba pacijenata i izazova tržišta koje se neprestano mijenja. No, njezina filozofija ostaje jednostavna, zdravstvo mora zadržati ljudsku mjeru. U razgovoru govori o svom “leadership” pristupu, strateškim ulaganjima i pomacima u svijesti pacijenata, ali i o vlastitim ritualima brige o zdravlju u poslovnoj svakodnevici koja ne poznaje pauzu.
Poliklinika Affidea pozicionirala se kao referentna točka za kvalitetno i ‘one stop’ mjesto po pitanju zdravlja. Što smatrate ključem tog uspjeha?
Referentna smo točka za preciznu dijagnostiku, multidisciplinarni pristup i medicinu koja stavlja čovjeka u središte. Ključ našeg uspjeha nije jedna stvar, to je spoj vrhunskih stručnjaka, kontinuiranih ulaganja u tehnologiju i nečega što često ostane nevidljivo, a to je odnos prema svakom pacijentu. Ljudi osjećaju kada ih se vidi, čuje i razumije. Upravo to povjerenje temelj je rasta.
Koji su najveći izazovi u vođenju zdravstvene ustanove u današnjem okruženju – i kako ih rješavate?
Današnje zdravstvo nosi dva velika izazova. S jedne strane, imamo ubrzane tehnološke promjene i porast očekivanja korisnika, a s druge, ograničenje u resursima, od kadra do sustava. Ključno je ostati okrenut čovjeku, ali istovremeno biti fleksibilan u organizaciji, ubrzan u donošenju odluka i dovoljno hrabar za promjene. Svaki izazov rješavamo dijalogom, jasnom vizijom i sustavnim ulaganjem u ljude. Bez tima nema sustava.
Kako spajate visoke medicinske standarde s očekivanjima modernog pacijenta koji želi više od ‘klasičnog’ zdravstvenog pregleda?
Moderni pacijent više ne traži samo stručnu dijagnozu – on traži jasnoću, brzinu, osjećaj sigurnosti i pristupačnost informacija. Naš je zadatak omogućiti vrhunsku medicinu, ali na način koji je pacijentu razumljiv i ugodan. Zato standardi kod nas ne znače samo protokoli i tehnologija već empatiju, individualiziran pristup i pažljivo vođeno korisničko iskustvo. Naš tim zna da svaki pregled počinje i završava ljudskim dodirom.
U koje ste segmente najviše investirali posljednjih godina – i zašto?
Najviše smo investirali u tri ključna područja: razvoj stručnog kadra, dijagnostičku opremu nove generacije i digitalizaciju procesa. Želimo da naši pacijenti imaju pristup najpreciznijim i najbržim mogućim rezultatima, bez nepotrebnog čekanja. Svjesni smo da zdravstvo ne može napredovati bez motiviranih i osposobljenih ljudi, stoga kontinuirano ulažemo u edukaciju i razvoj karijera naših zaposlenika. Tako osiguravamo njihov profesionalni rast, ali i zadovoljstvo pruženim razumijevanjem. Modernizirali smo dijagnostičku opremu nove generacije, čime smo omogućili brže i preciznije rezultate za naše pacijente, smanjujući vrijeme čekanja. I treće – posvetili smo znatne resurse digitalizaciji procesa, što nam omogućava da iskustvo pacijenata učinimo jednostavnijim i dostupnijim.
Primjećujete li porast svijesti o preventivnoj medicini kod hrvatskih pacijenata?
Definitivno. Sve je više ljudi koji dolaze na preglede ne zato što ih nešto boli, nego zato što žele znati, prevenirati i djelovati na vrijeme. Taj pomak u mentalitetu iznimno je važan jer mijenja cijeli pristup zdravstvu – iz reaktivnog prelazimo u proaktivni. Naša uloga u Affidei je taj trend dodatno poticati edukacijom, dostupnošću pregleda i stvaranjem iskustva koje nije zastrašujuće, nego poticajno. Prevencija nije luksuz, nego najodgovorniji oblik brige o sebi.
Koji su najznačajniji trendovi u medicini i zdravstvu koji oblikuju vašu strategiju?
Prva velika promjena je personalizirana medicina – više ne govorimo o prosječnim pacijentima, nego o točno određenim individualnim profilima. Drugi trend je integracija AI-ja u dijagnostiku – već sada uvelike pomaže našim timovima u interpretaciji nalaza i povećanju točnosti. Treći je digitalno korisničko iskustvo, pacijenti žele kontrolu, preglednost i brzinu. Naša strategija temelji se na povezivanju te tri dimenzije s onim što nikad ne smije nestati – ljudskim dodirom i povjerenjem.
U čemu vidite razliku između ‘klasičnog liderstva’ i liderstva u zdravstvu?
Liderstvo u zdravstvu nosi odgovornost koja nadilazi financijske ciljeve. Ovdje ne upravljate samo procesima, već i emocijama, strahovima, nadama i neizvjesnošću ljudi koji vam dolaze. Zato vjerujem u tihu prisutnost, konzistentnost i otvorenu komunikaciju. Povjerenje se ne gradi kroz titule, već kroz ponavljanje dobrih odluka, osobnim primjerom.
Kako osobno brinete o svome zdravlju?
Ravnotežu ne postižete savršenstvom, već svjesnim izborima. Za mene su to redoviti preventivni pregledi, bez izgovora. U svrhu održavanja balansa, dobrog psiho-fizičkog zdravlja, provodim aktivnosti koje me ispunjavaju i opuštaju. To su kuhanje koje podiže moje raspoloženje te ples koji, osim “feel good” osjećaja, pomaže u održavanju tjelesne kondicije. Zdravlje ne shvaćam kao zadani luksuz, već kao proces – svaki dan iznova.
Koju biste poruku poslali čitateljima koji zdravlju pristupaju tek kad ih nešto zaboli?
Zdravlje nije nešto što “počinjemo rješavati” kad osjetimo bol – ono se njeguje u svakodnevnim navikama, u prevenciji, u osviještenim odlukama. Ako volite sebe, briga o zdravlju nije obveza, nego dar. Bih li opet izabrala isti put? Bez dvojbe. Zdravstvo je izazovno, kompleksno i zahtjevno, ali rijetko koja profesija daje vam priliku da u isto vrijeme mijenjate sustav i stvarate razliku u životima ljudi. To je odgovornost, ali i privilegij.
