Dok se financijska edukacija najčešće povezuje s mladima, kreditima i ulaganjima, svakodnevne financijske odluke jednako su važne i u trećoj životnoj dobi. Upravo zato Hrvatska udruga banaka i Matica umirovljenika Grada Zagreba pokrenule su projekt “Zlatne godine uz sigurne financije”, koji umirovljenicima pomaže sigurnije upravljati novcem i lakše se snaći u digitalnom svijetu Kad se govori o financijskoj pismenosti, najčešće se spominju mladi koji ulaze na tržište rada, prve plaće, štednja ili ulaganja. Mnogo se rjeđe govori o činjenici da financijske odluke ne prestaju odlaskom u mirovinu. Naprotiv, za mnoge građane upravo tada počinje razdoblje u kojem je potrebno pažljivije planirati troškove, donositi promišljene odluke i prilagođavati se novim okolnostima. Mirovina često donosi promjenu financijske strukture kućanstva. Prihodi su u pravilu manji nego tijekom radnog vijeka, dok pojedini troškovi ostaju isti ili čak rastu. Istodobno, sve više svakodnevnih usluga seli se u digitalni prostor – od plaćanja računa i korištenja bankarskih usluga do komunikacije s institucijama.
Upravo zato financijska pismenost danas nije pitanje dobi, nego kvalitete života. Ona ne podrazumijeva poznavanje složenih ekonomskih pojmova ni ulaganje na financijskim tržištima. U svojoj osnovi znači znati upravljati vlastitim novcem, razumjeti financijske proizvode koje koristimo, prepoznati potencijalne rizike i znati kome se obratiti kada nešto nije jasno. Takva znanja posebno su važna za osobe starije životne dobi koje se često suočavaju s dodatnim izazovima – od ubrzane digitalizacije do sve sofisticiranijih oblika financijskih prijevara.
Najstariji građani i dalje imaju
najveći jaz u financijskom znanju
Koliko je tema važna potvrđuju i podaci istraživanja “Mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti u Hrvatskoj – 2023.”. Prema rezultatima istraživanja, prosječna digitalna financijska pismenost građana Hrvatske iznosi 4,9 od mogućih 10 bodova. Najslabiji rezultat ostvarili su upravo najstariji ispitanici, u dobi od 70 do 79 godina, s prosječnom ocjenom od svega tri boda.
Slična je situacija i kada je riječ o općem financijskom znanju. I ovdje su najstariji građani ostvarili najniže rezultate, s prosječnom ocjenom 4,2 od mogućih sedam bodova.
Takvi podaci ne govore da starije osobe nisu sposobne upravljati vlastitim financijama. Naprotiv, riječ je o generacijama koje su tijekom života prolazile kroz različite gospodarske krize, inflacije i društvene promjene te često razvile vrlo racionalan odnos prema novcu. Međutim, brzina tehnoloških promjena i rast digitalnih financijskih usluga stvaraju nove izazove s kojima se mnogi susreću prvi put.
Istodobno, upravo su umirovljenici jedna od skupina koje su češće na meti različitih prijevara. Prevaranti koriste lažne SMS poruke, elektroničku poštu, telefonske pozive ili internetske oglase kako bi došli do osobnih podataka, lozinki ili novca. U mnogim slučajevima računaju upravo na povjerenje, osjećaj hitnosti ili nedovoljno poznavanje digitalnih alata.
Od ideje do projekta
Upravo iz potrebe da se na takve izazove odgovori praktičnim znanjem nastao je projekt “Zlatne godine uz sigurne financije”, koji zajednički provode Hrvatska udruga banaka (HUB) i Matica umirovljenika Grada Zagreba. Ideja nije nastala u uredima institucija, nego izravno među umirovljenicima. Predstavnici Matice obratili su se HUB-u sa željom da se za njihove članove organizira edukativno predavanje o financijskoj pismenosti. Pokazalo se da interes postoji te da potreba za takvim sadržajem nadilazi jedno predavanje ili jednokratnu kampanju. Iz te inicijative razvijen je širi program kontinuirane edukacije osoba starije životne dobi.
“Financijska pismenost nije rezervirana za stručnjake. Ona nam svima pomaže da sigurnije živimo, bolje razumijemo svoje mogućnosti i lakše prepoznamo rizike. Kod osoba starije životne dobi posebno je važno da edukacija bude praktična, razumljiva i dostupna u prostorima u kojima se već okupljaju. Upravo zato smo s Maticom umirovljenika Grada Zagreba pokrenuli projekt ‘Zlatne godine uz sigurne financije’, kako bismo umirovljenicima pružili konkretna znanja koja mogu odmah primijeniti u svakodnevnom životu”, ističe Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Posebnost projekta jest činjenica da nije zamišljen kao klasičan ciklus predavanja. Radionice se održavaju u manjim grupama i u prostorima koji su umirovljenicima poznati i lako dostupni – od mjesnih odbora i udruga umirovljenika do knjižnica i domova za starije osobe.
Još važnije, organizatori su željeli osigurati da program bude dugoročno održiv. Zato je razvijen model “Train the Trainer”, kroz koji su članovi Matice educirani da stečeno znanje prenose svojim vršnjacima. Do sada je osposobljeno sedmero trenera koji će nastaviti širiti edukaciju unutar svojih zajednica.
Takav pristup omogućuje da projekt ne ovisi o jednoj organizaciji, jednom predavaču ili jednoj kampanji. Znanje ostaje među ljudima koji najbolje razumiju potrebe svoje generacije i mogu ih prenijeti jednostavnim i razumljivim jezikom.
Od digitalnog bankarstva
do razgovora o novcu
Program je podijeljen u četiri tematske cjeline koje pokrivaju situacije s kojima se starije osobe najčešće susreću.
Prvi modul posvećen je sigurnom korištenju digitalnog bankarstva i bankomata. Sudionici uče kako sigurno koristiti mobilne i internetske aplikacije, zaštititi svoje podatke te prepoznati potencijalne rizike.
Drugi modul obrađuje osnovne bankarske usluge i prava potrošača, dok je treći usmjeren na prevenciju financijskih prijevara i sigurnost financijskih transakcija. Posebnu pozornost privlači četvrti modul koji se bavi upravljanjem financijama u mirovini te razgovorom o novcu i imovini. Riječ je o temama koje se često izbjegavaju unutar obitelji, iako upravo otvoren razgovor može spriječiti nesporazume i pomoći u donošenju kvalitetnijih odluka.
Naglasak svih radionica stavljen je na praktične situacije iz svakodnevnog života. Sudionici ne uče teoriju radi teorije, nego dobivaju konkretne odgovore na pitanja s kojima se susreću: što učiniti ako stigne sumnjiva poruka, kako reagirati ako netko traži podatke s kartice, kome se obratiti kada nisu sigurni u određenu transakciju ili kako zaštititi svoje lozinke i PIN-ove.
Radionice projekta “Zlatne godine uz sigurne financije” tijekom svibnja i lipnja održane su u Rudešu, Sesvetama, Buzinu, Trnju, Gajnicama te u Knjižnici Medveščak. Nakon ljetne stanke program se nastavlja u rujnu, a informacije o novim terminima i lokacijama dostupne su putem Facebook stranice Matice umirovljenika Grada Zagreba.
Sadržaj omogućio HUB
