Ognjen Bagatin je uspio. Direktor Futura Medical Grupe koja kao suvlasnike okuplja 11 domaćih poduzetnika pod vlasničku je kapu tog poduzeća privukao biznis vlastite obitelji, Polikliniku Bagatin te Specijalnu bolnicu Podobnik, koju su osnovali i četvrtinu stoljeća vodili Mario Podobnik i Slava Šarkanji Podobnik.
Tako je Futura Medical Grupa tri godine nakon najave okrupnjavanja postala značajna grupacija u hrvatskom privatnom zdravstvu s objedinjenim prihodom u 2025. godini koji, prema Bagatinovim riječima, premašuje 20 milijuna eura, uključujući estetski centar Reneskins by Bagatin.
Važnost konsolidacije
Konsolidacija u privatnom zdravstvenom sektoru već je dugo strateška nužnost, a ne samo posljedica tržišnih prilika.
“Cijela naš industrija ide u smjeru konsolidacije, tako da smo radi naše budućnosti i budućnosti naših ljudi odlučili da možemo biti konkurentniji ako smo dio veće grupacije”, odgovara Bagatin na pitanje kako je privolio braću, dosadašnje suvlasnike Poliklinike Bagatin, da postanu dio grupacije. Tumači kako je tim spojem Futura Medical Grupa postala najveća estetska grupacija u regiji, što joj daje prednost na tržištu i mogućnost daljnjeg rasta.
Na ovogodišnjoj listi vladara privatnog zdravstva na koju već treću godinu uvrštavamo poduzetnike u zdravstvu s prihodom većim od pet milijuna eura Futura Medical Grupa plasirala se prvi put, no ne samo zahvaljujući velikim akvizicijama, nego i rastu prihoda najveće članice – Poliklinike Sinteza već u 2024. godini, na osnovu čega je i napravljen poredak na listi. Prihod poliklinike Sinteza rastao je 107 posto 2024., na 5,4 milijuna eura s 2,6 milijuna u 2023. U istoj je godini Poliklinika Bagatin imala pad prihoda od 16 posto, dok je pedijatrijska poliklinika dr. Sabol u prihodu rasla 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Specijalna bolnica Podobnik ostvarila osam posto veći prihod.
Bagatin tumači kako im je ginekologija jedna od strateških grana. “Jako smo sretni i zahvalni što su Specijalna bolnica Podobnik i cijeli tim velikih stručnjaka vezanih uz ginekologiju i porodništvo ušli u našu organizaciju jer smo već imali odjel ginekologije u Poliklinici Sinteza i svakako planiramo rast i razvoj ginekološkog sektora unutar naše grupacije te širenje po cijeloj Hrvatskoj u skorije vrijeme”, kaže Bagatin, koji najviše sinergija vidi kroz suradnju Specijalne bolnice Podobnik i Poliklinike Sabol.
Prema podacima servisa FinInfo, privatno je zdravstvo u Hrvatskoj, bez djelatnosti socijalne skrbi, u 2024. godini ostvarilo 904 milijuna eura prihoda i zapošljavalo 13.500 ljudi, dok je 2020. godine prihod privatnog zdravstva bio 455 milijuna eura. “U pet godina tržište se udvostručilo”, naglašava Bagatin, a na osnovu dosadašnjih trendova procjenjuje da bi, kada se sva izvješća za 2025. saberu, prihod mogao blago premašiti milijardu eura, a broj zaposlenih približiti se 15 tisuća.
“U idućoj, 2026. godini, prihod privatnog zdravstva mogao bi doseći 1,28 milijardi eura, a broj zaposlenih premašiti 16 tisuća ljudi”, kaže Bagatin promatrajući privatno zdravstvo iz pozicije direktora HUP Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.
Na listi vladara privatnog zdravstva Futura Medical Grupa kao novi igrač zauzela je, prema zbrojenom, ali ne i konsolidiranom prihodu članica, osmo mjesto, plasiravši se između Specijalne bolnice Agram i Affidea Grupe u vlasništvu Groupe Bruxelles Lamberta.
Model ‘house of brands’
Najveći igrač u privatnom zdravstvu, društvo za ulaganja Provectus Capital Partner pod vodstvom Igora Čička, unatoč velikoj mogućnosti da se to dogodi, ipak u 2025. godini nije premašio 100 milijuna eura prihoda kada se objedini poslovanje njihove Arsano Medical Grupe (AMG) i stomatološke Adria Dental Grupe (ADG). Prema odgovorima iz kompanije, lanjski prihod AMG-a bit će 36 milijuna eura, a ADG-a 60 milijuna eura, što ih zajedno drži blizu lanjskih 95 milijuna eura.
Nakon poslovne 2024. godine, na osnovu koje je složena lista, Provectus je poslovno usporio, a Čičak tumači da je nakon snažnog akvizicijskog ciklusa proteklu godinu obilježila konsolidacija i jačanje operativne učinkovitosti. Poslovali su, kaže, s operativnom dobiti i sada su fokusirani na ostvarivanje sinergija i povećanje učinkovitosti. U idućoj godini, kako najavljuje Čičak, bavit će se organskim rastom, a akvizicije će biti selektivne. Lani su kupili samo Polikliniku Prima Nova koja se bavi medicinom rada i sporta.
Iako to nisu najavili, Provectusov zdravstveno-stomatološki portfelj mogao bi biti u pripremi za prodaju. Kako tumači Čičak, prosječni investicijski ciklus PE fonda traje između pet i sedam godina, a Arsano Medical Group i Adria Dental Group trenutačno su u petoj godini razvoja od prve akvizicije. “Kao fond kontinuirano pratimo tržišne uvjete i razmatramo izlazak iz investicija u trenutku kada se ostvare optimalni uvjeti za realizaciju vrijednosti”, kaže Čičak.
Arsano Medical Grupa, čije su dvije najveće članice slovenska Digitalna slikovna dijagnostika Ptuj i zagrebačka Aviva, konsolidira se uz očuvanje postojećih brendova, što znači da brendovi specijalnih bolnica dr. Nemec i Arithere neće nestati.
“Naša strategija temelji se na modelu ‘house of brands’, u kojem se ciljano zadržavaju i jačaju pojedinačni brendovi naših poliklinika i specijalnih bolnica”, kaže Boris Rivić, predsjednik Uprave Arsano Medical Groupa, tumačeći kako pojedinačni brendovi ostaju nositelji odnosa s pacijentima dok Arsano kao brend želi garantirati istu razinu usluge.
Gordan Muškić, predsjednik Uprave Adria Dental Grupe, pojašnjava da u konsolidaciji tog segmenta spajaju poslovne funkcije poput nabave financija, računovodstva, prodaje, marketinga i ljudskih resursa te IT-ja, ali da zadržavaju brendove kupljenih stomatoloških klinika. “To je model koji kombinira snagu grupacije s poduzetničkim duhom pojedinačnih timova”, kaže Muškić.
Među privatnim zdravstvenim biznisima koji većinu svojih prihoda ostvaruju od državnog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2024. najbolje je poslovala Specijalna bolnica Magdalena iz Krapinskih toplica. Uz rast godišnjih prihoda od 40 posto koji su u 2024. dosegnuli 32 milijuna eura, Magdalena je preuzela drugu poziciju na listi od svetonedjeljske Radiochirurgije Zagreb kojoj su prihodi rasli skromnih 2,1 posto, na 25,1 milijun eura pa je na ovogodišnjoj listi četvrta.
Novi igrači
Poliklinika Medikol ostala je na trećemu mjestu s 31,4 milijuna eura prihoda 2024., koji je rastao 31 posto u odnosu na 2023. U Medikolu taj rast tumače povećanjem dostupnosti termina i HZZO-ovim natječajem za smanjivanje listi čekanja te korekcijom cijena državnog osiguravatelja. Medikol je 2024. godine gotovo udvostručio dobit. “U 2025. godini povećali smo prihode s tržišta, što dovodi do smanjenja udjela prihoda od HZZO-a”, kažu u Medikolu, u kojem ove godine očekuju prve konkretne poslovne učinke od lanjskog širenja na Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru.
Dvije privatne poliklinike u hrvatskom sektoru privatnog zdravstva unutar svojih grupacija imaju i privatnog osiguravatelja. Croatia Poliklinika, dio Croatia Osiguranja, odnosno Adris Grupe, unatoč snažnom rastu prihoda od 34 posto 2024. u odnosu na 2023., i dalje posluje s gubitkom, dok je Specijalna bolnica Agram, u vlasništvu Agram Life osiguranja, dio šire grupacije Euroherca, 2024. jedina među igračima na listi ostvarila 17 posto pada prihoda koji ostaje bez obrazloženja s obzirom na to da nisu dogovorili na pitanja.
Tišinom su na listu reagirali i u Sv. Katarini, specijalnoj bolnici čiji je prihod 2024. u odnosu na prethodnu godinu rastao 23 posto, na 17,3 milijuna eura. Specijalna bolnica Sv. Katarina prešla je u vlasničke ruke slovenskog investicijskog fonda dijela Alfi Grupe, a Sveučilište Libertas Gojka Ostojića izašlo je iz vlasničke strukture u kojoj je ostala Jadranka Primorac s manjinskim udjelom. Preko Alfi Grupe novi igrači hrvatskog privatnog zdravstva kroz vlasništvo su Slovenci Matjaž Filipčić i Bojan Kunovar.
Affidea Grupa, dio grupacije GBL (Groupe Bruxelles Lambert) čije hrvatsko poslovanje vodi direktorica Marijana Pašalić, 2024. je u odnosu na 2023. rasla deset posto, dvostruko manje nego godinu prije, ali su 2025., ističu, ponovili dvoznamenkast rast i povećali prihod za 12 posto, na 15 milijuna eura, dok su na ovogodišnjoj listi s 13,8 milijuna eura prihoda iz 2024. godine na devetom mjestu. Grupa koja u Hrvatskoj objedinjuje poliklinike Eljuga, Sveti Rok, Čavka i Vita lani nije kupovala ništa novo, ali za ovu godinu najavljuju moguće akvizicije, no ne otkrivaju koje.
Donji dio liste stabilno čine tri specijalne bolnice, riječki Medico Miroslava Reljanovića s rastom prihoda 2024. u odnosu na prethodnu godinu od 33 posto, na 12,1 milijun eura, potom Specijalna bolnica Svjetlost Nikice Gabrića koja je u istom razdoblju rasla 19 posto, na 12 milijuna eura, te Specijalna bolnica Akromion Nikole Čička i suvlasnika koja je poslujući u novoj zagrebačkoj bolnici 2024. rasla za 53 posto, na 11,72 milijuna eura prihoda. Iz Svjetlosti kažu da su i u 2025. godini ostvarili 12 posto rasta, a za ovu najavljuju pokretanje nove međunarodne kliničke studije vezane uz inovativnu lasersku proceduru čiji su glavni nositelj, a koja će se provoditi na četiri kontinenta. Time, tumače, potvrđuju svoju poziciju jednog od vodećih međunarodnih centara u području oftalmologije i laserskih tehnologija.
Točka razdvajanja
Približavajući se milijardi eura prihoda, sektor privatnog zdravstva percepcijski sve više prerasta u paralelni sustav, a ne tek dodatak javnom sustavu. Među ključna pitanja za budućnost stoga spadaju mjesta na kojima se ti sustavi isprepliću, a od ove godine jedno od tih mjesta trebao bi postati Centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH) kojem bi privatne zdravstvene institucije od svibnja trebale početi dostavljati izvješća nakon obavljenih pregleda, nalaze specijalističkih ordinacija i otpusna pisma, što do sada javnom zdravstvenom sustavu nije bilo dostupno.
Točka razdvajanja postaje ograničenje rada liječnika iz javnog sustava u privatnom sustavu, a jedno od važnijih pitanja postaje transparentnost plaća liječnika i ostalih djelatnika u privatnom sustavu koje za razliku od onih u javnom sustavu nisu javni podatak. Priključivanje CEZIH-u za privatni je sustav zdravstva još uvijek velikim dijelom nepoznanica.
Ognjen Bagatin kaže kako očekuje da će od Ministarstva zdravstva uskoro dobiti više informacija, a najviše je zabrinut oko zaštite podataka pacijenata, u Affidei su skeptični oko tehničkih rješenja i njihove stabilnosti te administrativnog opterećenja koje bi moglo povećati troškove. “Postoji realan rizik da sustav u praksi ne zaživi”, kažu u Affidei te dodaju da podržavaju ideju veće transparentnosti. Iz Svjetlosti poručuju kako čekaju jasnije smjernice od nadležnih institucija radi usklađivanja s propisima o zaštiti osobnih podataka i profesionalnoj tajni. “Nama se čini važnijim da nam se omogući puštanje terapija elektronskim putem, što bi značajno unaprijedilo kontinuitet skrbi za pacijente”, dodaju u Svjetlosti, dok iz Arsano Medical Grupe diplomatski odgovaraju da su oni spremni za sve.
Na pitanje koliko su spremni na ograničavanje rada liječnika iz javnog sustava u privatnom, odgovori su različiti. Specijalne bolnice uglavnom zapošljavaju gotovo kompletan vlastiti kadar. Ognjen Bagatin kaže da u Futura Medical Grupi 85 posto radnih sati odrade njihovi stalno zaposleni liječnici, dok 15 posto odrade suradnici zaposleni u javnom sektoru, u Affidei udio vanjskih suradnika iznosi 15 do 20 posto.
Pitanje plaća
“Privatni sektor je produžena ruka javnog sektora i liječnici bi trebali imati dopuštenje za rad u privatnom sektoru jer tako direktno povećavaju dostupnost zdravstvene zaštite”, kaže Bagatin, tumačeći kako ograničavanje rada liječnika iz javnog sektora u privatnom sektoru neće naštetiti radu članica Futura Medical Grupe, ali neće ni smanjiti liste čekanja, već samo dostupnost liječničke skrbi. Iz Affidea Grupe kažu kako poslovanje zdravstvenih institucija u vlasništvu grupacije u Portugalu, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj počiva na modelu suradnje s javnim sektorom koji uključuje liječnike kao vanjske suradnike.
“Vjerujemo da je takav model važan za osiguravanje dostupnosti specijalističkih usluga i smanjenje listi čekanja, uz očuvanje stabilnosti javnog sustava i da je moguć kod nas”, kažu u Affidei te u svjetlu podržavanja transparentnosti kažu kako prosječna bruto plaća stalno zaposlenog liječnika na razini svih njihovih članica iznosi oko šest tisuća eura, uz dodatne benefite i mogućnosti stručnog usavršavanja. Privatne zdravstvene institucije smo, osim za plaće stranih liječnika, pitali i o naknadama liječnicima koji kod njih rade kao vanjski suradnici. Konkretno, zanimljivo je pitanje koliko od ukupne cijene pregleda koju plati pacijent dobije liječnik.
U Affidei kažu kako je to tržišno osjetljiv podatak, a Bagatin tumači da je model postavljen tako da liječnik bude motiviran, a da pacijent dobije vrhunsku uslugu.
Arsano Medical Grupa, pod vodstvom Borisa Rivića, preskočila je odgovoriti na pitanje o udjelu stalno zaposlenih liječnika i vanjskih suradnika, kao i na pitanje o naknadama i plaćama svojih liječnika, dok su iz bratske Adria Dental Grupacije, pod vodstvom Gordana Muškića, odgovorili samo da je prosječna plaća stomatologa “iznad prosjeka”. Nevoljkost privatnika u zdravstvu da javno govore o plaćama u redovima svojih zaposlenika ili o naknadama u redovima svojih vanjskih suradnika razumljiva je jer to je karika koja može činiti razliku između profitabilnosti i gubitka, a svakako je u uvjetima kroničnog nedostatka liječničkog kadra pitanje konkurentske prednosti. Bagatin će zaključiti kako rast privatnog zdravstva potiče potražnja za brzinom, dostupnošću i organizacijskom učinkovitošću.
“Najveća prepreka je nedostatak kadra i potreba za stabilnim regulatornim okvirom koji omogućuje dugoročno planiranje i ulaganja s jasnim fokusom, a to je zdravlje pacijenta”, kaže Bagatin. U takvim uvjetima pitanje plaća, naknada i uvjeti rada liječnika u privatnom zdravstvenom sustavu – bilo kao paralelnom javnom sustavu ili njegovu produžetku – bit će sve češće spominjana tema. Posebno bude li daljnje ograničavanje rada liječnika iz javnog sustava usmjeravalo na biranje – privatni ili javni sektor.
