Na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku održana je LIFE konferencija pod nazivom Za gigaBITNU zelenu energiju koju su zajednički organizirali A1 Hrvatska i FERIT. Cilj konferencije je približiti javnosti niskougljičnu energiju i modele sufinanciranja kroz jedinstvene primjere u zemlji i regiji te potaknuti na promjene regulatornog okvira u provedbi ambicioznih ciljeva Zelenog plana za Europu do 2050. i ciljeva održivog razvoja.

Nakon primjera dobrih praksi koje su predstavile kompanije i institucije A1 Hrvatska, MICO, Zelena energetska zadruga i Fakultet elektrotehnike iz Ljubljane, započela je zanimljiva panel rasprava na temu zelene energetske tranzicije na kojoj su sudjelovali Ivo Milatić,državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, prof. dr.sc. Damir Šljivac, predstojnik Zavoda za elektroenergetiku FERIT, Jurica Perko voditelj razvoja poslovanja u Regionalnoj energetskoj agenciji Sjever, dr.sc. Tomi Medved, voditelj Laboratorija za energetske strategije s Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta u Ljubljani te predsjednik udruge za vodik Ivica Jakić.

Konferenciju su otvorili dekan FERIT-a prof.dr.sc. Tomislav Matić i izv. prof. dr.sc. Danijel Topić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić te zamjenica gradonačelnika grada Osijeka Jasenka Crnković.

“Drago mi je da smo danas imali prilike ugostiti relevantne stručnjake, koji su nam iznijeli svoj osvrt na izazove zelene gospodarske tranzicije. Svim sudionicima, među kojima je bio značajan broj studenata FERIT-a, prezentirano je zeleno i održivo poslovanje, kao vrlo aktualna tema u posljednje vrijeme. Živimo u vremenu nestašice i velikog povećanja cijene energenata, zbog čega pitanje učinkovitog raspolaganja energijom dobiva sve veću važnost. Prema podacima međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) do 2050. godine u sektoru obnovljive energije i energetske učinkovitosti radit će 43 milijuna ljudi diljem svijeta. Na FERIT-u oko 50 studenata godišnje završava studije iz područja elektroenergetike i vrlo su traženi na tržištu rada. U kontekstu nužne zelene tranzicije, vjerujemo da će i dalje rasti interes za našim studijima iz tog područja”, izjavio je prof.dr.sc. Tomislav Matić, dekan Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija.

Na panel raspravi istaknuto je da u Hrvatskoj leže veliki potencijali sunca, vjetra i geotermalnih izvora te ih trebamo jače iskoristiti jer nema razloga da Hrvatska ne bude energetski neovisna do 2030. Temelji održivog gospodarstva leže u kontinuiranom ulaganju u istraživanje i razvoj domaćeg energetskog potencijala te izgradnji tehnološki učinkovitih i konkurentnih rješenja baziranih na vlastitim prirodnim resursima koji su okolišno i klimatski prihvatljivi.

Foto: A1

“Hrvatska ima kapacitete za proizvodnju 6.500 MW godišnje iz obnovljivih izvora od čega je najveći dio iz hidroelektrana. Cilj vlade je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u RH i postizanje energetske neovisnosti za svakog. Prošle godine smo uvezli samo 10% energije. Država ima ključnu ulogu u podršci ulaganja i realizaciji u obnovljive izvore. Imamo velike potencijale u geotermalnim izvorima, a za očekivati je da će kroz 5 do 6 godina upravo područje Osijeka i Slavonije biti ‘najsolariziranije’ u Hrvatskoj”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić.

Primjeri dobrih praksi predstavljeni na konferenciji pokazali su kako u Hrvatskoj već danas imamo dovoljno resursa i inovativnih rješenja za energetsku neovisnost i smanjenje utjecaja na očuvanje okoliša.

A1 Hrvatska, inicijator konferencije u Osijeku, na konferenciji je predstavila projekt LIFE4GREENBROADBAND, sufinanciran iz LIFE programa Europske unije kroz koji će do kraja 2024. godine ugraditi 120 sunčanih elektrana i 200 energetski učinkovitih sustava za hlađenje na baznim stanicama. Ukupna vrijednost investicije je 2,2 milijuna eura od čega je 55% financirano iz LIFE programa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Naša je odgovornost, kao visoko tehnološke kompanije, ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš te poticanje na inovacije s ciljem smanjenja ugljičnog otiska do njegove potpune neutralnosti. Konferencijom smo htjeli potaknuti glavne dionike na otvaranje novih programa sufinanciranja obnovljivih izvora energije te mijenjanje regulatornog okvira koji su nužni za provedbu ambicioznih ciljeva EU RePower i  Zelenog plana. Svaka kriza ujedno je i prilika te vjerujem da trenutna energetska kriza predstavlja najveću priliku za Europu i to upravo u snažnom zaokretu prema zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti u kojoj je vrlo bitno partnerstvo privatnog i javnog sektora”, izjavila je Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova u A1 Hrvatska.

Tvrtka MICO iz Osijeka predstavila je bioplinsko postrojenje Hrastin kao primjer uspješnog projekta i suradnje s lokalnim poljoprivrednicima. U postrojenju proizvode bioplin koji se koristi za daljnju proizvodnju električne i toplinske energije te digestat koji služi kao gnojivo na poljoprivrednim površinama.

Tek nešto više od 1.000 kućanstava u Hrvatskoj danas proizvodi vlastitu električnu energiju dobivenu iz solara. Kako građani mogu do svojih solarnih elektrana predstavila je Zelena energetska zadruga neprofitna organizacija kojoj je cilj poticanje građanske energije koja se bavi edukacijom građana s ciljem da do 2030. u Hrvatskoj 100.000 kućanstava proizvodi vlastitu energiju iz solarnih elektrana.

Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani na primjeru projekata H2020 COMPILE i X-FLEX te energetske zajednice sela Luče predstavio je inovativna rješenja za integraciju obnovljivih izvora u preopterećenoj niskonaponskoj mreži. Ta rješenja su omogućila uključenje sunčanih elektrana preko standardno dozvoljenih vrijednosti koja u kombinaciji s kućnim baterijama i zajedničkom baterijom kraj transformatora povećava njihovu proizvodnju za 180%.