Građevinski sektor danas je jedan od najsnažnijih pokretača hrvatskog gospodarstva. Brojke to jasno potvrđuju. U samo godinu dana broj građevinskih obrta porastao je za više od 10 posto, a u posljednjih pet godina za više od 60 posto.
Danas u sektoru djeluje gotovo 17 tisuća obrta i više od 29 tisuća zaposlenih. Takav rast nije slučajan. On je rezultat snažnog investicijskog ciklusa, od obnove nakon potresa, preko energetske obnove, do intenzivne stanogradnje i ulaganja u turizam. Jednako je važno istaknuti i da je upravo obrtnički model poslovanja pokazao svoju snagu, fleksibilnost, prilagodljivost i sposobnost brzog odgovora na potrebe tržišta. Međutim, rast sam po sebi nije dovoljan. Upravo suprotno, on nas obvezuje.
Na 5. Susretu graditelja Hrvatske obrtničke komore koji je okupio obrtnike, stručnjake i predstavnike institucija, jasno smo detektirali ključni izazov: sektor više ne smije rasti samo kvantitativno, nego mora napraviti iskorak u kvaliteti, organizaciji i dugoročnoj održivosti.
Jedna od središnjih tema bila je energetska obnova, područje koje će u narednim godinama uvelike određivati dinamiku sektora.
Strukturni problemi
Rasprava je pokazala da smo kao tržište napravili značajan iskorak, ali i da još uvijek postoji niz strukturnih problema. Izvođači upozoravaju na ono s čim se svakodnevno suočavaju na gradilištima: projekti često nisu u potpunosti usklađeni s realnim uvjetima na gradilištu, rokovima i dostupnom radnom snagom. S druge strane, stručnjaci su upozorili na potrebu cjelovitijeg pristupa, odnosno da energetska obnova ne smije biti parcijalna, već mora uključivati arhitektonska, građevinska i strojarska rješenja.
Upravo zato jedan od ključnih zaključaka Susreta ide u smjeru snažnijeg uključivanja izvođača u rane faze pripreme projekata. Jer bez njihove perspektive teško je osigurati da projekt bude ne samo dobro zamišljen, nego i kvalitetno izvediv.
Jednako važna poruka odnosi se na kontinuitet ulaganja. Energetska obnova nije jednokratni projekt, već dugoročni proces. Bez stabilnog i predvidivog sufinanciranja teško je očekivati da će obrtnici moći planirati poslovanje, ulaganje u opremu i razvoj specijalizacija koje će biti ključne za budućnost sektora.
Bez stabilnog i predvidivog sufinanciranja teško je očekivati da će obrtnici moći planirati poslovanje, ulaganje u opremu i razvoj specijalizacija koje će biti ključne za budućnost sektora.
Kada govorimo o budućnosti, ne možemo zaobići pitanje radne snage. Nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je jedan od najvećih izazova. Istovremeno, ohrabruje rast interesa mladih za obrtnička zanimanja, ali to nije dovoljno. Potrebno je dodatno jačati sustav strukovnog obrazovanja, povezivati ga s potrebama tržišta i osigurati kontinuirano usavršavanje kroz cijeli radni vijek.
Posebno želim naglasiti i temu zaštite na radu, koja je na ovogodišnjem Susretu otvorena bez uljepšavanja. Unatoč jasnim propisima, isti se problemi na gradilištima ponavljaju, ne zbog nedostatka pravila, nego zbog nedosljednosti njihove stvarne primjene. Poruka stručnjaka i ljudi iz prakse bila je jasna: sigurnost nije administrativna obveza, nego pitanje organizacije, odgovornosti i svakodnevnih odluka na gradilištu. Sustav najčešće “puca” upravo tamo gdje se odgovornost razvodni između investitora, izvođača i podizvođača. Zato je jedan od ključnih zaključaka usmjeren na jačanje preventivnog pristupa. Sigurnost mora započeti u fazi planiranja, a ne tek kada radovi započnu.
Uz sve navedeno, otvoreno smo adresirali i pitanje identiteta struke. Uvođenje općenitih naziva poput “građevinski radnik” umjesto tradicionalnih majstorskih zanimanja nije samo pitanje termina. Naziv majstor nije samo formalnost već on nosi znanje, iskustvo i profesionalni identitet koji se gradi godinama. Njegovo slabljenje dugoročno znači i slabljenje same struke. U tom kontekstu važno je naglasiti da Hrvatska obrtnička komora, niti relevantni cehovi, nisu bili pozvani na dostavu prijedloga stručnjaka koji bi mogli dati svoj doprinos u izradi kurikula, a isto tako i u predlaganju naziva zanimanja. Unatoč tome što novi kurikul za građevinskog radnika u zgradarstvu objedinjuje širi opseg znanja i vještina iz pojedinih zanimanja, smatramo da se novim nazivom izgubila specifičnost značenja pojedinog obrtničkog zanimanja, poput zidara ili krovopokrivača čime se na jedan neizravan način poručuje javnosti da takva zanimanja nisu atraktivna.
Potrebno je uzeti u obzir širu sliku s obzirom na to da nazivi poput “zidara” i “krovopokrivača” postoje i na majstorskoj razini koja je prirodan razvoj jedne obrtničke karijere i struke. U skladu s navedenim, trebalo bi razmisliti o promjeni naziva kvalifikacije koja se stječe završetkom obrazovanja u navedenom programu kad se za to steknu uvjeti u nekom od ciklusa revizije novih kurikula kako bi se bolje odražavale potrebe tržišta rada posebno u obrtničkom segmentu.
Graditeljstvo danas ima priliku napraviti iskorak, iz sektora snažnog rasta u sektor visoke kvalitete, stručnosti i sigurnosti. Za to će biti ključno nekoliko stvari: stabilan investicijski ciklus, bolje povezivanje svih sudionika u procesu gradnje, ulaganje u znanje i ljude te jasna odgovornost na gradilištu.
Planiranje i prilagodba
Zaključci Ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore idu upravo u tom smjeru.
Prije svega, za adekvatnu provedbu energetske obnove potrebno je kontinuirano i predvidivo sufinanciranje projekata, osobito višestambenih zgrada, kroz nacionalne i EU izvore. Stabilan investicijski ciklus ključan je za održavanje aktivnosti u sektoru, planiranje poslovanja obrtnika i daljnju specijalizaciju za energetski učinkovitu gradnju. Važno je i sustavno uključivanje izvođača u planiranje projekata i prilagodba projekata realnim uvjetima na gradilištu. Potrebno je uključiti izvođače radova u rane faze pripreme projekata, osobito kod energetske obnove i stanogradnje, kako bi se osigurala usklađenost projektnih rješenja s realnim tržišnim cijenama, rokovima i tehničkim mogućnostima te smanjili problemi u provedbi.
Ističemo i stjecanje znanja i stručnosti kontinuiranim obrazovanjem u sektoru graditeljstva. Tražimo sustavno jačanje znanja i stručnosti obrtnika kroz kontinuirano usavršavanje, posebno u području novih tehnologija, materijala i energetske učinkovitosti, uz daljnje povezivanje s akademskom zajednicom i proizvođačima.
Potrebno je dodatno jačati kulturu sigurnosti na gradilištima kroz preventivni pristup, uključujući bolju organizaciju i planiranje radova, jasnu podjelu odgovornosti među sudionicima te kontinuiranu edukaciju obrtnika. Poseban naglasak stavlja se na praktične mjere koje smanjuju rizike u uvjetima rada s više izvođača i promjenjivim uvjetima na gradilištu.
Svako unapređenije regulatornog okvira mora uzeti u obzir očuvanje i jačanje profesionalnog statusa obrtnika, posebno u segmentu izvođenja i vođenja radova, kao i osigurati ravnopravni položaj u sustavu gradnje.
Ceh graditeljstva ne podržava uvođenje naziva “građevinski radnik” u kurikulume strukovnog obrazovanja kao zamjenu za tradicionalna majstorska zanimanja poput zidara, fasadera i sličnih. Smatramo da takav pristup dovodi do degradacije naziva “majstor”, smanjuje atraktivnost zanimanja te može imati dugoročno negativne posljedice na kvalitetu struke i interes mladih za obrtnička zanimanja.
