Digitalizacija više nije nešto novo i preporučljivo, digitalizacija ne neophodna u svim sektorima. Tako i u sektoru poljoprivrede gdje u ugrađena u većinu dokumenata Europske unije kako razvojnih tako i onih financijskih.

Agrar koji je velika prilika za Hrvatsku, ali i velika rak rana naše države možda će najteže od svih dijelova gospodarstva provesti digitalizaciju. Ne toliko u velikim sustavima poput Fortenove ili Podravke već u malim i rascjepkanim proizvodnim jedinicama poput OPG-ova ili srednje velikih farmera i uzgajivača voća i povrća.

S druge strane povratak mladih na selo o kojem gotovo svakodnevno pričamo i promišljamo ne zamislive ako se vraćaju na selo ‘naših starih’. On je jedino moguć ako se vraćaju na moderno, novo selo – pametno i digitalizirano, ono poznato u Danskoj ili Norveškoj.

Upravo ova misao vodilja potaknula nas je na projekt Digitalno selo. Projekt koji je odabrao jednu malu općinu Strizovojna i odlučio na njoj pokazati što znači Digitalno selo. Poslovni dnevnik, županija i općina žele okupiti niz partnera i stvoriti nešto što će biti primjer ostatku ruralne Hrvatske – pametno selo u kojem je raditi i živjeti možda i kvalitetnija nego u velikom gradu.

Odlučili smo idućih 365 dana razvijati Digitalno selo. Hoćemo li uspjeti pokazat će vrijeme, ali jedno je sigurno – Poslovni dnevnik je u proteklih 10-ak godina započeo niz društveno odgovornih projekata, sve s cilj vraćanja nečega društvu.

I svaki put smo uspjeli. Projekti poput Iskustvo zlata vrijedi ili Hrvatska pamet Hrvatskoj sada traju već preko 10 godina i oba daju rezultate na svom polju. Isto želimo i s Digitalnim selom – stvoriti projekt koji će trajati, koji neće biti čista novinska priča, nego široka društvena akcija koja će malim pomakom promijeniti hrvatsko selo na bolje. U konačnici na bolje za našu djecu i one koji tek dolaze.