Jedan od najsuvremenijih, automatiziranih kontejnerskih terminala, Rijeka Gateway, zaokružio je godinu dana operativnog rada. Što se sve u tom vremenu postiglo te gdje je prostor za napredak, na konferenciji Poslovnog dnevnika pojasnio je član Uprave Tomislav Rosandić. Istaknuo je da terminal danas zapošljava 422 zaposlenika, pretovareno je 230.000 kontejnera tereta, otpremljeno je više od tisuću vlakova te više od 80.000 kamiona.
Nema pojačanog prometa
“Rijeka Gateway postala je vrlo važna točka na logističkom pravcu prijevoza tereta između Europe i Azije. Ucrtani smo među ključne aktere na pravcu kojim operira Gemini alijansa, strateški savez između kompanija Maersk i Hapag-Lloyd. Digli smo naše poslovanje na višu razinu. Uspoređujući se s drugima, vidimo da smo postigli visoke standarde, a već smo ih i značajno nadmašili”. No, bilo je u tom procesu mnogo izazova među kojima je i željeznica.
“Učinkovitost na ovom kopnenom dijelu, prvenstveno vezana za samu efikasnost željezničkih pravaca, bila je izazov koji smo nekako očekivali”.
Nina Kokorović, stručna suradnica za unapređenje poslovnih i tehnoloških procesa u HŽ Cargu istaknula je da uz HŽ na samom terminalu operira i drugi prijevoznik za transport s kojim se nadopunjuju u količinama te dodala da su svjesni činjenice da tereta ima, ali kapaciteti i tehnički normativi koji su karakteristični za riječku dionicu nisu dostatni da bi osigurali dinamiku koju Rijeka Gateway kao terminal priželjkuje. Upozorila je na tehnička ograničenja poput velikog uspona i kratkih kolosijeka zbog kojih se vlakovi moraju dijeliti, što uzrokuje slabu iskoristivost trasa i visoke troškove.
“Kada je riječ o usponu, mnogi će reći da se uključi još jedna lokomotiva. To djeluje jednostavno, ali onda dolazimo do toga da se ta dodatna lokomotiva koju pošaljete mora vratiti istom trasom pa blokira novih 40 minuta. Imamo između 60 i 70 posto iskoristivosti trasa, ostalo su nam prazne vožnje”. No, dok dio tereta ide željeznicom, dio ide i cestom. Hrvoje Ordulj, direktor sektora za promet u HAC-u iznio je podatke da na autocesti koja povezuje Rijeku sa Zagrebom ima dnevno oko 20.000 vozila u oba smjera, a uzme li se u obzir da je oko 20 posto toga udio teretnog prometa, kaže da se za sada ne vidi velik porast prometa zbog Gatewaya, ali dodaje da bi se to svakako moglo povećati. Kada je riječ o potencijalnim problemima koji bi mogli nastati na toj trasi, Ordulj ističe pristupne ceste prema gradu Rijeci.
“Vidimo pojačan promet na parkiralištima gdje zastanu teretna vozila. Osim toga postoje uvjeti koje ne možemo predvidjeti, kao što su oni vremenski, posebice na zimskim dionicama, a tu vidimo koliko se teretnog prometa nakuplja na području odmorišta. Načelno sam terminal i promet koji gravitira od i prema njemu ne pokazuje drastične brojke da bismo morali uvesti neke posebne režime”. Ordulj je dodao i kako se radi na tome da ceste budu sigurne, pa se stoga obnavljaju kolnici, objekti i tuneli te ističe da autocesta nije direktno spojena s lukom, već su tu državne ceste na kojima se također rade rekonstrukcije. Istaknuo je i da se period u kojemu se obavljaju radovi pomaknuo zbog produženih turističkih sezona, pa sve to može utjecati na fluentnost na samoj cesti.
Na konferencija “Transport i logistika 2026. – novi tokovi rasta” Ordulj je govorio i o smjerovima tereta, pa pojašnjava da onaj koji se prevozi željeznicom uglavnom ide prema destinacijama Srbije, Mađarske i Austrije, dok se kamionski promet koristi uglavnom za Hrvatsku i pravce prema Zagrebu. Govoreći o kamionskom prometu, Rosandić ističe da značajno opterećenje na samim autocestama nije primijećeno zbog digitalizacije samog procesa na terenu.
“Digitalizacija omogućuje najavu i planiranje vremenskih sklopova za dolazak kamiona. Samim prijevoznicima omogućuje i efikasno planiranje logističkih resursa, vremena, a u konačnici uštedu troškova i ciljani dolazak na terminal bez potrebe za duljim čekanjem”, rekao je pa istaknuo da je prosječna obrada kamiona 15 minuta, dok im je najbolje vrijeme bilo 10 minuta.
Ima prostora za napredak
Kokorović dodaje da su i izvršenja na željeznici odlična. “U smislu operativnosti, za dovršiti jednu kompoziciju od 24 vagona i 80-ak kontejnera treba sat i pol do dva. Dodatno se još mogu optimizirati slotovi”.
Govornici su pozdravili i najave o Jadransko-jonskom željezničkom koridoru koji bi ubrzao stvari po pitanju željezničkog prijevoza. S obzirom na to da je početak konferencije krenuo s onim što je Rijeka Gateway napravila, kraj je bio rezerviran za planove. Najave za 2027. godinu su pretovar 650.000 kontejnerskih jedinica, a Rosandić kaže da kapaciteta za to imaju.
“Vidimo da postoji interes tržišta za isporuku i pretovar te količine tereta i čvrsto vjerujemo da ćemo moći napraviti isplanirano”, zaključio je.
