Svijet novca
po svemu drugačija 2023.

Zaposleni u ovom sektoru Hrvatskoj u prosjeku zarade 1700 eura mjesečno, ali jedan podatak zabrinjava

Unatoč rekordnoj poslovnoj 2022., prihod po zaposleniku iznosi 100.000 eura, a globalni je prosjek četiri puta veći.

Josipa Ban
27. kolovoz 2023. u 08:00
Tvrtke se ove godine više okreću mjerenju produktivnosti/D. Puklavec/PIXSELL

Prošla je godina bila rekordna za domaći IT sektor. Turbulencije s kojima su se suočile tehnološke kompanije (ogroman pad vrijednosti na američkim burzama, a onda i usporavanje ulaganja fondova rizičnog kapitala) domaće IT tvrtke nisu osjetile.

Pokazuje to i dokazuje analiza poslovanja IT sektora koju tradicionalno, već 12 godina, radi Tajana Barančić, prokuristica Astra poslovnog inženjeringa, računovodstvene tvrtke specijalizirane za rad upravo s IT tvrtkama.

Kako Barančić i ističe u analizi, rekordni rezultati u 2022. bili su i očekivani. No, vrlo je izgledno da će se već spomenuti problemi u tehnološkom sektoru odraziti na rezultate poslovanja upravo u ovoj godini. “Ovo nije godina koju će IT pamtiti po dobrom”, kaže Barančić u svom osvrtu na 2023. godinu.

“Radila sam analize poslovanja prvih pet mjeseci ove godine na svojem uzorku firmi, koji je prilično relevantan (5% sektora) te sam dodatno razgovarala s 30-ak većih IT firmi o situaciji, njihovim predviđanjima, planu poslovanja za ovu godinu, kadrovskoj politici i umjetnoj inteligenciji”, kaže Barančić. Analize i odgovori koje je dobila upućuju da će ovo biti mnogo drugačija godina od prošlogodišnje.

Primjerice, navodi, vidljiv je trend stagnacije zapošljavanja. Kompanije koje je Barančić analizirala prošle su godine imale rast broja zaposlenih od gotovo 30%, dok su u prvih pet mjeseci ove godine imale tek dva posto veći broj zaposlenih nego u prosincu 2022. Također, u prošloj je godini kod njih 67% broj zaposlenih rastao, a ove godine (prvih pet mjeseci), broj radnika povećalo je svega 35% promatranih tvrtki.

Barančić

Nemamo objektivno neki preveliki razlog za slavlje. Plaće od prosječnih 1700 eura i dalje su nam puno niže od europskog prosjeka.

“Nemoguće je prognozirati rezultate sektora za ovu godinu. Ni same tvrtke ne znaju kako će završiti jer se i dalje ‘igra’. Mnoge kompanije (kupci IT usluga) imaju solidne budžete za IT, ali ih ne otpuštaju ili ih sporo otpuštaju jer čekaju polugodišnje rezultate da vide što će. Također, ove godine su i češće situacije da neki veliki klijent propadne ili otkaže uslugu.

Ovo je takva godina te je nemoguće planirati jer se okolnosti mijenjaju iznenadno i često. Nažalost, svega nekoliko tvrtki s kojima sam razgovarala očekuje rast prihoda kao u prošloj godini, dok ostali kažu kako će biti puno manji rast, neki će moguće imati i pad”, ističe Barančić.

Ipak, naglašava, optimizam je prisutan i još se nitko nije predao. Dodaje da u pravilu većina očekuje da će uzlazna putanja krenuti već na jesen, a najkasnije početkom sljedeće godine. “To je u skladu i s mojim očekivanjima”, kaže Barančić.

Uzlazna putanja, s druge strane, pratila je IT sektor u gotovo cijeloj 2022. godini što je rezultiralo rekordnim rezultatima poslovanja. Gotovo 6000 poduzetnika, koliko ih je ušlo u analizu Tajane Barančić (oni iz razreda J62 prema NKD-u), ostvarilo je više od 2,9 milijardi eura prihoda, čak 26% više u odnosu na 2021.

Oni koji izvoze, 46% IT tvrtki, povećali su izvoz 38%, na 1,3 milijarde eura dok udio izvoza u prihodima od prodaje čini 47% i veći je 9% u odnosu na lani. IT sektor tako, naglašava Barančić, drži udio od 5% ukupno ostvarenog izvoza u Hrvatskoj. Broj zaposlenih povećan je 16%, ili za 4000 novih radnih mjesta te zapošljava ukupno 28 809 ljudi.

Ove godine, napominje Barančić, u analizu je ušao i Ericsson Nikola Tesla, koji je napokon registriran u razredu J62 što prethodnih godina nije bio, pa je i analiza tome prilagođena jer, ipak, riječ je o tvrtki koja predstavlja otprilike 10% ukupne veličine sektora. Kada se analizi pridoda Ericsson NT, rastu i prihodi i iznos izvoza, na više od tri milijarde, odnosno 1,47 milijardi eura, ali i broj zaposlenih na 31.361. Neto dobit po zaposlenom veća je 10 posto i iznosi gotovo 13.000 eura dok je prihod po zaposlenom nešto veći od 100.000 eura.

1,3

milijarde eura iznosio je lanjski prihod od izvoza hrvatskih IT kompanija

Veći pomaci ove godine

Barančić ističe da joj se čini da se rast prihoda i dobiti po zaposleniku većim dijelom odnosi na rast cijena, koji je bio nešto veći od rasta troškova jer su i IT firme povećale svoje cijene lani, dok je u manjoj mjeri riječ o povećanju produktivnosti po zaposleniku, u smislu boljih procesa i “utilizacije”.

“U području produktivnosti i profitabilnosti, mogli bismo vidjeti veće pomake u ovoj godini, jer ovo nije godina kad ćemo bilježiti nove rekorde pa se tvrtke više okreću mjerenju produktivnosti, upravljanju troškovima, praćenju po profitnim centrima i slično”, navodi Barančić.

Usto, naglašava, nastavlja se trend rasta broja tvrtki u pretežno stranom vlasništvu, a takve kompanije najčešće, ističe, bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza.

Rasla je i prosječna neto plaća u ovom vrlo propulzivnom sektoru i to za otprilike 10%. IT-ovci u Hrvatskoj tako u prosjeku zarade 1700 eura (1564 plus 150 do 200 eura neoporezivih isplata).

Usporedbe radi, prosječna je plaća u Hrvatskoj oko 1100 eura, a medijalna manja od 1000, odnosno 970 eura, pokazuju posljednji podaci DZS-a. No, unatoč ovim rekordnim brojkama u domaćoj IT industriji “apsolutno ne možemo biti zadovoljni”, napominje Tajana Barančić.

“Za domaći IT prošla je godina bila jako dobra ako je usporedimo s prethodnim godinama, no nemamo objektivno neki preveliki razlog za slavlje. Plaće su nam i dalje puno niže od europskog prosjeka, a prihodi po zaposleniku i dalje su niski. Ako uzmemo u obzir da su neke svjetski poznate i najveće globalne IT korporacije (u pravilu produktne kompanije) još 2020. godine imale prihode od 200 do 900 tisuća američkih dolara po zaposleniku, a relevantni analitičari spominju globalni prosjek od 400 tisuća dolara prihoda po zaposleniku, ne možemo biti zadovoljni s naših 100 tisuća eura”, navodi Barančić.

Ipak, kaže da je pozitivno što rastu ulaganja u R&D u IT sektoru. Izdaci za razvoj tako su veći 36 posto u odnosu na 2021. i iznose 110 milijuna eura (usporedbe radi, 2018. iznosili su tek 20 milijuna eura). Njihovom dodatnom povećanju, ističe Barančić, mogla bi pomoći Strategija pametne specijalizacije, odnosno europski novac koji bi IT kompanijama trebao biti dostupan za razvoj digitalnih proizvoda i platformi.

New Report

Close