S novim Rijeka Gateway kontejnerskim terminalom i dugo očekivanom dvokolosiječnom nizinskom prugom, Rijeka se transformira u novo ulazno čvorište europske trgovine i buduće logističko središte srednje i jugoistočne Europe. Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u suvremenoj Hrvatskoj koji bi, prema dostupnim procjenama, mogao generirati lanac vrijednosti veći od tri milijarde eura godišnje. Za poslovnu zajednicu, investitore i poduzetnike, to nisu samo brojke. Riječ je o početku stvaranja nove gospodarske dinamike – one koja može iz temelja promijeniti ne samo Rijeku, već i čitav niz područja kroz koja će prolaziti modernizirani prometni pravac.
Ako se realizira optimistični scenarij iz studije Ekonomski učinci riječke luke, izrađene u suradnji Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Pomorskog fakulteta u Rijeci, luka bi do 2040. godine mogla doseći čak 3,3 milijarde eura godišnje ekonomske aktivnosti i stvoriti više od 8.500 radnih mjesta. U središtu tog potencijala stoje dva ključna projekta: Rijeka Gateway terminal, čiji se početak rada očekuje u rujnu 2025., i dvokolosiječna nizinska pruga čije je dovršenje ciljano za 2032. godinu.
Gateway za novo doba
Rijeka Gateway, novi kontejnerski terminal u izgradnji, zajednički je projekt tvrtki APM Terminals (dio Maersk grupe) i hrvatske logističke tvrtke ENNA Logic, koja posluje u sastavu ENNA grupe. Uz to, ključnu ulogu u prijevozu tereta koji će dolaziti na novi terminal imat će ENNA Transport, prvi hrvatski privatni cargo željeznički prijevoznik koji uspješno širi svoje poslovanje u Hrvatskoj i regiji. Prva faza investicije vrijedna je 200 milijuna eura, dok će cijeli projekt, uključujući drugu fazu, dosegnuti vrijednost od 380 milijuna eura. Terminal će imati dubinu pristaništa od 20 metara, modernu opremu i izravnu vezu s autocestom te budućom prugom.
S kapacitetom u prvoj fazi 650 tisuća TEU, u drugoj fazi milijun, Rijeka se strateški pozicionira kao ozbiljan konkurent ostalim sjevernojadranskim lukama, poput Trsta i Kopra. Ipak, kako ističe prof.dr.sc. Borna Debelić, suautor spomenute studije, prava transformacija dogodit će se u lancu vrijednosti koji luka pokreće.
“U kratkom roku zasigurno promet i logistika imaju najveći potencijal kapitalizacije. U srednjem roku tu su i gospodarske djelatnosti iz tercijarnog sektora vezane uz promet roba, poput trgovine. A uz kvalitetne javne politike, riječki pravac mogao bi postati i okosnica za snažniji razvoj prerađivačke industrije”, naglašava prof. Debelić. Luka Rijeka, kaže, ima potencijal postati ne samo prometno, nego i industrijsko središte koje koristi sinergiju sirovina, znanja i logistike.
Pruga kao poslovni multiplikator
Ako Rijeka Gateway donosi volumen, pruga donosi brzinu i učinkovitost. Sadašnja jednokolosiječna pruga Rijeka–Zagreb ujedno je i usko grlo TEN-T koridora. Njena nadogradnja u dvokolosiječnu, visoko kapacitetnu i elektrificiranu prugu omogućit će ne samo povećanje prometa, već i pouzdanost i konkurentnost riječkog prometnog pravca.
Debelić ističe da su sve tri sjevernojadranske luke – Rijeka, Trst i Kopar – već povezane s tri ključna TEN-T koridora Europske unije. “Komplementarnost, te harmonično jačanje i rast prometa ovih triju glavnih sjevernojadranskih teretnih luka, u razvojnom i investicijskom smislu, svakako stimulativno utječe i na investicijske tokove prema Hrvatskoj. Kako u smislu EU javnih infrastrukturnih investicija u prometnu mrežu, poput primjerice iz CEF-a (Connecting Europe Facility), tako i privatnih investicija, poput primjerice investicija operatera u riječkoj luci. Investicijska atraktivnost riječke luke i prometnog pravca time nedvojbeno raste”, objašnjava prof. Debelić.
Upravo kroz CEF (Instrument za povezivanje Europe), riječkoj je luci do sada odobreno više od 150 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte, uključujući modernizaciju Brajdice, Jadranskih vrata i multimodalne platforme. Dodatni projekti poput elektrifikacije pristaništa samo potvrđuju europsku dimenziju razvoja riječke luke.
Industrijski preporod
Pitanje koje se sve češće postavlja jest može li razvoj riječke luke i nizinske pruge potaknuti i širi industrijski uzlet od Rijeke prema Zagrebu? Za Debelića, odgovor je potvrdan.
“Za Hrvatsku je nužno razvijati sve tri gospodarske grane – od poljoprivrede, preko industrije, do usluga. Preduga dominacija tercijarnog sektora nije omogućila puni razvoj nacionalnih potencijala. Riječka luka, uz prugu, otvara prostor za osnaživanje domaće industrijske proizvodnje i poljoprivrede. Luka nikada nije sama sebi svrha – njen rast potiče rast gospodarstva koje opslužuje, i obrnuto”, kaže prof. Debelić. Prema njegovim riječima, upravo ta međupovezanost čini riječki projekt ne samo logističkom, već i gospodarskom prekretnicom: “Riječ je o razvoju koji ide ‘ruku pod ruku’. Rast luke pozitivno utječe na reindustrijalizaciju, a snažnija industrija generira novu prometnu potražnju.”
Sinergija stvara vrijednost
Do 2040. čak i u osnovnom scenariju, riječka luka može generirati 2,5 milijardi eura godišnje ukupne proizvodnje. U optimističnom scenariju – čak 3,3 milijarde. No, riječ nije samo o prihodima same luke, već o učincima na cijeli niz sektora – od špedicije i prometa, do IT usluga, trgovine i ugostiteljstva.
“Logistička industrija je otporna – radila je i u pandemiji i u ratnim uvjetima. Ona je temelj stabilnosti i rasta”, podsjeća prof. Debelić. Dodaje da multiplikativni učinci koje donosi riječki pravac mogu i trebaju biti strateški alat za redefiniranje hrvatskog gospodarstva u pravcu stabilnosti, otpornosti i dugoročnog rasta. Za Hrvatsku, čija ekonomija još uvijek uvelike ovisi o turizmu i sezonalnosti, riječki prometni pravac nudi alternativu – održiv model temeljen na trgovini, industriji i povezivanju s europskim gospodarstvom.
Sadržaj omogućio ENNA Grupa
